Suchergebnisse

Occupational and sports medicine (OSM) education is poorly represented in Croatian university undergraduate medical curricula. Zagreb University medical students are required to take OSM classes for a week on their final year of studies. The classes are organised around team-based learning (TBL). Given that students who attend TBL classes have significantly higher exam scores than students who take lectures ex cathedra, the aim of this study was to assess students' knowledge and attitudes immediately after TBL OSM classes. This cross-sectional study included 162 final-year Zagreb University School of Medicine students taking TBL classes in OSM in the academic year of 2019/2020. They were recruited from 30 September 2019 to 4 March 2020. Participants filled in a 20-item questionnaire compiled by the authors and adapted to the Croatian legislation. Their answers demonstrated positive attitude toward OSM classes and negative attitude toward occupational medicine practice and OSM specialty. They showed moderate interest only for the job of sports physician. Even though they showed sufficient knowledge of OSM immediately after the course was completed, they were moderately satisfied with their knowledge. Our findings call for rethinking the practical aspects of teaching OSM classes in order to promote OSM practice among medical students or at least raise awareness about the importance of prevention of numerous work or sport-related disorders. ; Edukacija iz medicine rada i sporta (MRIS) slabo je zastupljena u kurikulima dodiplomskih studija medicine. Studenti medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obvezni su pohađati nastavu iz MRIS-a tjedan dana na posljednjoj godini studija. Nastava je organizirana prema načinu poučavanja u grupi (PUG). Kako studenti koji iskuse PUG imaju bolje rezultate ispita i ocjene u odnosu na studente koji samo pohađaju predavanja, cilj ovog istraživanja bio je procijeniti znanje i stavove studenata odmah nakon nastave iz MRIS-a koja je zasnovana na PUG-u. U ovom presječnom istraživanju sudjelovala su 162 studenta završne godine studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji su iskusili PUG tijekom nastave iz MRIS-a u akademskoj godini 2019./2020. Bili su uključeni u istraživanje od 30. rujna 2019. do 4. ožujka 2020. Sudionici su ispunili upitnik s 20 čestica koji se odnosi na znanje i stavove studenata o MRIS-u. Autori su ga sastavili i prilagodili hrvatskom zakonodavstvu. Rezultati našega istraživanja pokazali su pozitivne stavove studenata prema nastavi iz MRIS-a i negativne stavove prema poslu u medicini rada i specijalizaciji iz MRIS-a. Studenti su pokazali osrednje zanimanje za posao u sportskoj medicini. Iako su pokazali dostatno znanje odmah nakon završetka kolegija, bili su umjereno zadovoljni svojim znanjem iz MRIS-a. Praktični aspekti strategije poučavanja na nastavi iz MRIS-a trebali bi se razmotriti u budućnosti kako bi se promicao rad u MRIS-u među studentima medicine rada i sporta ili barem podigla svijest o važnosti prevencije brojnih poremećaja koji su vezani uz rad ili sport.

In this essay the transfer of knowledge and experts between Vienna, Zagreb, inter-war China and the USSR will be analysed through the collaboration between two well-known interwar public health reformers, Aus- trian Julius Tandler and Croat Andrija Štampar. In the 1930s, they worked in China under the auspices of the League of Nations Health Organization and developed intensive cooperation in the field of public health. Based on the diary records of Andrija Štampar and the preserved archival correspondence, their personal and professional contacts were analysed. The main interest was the exchange of experiences and opinions, as well as their observations about the people and ideas they encountered and the situations in which they found themselves. This essay also tries to shed some light on the milieu in which the notions of public health and social medicine advanced, as well as the multiple external factors which influenced those developments. However, the opportunities for constructive work in the field of public health grew increasingly slim in the political constellation of the time. The League of Nations was losing its power and its health organisation followed suit. The local resistance to foreign influences in China was becoming progressively intense. The ever more severe unrest led the world into World War II and pushed the establishment of an international public health order to the margins for some time to come. However, what remained in memory was a flow of ideas and experiences which was formed in Central and Southeastern Europe and which subsequently tried to make their way far to the East and develop not only local but also general and international qualities. Many of these ideas became the basis for a new world-wide public health system that developed after World War II. ; U ovom su radu predstavljeni transfer znanja i stručnjaka između Beča, Zagreba, međuratne Kine i SSSR-a kroz suradnju dvaju poznatih međuratnih reformatora javnog zdravstva, Austrijanca Juliusa Tandlera i Hrvata Andrije Štampara. Ta su dva javnozdravstvena stručnjaka 1930-tih radili u Kini pod pokroviteljstvom Zdravstvene organizacije Lige naroda i razvijali intenzivnu suradnju u području javnog zdravstva i medicinske nastave. Na temelju dnevničkih zapisa Andrije Štampara i sačuvane arhivske korespondencije analizirani su njihovi osobni i profesionalni kontakti. Glavno zanimanje ovog rada se veže uz razmjenu njihovih iskustava i mišljenja, kao i njihova zapažanja o ljudima i idejama s kojima su se susreli te situacijama u kojima su se našli. Ovaj rad također pokušava osvijetliti milje u kojem su se javno zdravstvene i socijalno medicinske ideje razvijale kao i vanjske čimbenika, nevezane uz samu struku, koji su utjecali na njih. Krajem 30-tih godina 20. stoljeća prilike za konstruktivan rad na području javnog zdravstva postajale su sve slabije a pod utjecajem tadašnje političke konstelacije i gubita utjecaja Lige naroda. Lokalni otpor stranim utjecajima u Kini postajao je sve intenzivniji. Sve oštriji nemiri vodili su svijet u Drugi svjetski rat i gurnuli uspostavljanje međunarod- nog javnozdravstvenog poretka u posve drugi plan. Međutim, ono što je ostalo u naslijeđe je bio protok ideja i iskustava koji je zahvatio ne samo lokalno područje Srednje i Jugoistočne Europe već se proširio sve do područja Dalekog istoka. Mnoge od tih ideja postale su temelj novog svjetskog javnog zdravstvenog sustava koji se razvio nakon Drugog svjetskog rata.

Designed as a defensive system against the Ottoman Empire, the Austrian military border was doubled by a sanitary cordon, which served as a defense shield against epidemics. In order for this system to function adequately, the border patrol troops that served the House of Habsburg also needed protection against the diseases that threatened the empire. The present study brings into discussion the health problems that border guards from the Banat region experienced, a topic that remains largely unaddressed in the existing literature. By building on original archival research and the specialized work of the epoch, this article traces the main conditions, the means of tackling diseases, the remedies that were specifically local or those found within the European repertoire. It also sheds light on the support that the administrative apparatus offered to the troops, namely medical care in its material form (hospitals, quarantines, pharmacies, medicine, monetary assistance) and human form (the personnel hired at the borders: military doctors, surgeons, midwives, veterinarians). This article concludes that the entire correspondence from the center directed at the local authorities in Banat and vice versa reflects in a unique and subtle way the level of medical knowledge of the time. ; Zamišljena kao obrambeni sustav protiv Osmanskog Carstva, austrijska vojna granica ud-vostručena je sanitarnim kordonom koji je služio kao obrambeni štit od epidemija. Da bi taj sustav mogao odgovarajuće funkcionirati, granične ophodne trupe koje su služile Habsbur-govcima trebale su i zaštitu od bolesti koje su prijetile carstvu. U ovom se istraživanju ras- pravlja o zdravstvenim problemima s kojima su se suočili graničari iz Banata, što je tema o kojoj se u velikoj mjeri nije raspravljalo u postojećoj literaturi. Temeljeći se na istraživanjima originalnih arhiva i specijaliziranih radova epohe, članak prikazuje glavne okolnosti, sred-stva za suzbijanje bolesti, lijekove koji su bili specifično lokalni ili one pronađene u europskom okrilju. Također baca svjetlo na potporu koju je administrativni aparat pružao trupama, naime medicinsku skrb u njezinu materijalnom obliku (bolnice, karantene, ljekarne, lijekovi, novčana pomoć) i njezinu ljudskom obliku (osoblje angažirano na granicama: vojni liječnici, kirurzi, primalje, veterinari). Ovim istraživanjem zaključujemo da cjelokupna koresponden-cija iz centra usmjerena na lokalne vlasti u Banatu i obrnuto odražava na jedinstven i sup-tilan način razinu medicinskog znanja toga vremena.

Predmet je ovoga rada razvoj zakonodavstva nadležnoga za regulativu lijekova u Banskoj Hrvatskoj u razdoblju Austro-Ugarske i na istom području kasnije, između dva svjetska rata, u okviru nove države (Kraljevstvo/Kraljevina SHS, odnosno Kraljevina Jugoslavija). Na početku vremenskoga razdoblja samo su ljekarne po propisima farmakopeje izrađivale službene lijekove. Na kraju promatranoga razdoblja to je područje imalo farmaceutsku industriju, sposobnu pratiti dosege svjetske farmaceutske industrije. Rad je napravljen s namjerom prikazati kako je zakonodavstvo pratilo novosti u farmaciji i farmaceutskoj industriji te kako je također proaktivno uvodilo i činilo obvezatnim nova praćenja svojstava lijekova. ; The variety of human diseases and necessity for curing them resulted in the appearance of medicines and medical treatments. Traditional or people's medicines had been applied in the old times. Rulers realized over time the importance of getting medicines and medical treatments codified. Pharmacies, being in charge for the production of medicines, existed from 13th century. The Habsburg Monarchy proclaimed the General Sanitary Order (Das Generalsanitätsnormativum) in 1770, codifying that physicians should visit pharmacies and control their work once a year. The pharmaceutical industry has taken over medicines production in the late 19th and the first half of the 20th century in Western Europe and North America, and new methods of medicines production has been occurring ever since.The Banal Croatia, which included today's Croatia without Međimurje, Baranja (Baranya), Istria and Dalmatia, had been relatively independent in the health policies in the period from 1869 to 1918, and passed the Law on Pharmacies in 1894. The Law stipulated the control of pharmacies rather than the control over the pharmaceutical industry. The traditional approach prevailed in healing of many different health issues at the times when modern medicines had not yet been developed. Pharmacists were barred from knowing the properties of medicines made by manufacturers, since manufacturers have kept ingredients and recipes of their sources of income secret. State was the only one privy to all of the properties of a medicine and such a medicine was usually known as "a secret remedy". The Banal Croatia witnessed the birth of a large-scale manufacturing of secret remedies by companies held by Adolphe Thierry de Chateauvieux and Eugen Viktor Feller.The interwar period saw the proliferation of the Croatian pharmaceutical industry. The Kingdom of Yugoslavia, in which the area of the Banal Croatia had been extended to Međimurje and Baranja, established the control of medicines made by the growing pharmaceutical industry. At first, the manufacturers were responsible for their products. In 1925 a state surveillance and control of medicines production and sale was established. It meant that the state had accepted the responsibility for the quality of medicines thereby making the state quality-proof assignments put on package inserts of medicines, as well as making the state registries and other documents regarding the medicines control. The Control of Biologics Act of 1930 made it clear that biological medicines are more important and that they treated efficiently the larger scope of health issues than chemical medicines had. The regulation related to the state control of medicines from the same year had been the biggest achievement of the interwar medicines state control. The regulation of medicines became an overall state affair, with the state comptrollers actively involved in the control of each and every batch of medicines. Banovina Hrvatska, which had included the former Banal Croatia, created the state institutes for production as well as control of medicines aimed at the centralization and co-ordination of production and control of medicines. The assessment of the properties of medicines improved as well, from the control of harmlessness to the controls of purity and potency. The control of efficiency was introduced later. The development of the production and regulation of medicines in the territory of Banal Croatia in the timeframe selected for this article moved in line with the development that occurred in the Western Europe and North America. When the Second World War broke out modern medicines regulation was already in existence.

The health of officers (as well as the entire army) is exposed to additional risks due to the performance of various life-threatening tasks for the needs of the state. Therefore, it is not unusual for the state to take care of the health of its officers (as well as the army) through a system of Vojvodina medical care or specialised society through the construction of military or officer health resorts [Militärkurhaus / Offizierskurhaus] with the provision of medical/ health services. The subject of this paper is the relationship between architecture and the provision of military-medical services of officer/military health resorts built by the Society of the White Cross [Gesellschaft vom Weißen Kreuze] in Kvarner at the end of the 19th and the beginning of the 20th century. The research is based on data collected from Austrian architectural, medical and tourist magazines and yearbooks of Austrian Society of the White Cross. The results of the research contribute to a better understanding of the improvement of the health of officers, the development of the architecture of health buildings [Kurhaus] and the entire history of medicine and health tourism in the Croatian Adriatic. ; Zdravlje časnika (kao i cijele vojske) izloženo je dodatnim rizicima zbog izvršavanja različitih za život opasnih zadaća i to za potrebe države. Stoga nije neobično da država vodi brigu o zdravlju svojih časnika (kao i vojske) kroz sustav vojnomedicinske skrbi ili specijaliziranih društava koji pružaju medicinske/zdravstvene usluga u vojnim, odnosno časničkim lječili- štima [Militärkurhaus/Offizierskurhaus]. Predmet ovog rada je međuodnos arhitekture i pružanja vojnomedicinskih usluga časničkih/vojnih lječilišta koje je izgradilo Društvo Bijeli križ [Gesellschaft vom Weißen Kreuze] na Kvarneru krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Istraživanje se temelji na podacima prikupljenim iz austrijskih arhitektonskih, medicinskih i turističkih časopisa te godišnjaka austrijskog Društva Bijeli križ. Rezultati istraživanja pridonose boljem poznavanju ...

Zamjensko majčinstvo, kao najsloženija metoda medicinski pomognute oplodnje i posljednje sredstvo u borbi protiv neplodnosti, u svijetu pobuđuje velike rasprave, kucajući i na vrata našega zakonodavstva, medicine i pravosuđa, što je osnovni razlog za cjelovito promatranje takve pojave s bioetičkoga motrišta kako bi se ukazalo na kompleksne moralne posljedice koje zamjensko majčinstvo sa sobom nosi u složenim odnosima (zamjenske majke, supružnika, naručiteljskoga para, djeteta). ; Surrogate motherhood as the most complex method of medically assisted reproduction and the last tool in the fight against infertility, stirs great debates around the world, knocking also on the doors of our own legislation, medicine and judiciary, which is the main reason for a comprehensive analysis of this phenomenon from a bioethical point of view in order to show the complex moral consequences that follow surrogate motherhood in the complex relationships (of the surrogate mother, spouses, the client couple, the child).

Analiziran je rad zdravstvene djelatnosti HV Zbornog područja Osijek, u periodu od 01. 07. 1991. do 01. 09. 1993. godine. Kao i cijela HV, vojno zdravstvo osnovano je tijekom rata, jer u okviru tadašnje Jugoslavije Hrvatska nije mogla imati vlastitu vojsku, dakle ni sanitetsko osiguranje. U početku je, stoga, taj posao preuzelo civilno zdravstvo. Isto je obavljano putem mobilnih kirurških ekipa, odnosno oponašanjem rada civilne službe hitne pomoći. Postojao je čitav niz objektivnih poteškoća, kao što su nedostatak opreme, školovanog vojnosanitetskog kadra i iskustva u organiziranju i funkcioniranju isključivo vojnog saniteta. Uz 75 poginulih, ranjenih i nestalih pripadnika zdravstva HV Zbornog područja Osijek, te uz 43 uništena i 20 oštećenih sanitetskih motornih vozila, registrirano je i zbrinuto 145.410 bolesnih stanja u pripadnika HV Zbornog područja Osijek, pri čemu su povrede i njihove posljedice činile 14,6% (21.767 slučajeva). U tijeku je prelazak u mirnodopski ustroj koji, za sada, ima prijelazni karakter ovisan o ekonomskoj snazi Republike Hrvatske. ; The work of the Croatian Army medical service of the Osijek Military District between July 1, 1991 and September 1, 1993 was analized. In the former Yugoslavia, Croatia was not allowed to have its own army. Therefore, the national armed force and medical corps had to be formed during the war against Croatia. Medical support to army units was initially provided by civil medical service, i.e. by mobile surgical teams performing their tasks on the model of civilian ambulatory service. Numerous objective obstacles, such as the lack of equipment, qualified military medical professionals and experience in the organization and function of army medical corps were encountered. Seventy-five of the Osijek Military District medical service were killed, wounded or missing. There were 145,410 recorded and treated cases of various diseases, 21,767 (14,6%) of which were war wounds. Forty-three medical vehicles were demolished and 20 damaged. At present, transformation of Croatian Army (CA) to peacetime organization is under way.

Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedinstvene. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene čimbenike koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Istražujući stanje u društvu, nastoji se pronaći takve oblike društvenoga života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest: kako stil života, spol, dob, rasa, društveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Osnovni cilj ovih istraživanja jest učiniti te spoznaje pristupačnima svim slojevima stanovništa, bez obzira na društveni položaj. Na taj su se način društvene znanosti, posebice sociologija medicine, etablirale kao akademska disciplina u zapadnim razvijenim državama (SAD-u, Njemačkoj itd.), gdje su se razvile odgovarajuće metode istraživanja koje postižu nedvojbene rezultate o stanju, razvoju i projekcijama društva. U realizaciji socioloških istraživanja zdravlja i bolesti u hrvatskim društvenim znanostima potrebno je afirmirati sociološki teorijsko-metodološki pristup primjeren ekonomskim, kulturnim, pravnim, etičkim i političkim promjenama u Hrvatskoj na pragu XXI. stoljeća. Služeći se bogatim iskustvima sociologije medicine zapadnih zemalja, prije svega SAD-a, hrvatski sociolozi medicine trebaju pratiti stanje zdravlja tranzicijskoga društva u kojemu dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva i nemezis. Na taj način društvene znanosti pomoći će u spoznaji društva o sebi i potrebnim mjerama u njegovoj izgradnji tijekom složenoga procesa tranzicije, što ima izravan utjecaj na zdravstvene, ali i na općedruštvene ishode. ; There is no idea of sickness and health which would be the same for all people. Different ways of understanding sickness and health are directly ...

Soldiers of the Military Frontier fought numerous wars for the Habsburg Monarchy from the 16th to the 19th century. By the nature of their service they were susceptible to injuries and health difficulties that limited their ability to perform the service. The aim of this research was to analyse health conditions and most represented illnesses of Frontiersmen in the second part of the 19th century, as well as the Habsburg policy towards disabled soldiers and war invalids. The analysis is based on the case report and findings of the General Arbitration Commission of the Varaždin gen- eral command for the Đurđevac regiment in the military year 1860/61, kept in the Austrian State Archives. ; Vojnici Vojne krajine borili su se za Habsburšku Monarhiju u brojnim ratovima od 16. do 19. stoljeća. Po prirodi svoje službe bili su podložni ozljedama i zdravstvenim tegobama koje su ograničavale njihovo ispunjavanje službe. Cilj ovog istraživanja bila je analiza zdravstvenog stanja i najzastupljenijih bolesti u Graničara u drugoj polovici 19. stoljeća te habsburšku politiku prema vojnim invalidima i onesposobljenim vojnicima. Analiza se temelji na prikazima slučajeva i nalazi- ma Generalne arbitrarne komisije varaždinske generalkomande za Đurđevačku regimentu u vojnoj godini 1860./61., koji se čuvaju u Austrijskom državnom arhivu.

Na dan Uskrsa 1991. godine Hrvatska je napadnuta, čime je započeo brutalan rat. Povijest ne bilježi takav tip stradanja i razaranja Europe od invazije Skita i Turaka. Težina zločina osupnjuje promatrača, zbog čega je teško razmišljati o duhovnoj fiziologiji napadača. Autor pokušava u mitskom mišljenju nači mentalnu podlogu agresorskog ponašanja. Mitsko se miš­ljenje može definirati kao fenomen funkcije čovjekova mozga, koji proizvodi jaku samousmjerenu energiju, s apriorističkim otklanjanjem drugih miš­ljenja. Razumsko promišljanje, kao odvaga različitih koncepata i probir najpogodnijeg , uznapredovala je razina intelektualnih funkcija. Potreban je napor u bavljenju mnoštvom mogućnosti zbog čega se javlja unutarnja nesigurnosrt. Zbog toga se javlja sklonost retrakciji prema mitskom mišljenju i prividnoj sigurnosti. Takvo je suženje začeta točka ideologija, koje mogu dovesti do aberantnog individualnog i kolektivnog ponašanja. Mitsko mišljenje pokazuje jaku udružnu energiju među ljudima. Tako sinkronizirana snaga može proizvesti vrlo destruktivno ponašanje čovjeka. Jednom kada je ustanovljena mitska rezonancija duha množnine, potrebna je enormna intelektualna energija za proboj rigidnog okvira demonizirane opsesije. U urušavanju komunizma neki navodi nisu uspjeli probiti mitski duhovni koncept, zbog čega su se javili odskoči u teško destruktivno ponašanje. Rat u Hrvatskoj je proizvod takve mitske tautologije u duhovnom svijetu agresora. Taj rat je najtragičniji primjer dubine stradanja kojeg je u padu proizveo raspad komunizma. Autor analizira odnos pravnih i moralnih odrednica ponašanja čovjeka. Sučeljene su kulturalne i tradicijske odlike agresora i branitelja, kao i njihovo ponašanje u raspadu komunizma i ratu. Zdravstvena služba Hrvatske otkrila je novu dimenziju profesionalne medicinske etike. U direktnoj životnoj ugroženosti liječništvo je održalo etičke norme ponašanja u kantovskom smislu značenja moralnog. Arbitri rata, Europska zajednica i Ujedinjeni narodi pokazali su dvoličnost u svojem shvaćanju demokratskog i pravde, što je perpetuiralo divljačko ponašanje agresora. Autor pokušava naći pozitivnu dimenziju ratnog razaranja Hrvatske. On ističe daje narod napadnute zemlje započeo i proživljava latentnu nacionalnu renesansu, u mnogim pogledima, svim stradanjima usprkos. ; Starting with the Easter Sunday of 1991 the Republic of Croatia has been thrown into a brutal war, the sort of which has not been experienced since the time of Scytnian and Turkish invasions into Europe. Brutality and bestiality overwhelms the capacity of mankind to understand the underlying mental concepts. This text is an attempt to give a comprehensive approach to the problem. The author tries to interpret the behaviour of the aggressors through the mythical spiritual phenomena. Mythical thought is described as a primordial phenomenon of human brain function, which gives a very strong self-centered energy, with the aprioristic rejection of others people"s thoughts. Reasnonig, as weighing of various concepts against each other and selection of the most suitable one, is an advanced faculty of the human brain. It takes an intellectual effort to deal with the plethora of possibili Due to that, there is a tendency of mental retraction to mythical self contained spiritual comfort. Such narrowed horizons are the starting points of ideological adherence to the collective behaviour level, which might be quite abessant. Mythical thought exerts a strong aggregative power among the people. Such synchronized power might produce very destructive human behaviour. Once mythical resonance has been established it is difficult to defrom it. Very demanding intellectual effort is required for braking the rigid conceptual framework of collective demonized obsession. The last four years of the communist world desintegration have witnessed several examples of mental inability to step out of the mythical spiritual tautology. Due to such mythical obsession, aggressors have performed the harshest military attacks against Croatia, with the most tragic consequences of such destructive behaviour. The author analyzes the judicial and moral determinants of human behaviour. The cultural and traditional features of the aggressors as well as of the defendors of invanded country, have been briefly outlined. Their behaviour in the war has been compared. Human Health Service of Croatia has established a new dimesion of professional ethics. The priciples of ethics have been maintained in literary Katian sense, even under the harshest direct attacks of the raging invading wariors. The politicians of the Europian Community and the United Nations have demonstrated a transparent hypocrisy in their understanding and interpretation of democracy. Their hesitation to recognize the self-determination rights has encouraged the aggressors. The author attempts to extract a positive dimension from the atrocities of the war. He thinks that the people of the invanded country have entered into the historical cycle of renaissance, both spiritual and economic.

Uvod: Željelo se istražiti i usporediti čimbenike koji su potaknuli studente na studij stomatologije uzemljama sličnog okružja (Albanija, Hrvatska i Republika Sjeverna Makedonija) i procijeniti je li se njihova motivacija tijekom godina promijenila ili ne.Materijal i metode: U 2014./2015. Godini provedenasu poprečno-presječna istraživanja (cross-sectional) na državnim stomatološkim fakultetima u Tirani(Albanija), Zagrebu (Hrvatska) i Skoplju (Makedonija) kako bi se procijenilo stajalište studenata o njihovoj motivaciji za karijeru. Dobrovoljno i anonimno sudjelovali su studenti stomatologije s prve, trećei završne godine. Upitnik s pet stavki preveden je na jezike zemalja sudionica. Etičko odobrenje daloje Etičko povjerenstvo Sveučilišta sveti Ćiril i Metod iz Skoplja. Chi kvadrat testom ispitano je postojeli statistički značajne razlike u odgovorima između studenata u trima državama i između godina studija.Rezultati: Ukupno je bilo uključeno 739 ispitanika (319 u Tirani, 211 u Zagrebu i 208 u Skoplju).Razlike u odgovorima studenata prve godine u svim trima zemljama bile su statistički značajne (χ2 = 82,65; p < 0,01). Najintrigantnije je bilo pitanje o pritisku roditelja da studiraju stomatologiju nakoje je najviše pozitivnih odgovora bilo u Tirani (čak 27,7 %). Pozitivna slika bio je najčešći odgovorzagrebačkih studenata (do 79,7 %), ali se smanjuje od prve do posljednje godine u Skoplju. Takođersu postojale značajne razlike između fakulteta unutar trećih i posljednjih godina studija.Zaključci: Pozitivna slika stomatološke profesije bila je glavni razlog za upis na svim trima fakultetima – tako jeodgovorilo čak 97 % studenata na završnoj godini u Hrvatskoj, članici Europske unije (EU). U dvjemadržavama koje nisu članice EU-a (Albanija, Sjeverna Makedonija) činilo se da stomatološka profesi-ja nema tako dobar status, a očekivanja studenata se ne ispunjavaju, posebno u Skoplju (čak 33,9 %spremno je promijeniti zvanje i njih do 64,5 % izgubilo je motivaciju za studij). Jedna od strategija zapoboljšanje stanja mogla bi biti uključivanje više kliničke prakse i bolja organizacija pojedinih studija ; Objective: To investigate and compare the factors that motivated students to study dentistry in countries with similar background (Albania, Croatia and the Republic of Northern Macedonia) and to as-sess whether or not their motivation changed during time. Material and methods: In 2014/2015,cross-sectional studies were conducted in state funded dental schools in Tirana (Albania), Zagreb(Croatia) and Skopje (North Macedonia) to assess student views on their career motivation. All den-tal students from the first, third and final years of study were invited to participate. The participationwas voluntary and anonymous. A five-item questionnaire was translated into languages of the par-ticipating countries. Ethics approval was granted by the Ethics Committee of the University of SaintsCyril and Methodius, Skopje. The Chi square test was used to test if there were statistically significantdifferences in answers between students in 3 countries, furthermore between years of the study.Re-sults: The total number of respondents was 739 (319 in Tirana, 211 in Zagreb and 208 in Skopje) Thedifferences in the answers between the first-year students from all three countries were statistical-ly significant (χ2=82.65; p<.01). The most striking answer was to the question on parents' pressureto study dentistry, which was far more frequent in Tirana (up to 27.7%). A "positive image" was themost frequent response from students from Zagreb (up to 79.7%), but it declined from the first to thefinal year in Skopje. There were also significant differences the schools within the 3rdand final years of study. Conclusions: A positive image of dental profession was the main reason for students studying dentistry at all three schools; as many as 97% of the students of the final year in Croa-tia, a member of the European Union (EU). In the two non-EU countries (Albania, North Macedonia) itseemed that dental profession does not have such good status and student expectations are not be-ing fulfilled, especially in Skopje (up to 33.9% willing to change their vocation and up to 64.5% losttheir motivation to study) One of the strategies to improve the situation could be to include more clinical practice and to better organize the study.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, agencije za lijekove osnovane su u većini država svijeta, a na tlu EU-a postoji i krovna Europska agencija za lijekove (engl. European Medicines Agency – EMA). Agencije usko surađuju s nositeljima odobrenja za stavljanje lijekova u promet u sklopu farmakovigilancijskog sustava. Obje institucije prate sigurnosni profil lijekova tijekom kliničkih ispitivanja i postmarketinške faze te izmjenjuju podatke o važnim pojedinačnim prijavama sumnje na nuspojave, ali i periodičke sinteze svih podataka prikupljenih u određenom razdoblju. Nositelj odobrenja dužan je pisati i predavati periodička izvješća o neškodljivosti lijeka (engl. Periodic Safety Update Report – PSUR), što se u EU-u zbiva prema zadanom rasporedu pa su EMA-i dostupne sve najnovije prikupljene sigurnosne informacije o pojedinom lijeku. Nacionalne agencije i EMA, koje predstavlja Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (engl. Pharmacovigilance Risk Assessment Committee – PRAC), zajednički raspravljaju o signalima i sigurnosnim pitanjima vezanim uz omjer koristi i rizika od primjene lijeka, što katkad uključuje i arbitražne postupke (referrals) koji služe usuglašavanju o nužnim mjerama koje će biti poduzete u svim zemljama članicama jednako (npr. promjena informacija o lijeku). Nacionalne agencije putem svojih web-portala pružaju zdravstvenim djelatnicima odobrene i aktualne informacije o lijekovima kao što su Sažeci opisa svojstava lijeka, Upute o lijeku i mjere minimizacije rizika (npr., pisma zdravstvenim radnicima). Inspekcije na području farmakovigilancije koje provode agencije nad nositeljima odobrenja pregledavaju prostore, dokumentaciju, arhivu, Glavni spis o farmakovigilancijskom sustavu (engl. Pharmacovigilance System Master File – PSMF) i ispunjavanje obveza osoba odgovornih za farmakovigilanciju. ; Following regulatory recommendations from the World Health Organisation, all governments are responsible for the establishment of national medicines regulatory authorities (agencies). In the European Union (EU), national agencies closely collaborate with the European Medicines Agency (EMA). Agencies continue to cooperate with Marketing Authorisation Holders (MAHs) during the clinical research and postmarketing phase of a drug's life cycle. Information gathered from reported adverse drug reactions are interchanged between them. Periodic safety update reports (PSURs) in the EU are written and submitted by all MAHs according to a timetable brought by EMA. PSUR assessment is therefore comprehensive since it is done on up-to-date safety data collected for the particular drug. European national agencies and EMA, represented by Pharmacovigilance Risk Assessment Committee (PRAC), discuss various drug safety signals and issues in a procedure known as referral in order to make recommendations for a harmonised position across the EU (e.g. change of the product information). Web portals are tools widely used by the national agencies for communication with healthcare professionals. Up-to-date safety information and approved Summaries of Product's Characteristics (SPCs), Patient's Information Leaflets (PILs), and risk minimisation measures (such as Dear Healthcare Professional Communication, DHPC) are published there. Pharmacovigilance inspections are mostly focused on fulfilment of the requirements of premises, documentation, archives, Pharmacovigilance System Master File (PSMF) and compliance of the Qualified Person for Pharmacovigilance (QPPV).

Cilj istraživanja Cilj ovog rada je opisati karakteristike lijekova za liječenje rijetkih i teških bolesti te istodobno pregledno prikazati postupak odobravanja takvih lijekova te njihovu dostupnost bolesnicima. Analizirati će se kako odobreni lijekovi za liječenje rijetkih i teških bolesti doprinose zdravstvenom sustavu te kako se razlikuje dostupnost tih lijekova diljem Europe. Materijal i metode Lijekovi za liječenje rijetkih i teških bolesti, takozvani orphan lijekovi namijenjeni su za liječenje bolesti koje su toliko rijetke da ih proizvođači nerado razvijaju pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Rijetke bolesti su po život opasna stanja ili kronično onesposobljavajuće bolesti, od kojih boluje ne više od 5 na 10 000 osoba u Europskoj uniji. U 2000. godini usvojena je Uredba za lijekove za rijetke i teške bolesti kojom je propisano niz poticaja za razvoj tih lijekova. Uredbom su definirani i kriteriji dodjeljivanja "orphan" statusa pojedinom lijeku te poticaji za razvoj i stavljanje u promet lijekova kojima je taj status dodijeljen. Time je napravljen značajniji korak u rješavanju problema nedostatka lijekova koji su ispitani i odobreni za liječenje rijetkih i teških bolesti. U istraživanju su korišteni podaci dobiveni pretraživanjem literature prema temi istraživanja, predmetu istraživanja, autorima i časopisu. Relevantni članci proučavani su na analitički i kritički način te su izdvojeni najvažniji rezultati, rasprave i zaključci, a na temelju proučavanih članaka izvedena su i vlastita razmatranja proučavane problematike. Rezultati Stupanjem na snagu Uredbe za rijetke i teške bolesti definirani su kriteriji dodjeljivanja "orphan" statusa pojedinom lijeku te poticaji za razvoj i stavljanje u promet lijekova kojima je taj status dodijeljen. Kao rezultat tih poticaja vidljiv je porast broja odobrenih lijekova za rijetke i teške bolesti. Nakon što Europska komisija izda odobrenje takvom lijeku, potrebno je osigurati niz preduvjeta da bi lijek bio dostupan bolesniku. Osiguravanje dostupnosti lijekova bolesnicima ...

Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je napraviti regulatorni pregled izdavanja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni u zemljama Europske unije i Ujedinjenoj Kraljevini. Materijal i metode: Sastavljen je pregled regulatornih sustava bezreceptnih lijekova u europskim zemljama, s naglaskom na dostupnost bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Pregledani su regulatorni zahtjevi 24 zemlje EU i Ujedinjene Kraljevine i napravljena je usporedba regulatornih sustava zemalja obuhvaćenih pregledom. Rezultati: Analizirajući 24 zemlje EU i Ujedinjenu Kraljevinu uočavamo tri načina regulacije i organizacije izdavanja bezreceptnih lijekova. U 10 analiziranih zemalja, uključujući Austriju, Francusku i Španjolsku, izdavanje bezreceptnih lijekova dozvoljeno je samo u ljekarnama. U 6 analiziranih zemalja, među kojima su Njemačka i Hrvatska, izdavanje bezreceptnih lijekova izvan ljekarni odvija se uz obavezan nadzor stručne osobe. Ujedinjena Kraljevina i skandinavske zemlje spadaju u posljednju kategoriju koju čini 9 zemalja s razvijenim prometom bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Bezreceptni lijekovi u tim su zemljama dostupni u supermarketima, na kioscima i benzinskim postajama, a postoje "general sales list", tj. popisi gotovih lijekova s uvjetima pod kojima se smiju izdavati izvan ljekarni. Zaključci: Postoje razlike u načinu regulacije distribucije bezreceptnih lijekova među europskim zemljama. Uočava se trend liberalizacije i deregulacije ljekarništva. Iako u dijelu analiziranih zemalja ljekarne još uvijek imaju "monopol" na izdavanje bezreceptnih lijekova, u većini analiziranih zemalja određeni bezreceptni lijekovi dostupni su izvan ljekarni. ; Objectives: The aim of this research was to make a regulatory review of the dispensing of over-the-counter medicines outside pharmacies in the countries of the European Union and the United Kingdom. Material and Methods: An overview of over-the-counter regulatory systems in European countries has been compiled, with an emphasis on the availability of over-the-counter medicines ...