Avtorica v članku izhaja iz teze, da metaprocesi medijatizacije medijsko delovanje definirajo do mere, ko se »medijska logika« prilagodi politični agendi. Tezo preverja s kvalitativno analizo novinarskih komentarjev o evropski migracijski politiki, objavljenih v časopisu Delo (avgust–December 2015). Analiza pokaže, da je najbolj razpoznavna značilnost novinarskih komentarjev, da v problematiziranju evropske migracijske politike kot rešitev predlagajo iste migracijske politike (kvotni sistem, schengenski sistem, bilateralne dogovore med državami idr.). Ugotavlja, da se migracijske politike legitimizirajo s pomočjo komentatorstva, ki izpušča refleksijo nevladnih virov in se v veliki meri utemeljuje na evrocentričnem zamišljanju Evrope.
Migracije su fenomen koji se proteže kroz cijelu ljudsku povijest; one predstavljaju potrebu i nužnost. Brojni su push and pull uzročni faktori. Suvremene masovne migracije pretežno su obilježene premještanjem ljudi koji, u kombinaciji bijega od ratnih sukoba, disfunkcionalnih sustava upravljanja, klimatskih promjena i neimaštine, nastoje stići do sigurnijih i ekonomski razvijenih zemalja. Premda se većina trenutačne svjetske populacije migranata nalazi u državama Azije i Afrike, najveća pozornost posvećena je situacijama u kojima manje skupine pokušavaju dospjeti do država Europske unije, Australije ili primjerice SAD-a. Premda su ulazne migracije nužnost spomenutih zemalja, one nisu spremne za velike priljeve migranata, već navedeno žele projektirano odraditi kroz duže razdoblje. U tu svrhu razvijaju brojne politike, mjere i mehanizme, koji su predmet analize ovoga rada. Rad se posebno bavi kontekstom stvaranja i usporedbom migracijskih politika i postupaka Europske unije i Australije, njihovim sličnostima i razlikama. ; Migration is a phenomenon present throughout human history, as a need and a necessity. There are numerous push and pull factors which cause it. Modern mass migration is mostly marked as "relocating people who in combination with escape from war, dysfunctional management systems, climate change and poverty try to reach safer and economically developed countries". Although most of the current world population of migrants is located in countries of Asia and Africa, the greatest attention was paid to cases where small groups are trying to reach the European Union countries, Australia or the USA. Though in-migration is a necessity in these countries, they are not ready for large inflows of migrants and they want this process to unwind during a longer period of time. For this purpose, they develop a number of policies, measures and mechanisms, which are also the subject of analysis in this paper. This research is especially focused on the context of creation and comparison of the migration policy and procedures of the European Union and Australia, their similarities and differences.
The paper analyzes the function and the role of enumerative practices within European migration policy and practices of managing and regulating borders and (illegal) immigration. By employing enumerative practices, illegal immigrants are constructed and represented as a threat to the European Union and as such empower and legitimize European authorities and contentious mechanisms of controlling and regulating migrations. The paper also shows that enumerative practices are paramount in the process of creating a common European identity because of their role in the formation and articulation of the idea of EU citizenship as a particular value of belonging to the European community. ; Prispevek analizira vlogo in namen praks številčenja v evropskih migracijskih politikah in praksah nadzora ter regulacij meja in (nelegalnih) migracij. S številčenjem so nelegalni migranti konstruirani in predstavljenikot nevarnost in grožnja Evropski uniji in kot taki omogočajo ter legitimirajo evropske mehanizme nadzora in regulacij migracij. Prispevek pokaže, da so prakse številčenja pomembne v procesih nastajanja skupne evropske identitete, saj imajo pomembno vlogo pri oblikovanju in artikulaciji ideje EU-državljanstva kot specifične vrednote pripadanja evropski skupnosti.
Magistrska naloga preučuje dejavnike, ki so povzročili evropsko migracijsko krizo v obdobju 2015/2016 in njihov vpliv na politično dogajanje v Evropski uniji. Čeprav se je Zahodna Evropa srečevala s problematiko migracij že v preteklosti, Evropska unija ni imela izdelane in sprejete ustrezne skupne migracijske politike. Migracije so postale pomembno politično vprašanje in glavna tema volilnih kampanj. Namen naloge je predstaviti vpliv problematike migracij na odločanje volivcev. Slednji je bil dosežen z analizo volitev nekaterih držav članic ter volitev v Evropski parlament v obdobju od leta 2015 do leta 2019. Ta je pokazala vzpon desnih populističnih in nacionalističnih strank, ki so podporo volivcev pridobivale predvsem s protimigrantsko retoriko. Glede na njihov vzpon se je pojavilo vprašanje, ali bi lahko porast moči teh strank vplival na način izvajanja skupne migracijske politike in na politično prihodnost Evropske unije. Na podlagi raziskovanja lahko ugotovimo, da migracije bistveno prispevajo k gospodarskemu in družbenemu razvoju posamezne države ter s tem posledično predstavljajo eno osrednjih predvolilnih tem. Rezultati volitev so sicer potrdili porast podpore tovrstnim strankam, vendar ne v tej meri, da bi v Evropskem parlamentu dobile moč oblikovati politično prihodnost Evropske unije. Na kompleksnost migracij vplivajo različni dejavniki, predstavljeni v magistrski nalogi, ki pripomorejo k razumevanju povezave problema migracij z dogajanjem v evropskem političnem prostoru. Ugotovili smo, da migracije predstavljajo pomembno politično vprašanje, saj so odprle ne samo politični, ampak tudi varnostni in ideološki diskurz združene Evrope, kar predstavlja nove izzive za oblikovanje nadaljnje skupne politike Evropske unije in zagotavljanje njene politične stabilnosti. ; This master thesis examines the factors that caused the European migration crisis in the period 2015-2016 and their impact on the political situation in the European Union. Even though Western Europe had encountered the problem of migration already in the past, the European Union did not develop and adopt a proper common migration policy. The issue of migration became an important political question and a central theme of election campaigns. The purpose of the thesis is to present the impact of the migration issue on voters' decision-making by analysing the national elections in some EU member states and the elections to the European Parliament during the 2015-2019 period. The analysis showed the rise of right-wing populist and nationalist parties that gained the support of the voters mainly by promoting their anti-immigration positions. That trend raised concerns on whether the growth in the power of those political parties could affect the implementation of the common migration policy and the European Union's political future. According to the data gathered, migration profoundly contributes to a country's economic and social development and is therefore among the main pre-election topics. Even though the election results confirmed that right-wing populist and nationalist parties were gaining increasing support, they were still not strong enough to gain power in the European Parliament and consequently change the political future of the European Union. There are different factors that affect the complexity of migration. These factors are presented in the master thesis and help understand the connection between migration issues and the European political situation. It was found that migration is one of the major political issues that has opened not only a political, but also an ideological and security discourse in the European context, which presents new challenges in further developing a common EU policy and ensuring its political stability.
Povezava med spremembami javne politike v zadnjih desetletjih in vplivom naraščajočega števila priseljencev v Španiji je imela transformativen učinek na tretji sektor. Vladni trend zunanjega najemanja vodstvenih kadrov mednarodnih razvojnih kooperativnih programov in socialnih služb je dobršen del odgovornosti države prevalil na ramena civilnodružbenih organizacij. Novi kontekst je prinesel napetosti in spremembe v načinu delovanja in organiziranja. Članek, ki temelji na dveh raziskovalnih projektih, obravnava prilagoditve in spremembe v odnosih med glavnimi protagonisti na področju migracij in razvoja. ; The conjunction between the last few decades' public policy changes and the impact of the growth of immigration in Spain has had a transformative effect on the third sector. The government trend toward outsourcing the management of international development cooperation programs and social services has shifted much of the state's responsibility onto the shoulders of civil society organizations. The context has subjected them to tensions and changes in the way they take action and the way they are organized. This article, based on two research projects, explores the adaptations and new forms of relationships among the main actors involved in the field of migration and development.
With the outbreak of SARS-CoV-2 and the resulting COVID-19 pandemic, Japan adopted controversial policies to contain the virus. Unlike many highly developed countries, it enacted strict policies banning entry through its borders to all non-Japanese citizens regardless of their residency status. The further peculiarity is that these measures equalized low-skill and high-skill foreign workers, affecting them identically. Along with describing how the emergency has been handled in relation to foreign nationals, this article highlights how pre-existing socio-cultural dynamics of differentiation between "insiders" and "outsiders" have evolved in response to the pandemic. ; Z izbruhom virusa SARS-CoV-2 in posledično pandemije Covida-19 je Japonska za zajezitev virusa sprejela sporne ukrepe. V nasprotju s številnimi visoko razvitimi državami je vsem nejaponskim državljanom, ne glede na njihov bivalni status, strogo prepovedala prehajanje meja. Ti ukrepi so enako prizadeli tako visoko- kot nizkokvalificirane tuje delavce. Članek obravnava izvajanje izrednih ukrepov v povezavi s tujci, hkrati pa pojasnjuje razvoj že obstoječe sociokulturne dinamike razlikovanja med »našimi« in »vašimi« ob soočenju s pandemijo.
Masovne i nekontrolirane migracije, gledajući s pozicije tranzitnih i zemalja odredišta, predstavljaju veliki, često i izuzetno teško savladiv izazov kojeg mnogi akteri promatraju na bitno različite načine, čime se stvara nepotpuna slika o samoj pojavi. Njih danas uzrokuju mješoviti push i pull faktori – od kombinacije ratnih razaranja, etničkih netrpeljivosti, nedostatka javne sigurnosti, klimatskih promjena, neimaštine do traženja svega suprotnog u odnosu na njihovo postojeće stanje i sredinu. Premda države članice Europske unije zbog demografske obnove i nedostatka radne snage trebaju velik broj useljenika, te države, kao ni Unija u cjelini, nemaju spremne učinkovite i provedive strateške planove, razvijene sposobnosti ni kapacitete za prihvat velikog broja migranata, čemu smo bili svjedoci tijekom 2015. i početkom 2016. godine. U ovom radu predmet istraživanja i analize su migracijske politike i odnosi spram migranata od razine Europske unije, preko pojedinih značajnih država članica do zemalja na tzv. Balkanskoj ruti. ; From the position of transit and destination countries, mass and uncontrolled migrations present large and very often insurmountable challenge, which is observed in fundamentally different ways by different actors. Such situation helps creating an incomplete picture of the phenomenon itself. Today, mass migrations are caused by mixed push and pull factors – from the combination of war, ethnic intolerance, the lack of public security, climate change and poverty to those (pull) factors which signify just the opposite to their (migrants') current situation and environment. Although EU member states need large number of immigrants due to demographic and labor shortages, these countries (and the EU) do not possess available, effective and feasible strategic plans, developed skills or the capacity to accommodate a large number of migrants, as we have already witnessed during 2015 and early 2016. The subject of research and analysis in this paper are migration policies and relations towards migrants at the EU level, the level of certain important member states and countries of the so-called Balkan route.
Fenomenom migracija bave se različite znanstvene discipline (sociologija, demografija, povijest, antropologija, socijalna geografija, ekonomija, politologija i dr.). Multidisciplinarnost upućuje na kompleksnost fenomena migracija, kojemu se sve više pristupa i interdisciplinarno s obzirom na njegov utjecaj na različite društvene, političke i ekonomske odnose. »Izbjeglička/migrantska kriza« 2015. godine i suvremeno iseljavanje iz Hrvatske ojačali su znanstveni interes za migracije te postmigracijske procese. Cilj ove bibliografije jest znanstvenoj i stručnoj javnosti dati pregled znanstvenih radova o različitim aspektima migracija dostupnih na portalu Hrčak. Bibliografija je podijeljena u tematske cjeline koje su određene pregledom radova, ali nisu hijerarhijski strukturirane (npr. integracija jest dio migracijske politike, ali zbog broja i fokusiranosti radova na samo taj aspekt migracijske politike izdvojena je kao posebna tema). Bibliografija je napravljena neposrednim uvidom u cjelovite članke (de visu) dostupne na Hrčku – Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. Hrčak je središnji portal koji na jednome mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise te časopise za popularizaciju znanosti i kulture koji nude otvoreni pristup svojim radovima. Započeo je s radom 2006. i na njemu se trenutačno nalazi 499 časopisa, od kojih manji dio više nije aktivan. Na Hrčku je do sada ukupno objavljeno nešto više od 228.000 radova s cjelovitim tekstom. Bibliografijom je obuhvaćeno razdoblje od 2009. do 2019. te se navode radovi iz 109 časopisa. Bibliografija je selektivna i uključeni su samo znanstveni radovi kategorizirani kao izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje i pregledni rad. Nisu uključeni stručni radovi, izlaganja sa znanstvenog skupa, tribine, rasprave, osvrti, bibliografije, prikazi knjiga i dr. Radovi obuhvaćeni bibliografijom objavljeni su na različitim jezicima: hrvatskom, engleskom, francuskom, njemačkom, srpskom i dr.
Migrations have been inevitable from the earliest history up to the modern times and they have constituted one of the foundations on which today's world has been built. Mostly developed countries encouraged the arrival of migrants who positively impacted the labour market. In last few decades developed countries have reduced the possibilities of legal immigration, while on the other hand crisis focal points all over the world have caused refugee and migration crises; desire to live in richer and more developed societies has been growing. Occasionally, due to events such as the migration crisis in Europe in 2015 and 2016, migrations became the most current issue for numerous subjects – from individuals, states and international organizations – to deal with. Today there are several political parties in the EU member states with very negative attitudes regarding migrants and further immigration in their program, and in some states, they are the ruling parties. Depending on the time, space and context, migrations are perceived, analysed and understood differently. The large migration crisis in Europe in 2015 and 2016 has shown that the European Union is unprepared for major migrations and that many countries, including Croatia, have no official migration policies. It exposed some of the weaknesses other than the lack of official policies and pointed out the advanced radicalization of the social and political scene in some countries, poor implementation of integration policies, misunderstanding of challenges and lack of understanding for the needs of others and "different". It "shifted" the migration issues almost completely to security policies. This paper offers an analysis of these challenges related to the phases of handling them during the crisis, decisions of main actors and suggestions for improving the existing policies and better understanding of migrations challenges. ; Migracije su neminovna pojava od najranije povijesti sve do suvremenog doba, te predstavljaju temelje na kojima je izgrađen današnji svijet. Uglavnom razvijene države poticale su dolazak migranata koji su pozitivno utjecali na tržište rada. U posljednjih nekoliko desetljeća razvijene zemlje smanjile su mogućnosti legalne imigracije, dok su s druge strane krizna žarišta diljem svijeta generirala migracijske i izbjegličke krize, a raste i želja za životom u bogatijim i razvijenijim društvima. Povremeno, zbog događanja poput migrantske krize u Europi 2015. i 2016. godine, postaju najaktualnije pitanje kojim se bave brojni subjekti od pojedinaca, preko država do međunarodnih organizacija. Danas postoji nekoliko političkih stranaka u državama članicama Europske unije koje u svojim programima proklamiraju vrlo negativan stav prema migrantima i daljnjoj imigraciji, a u nekim državama to su vladajuće stranke. U ovisnosti o vremenu, prostoru i kontekstu migracije se različito doživljavaju, analiziraju i shvaćaju. Velika migrantska kriza u Europi 2015. i 2016. godine pokazala je kako je Europska unija nespremna za velike migracije, te da mnoge države, uključujući Hrvatsku, nemaju službene migracijske politike. Spomenuta kriza razotkrila je i neke druge slabosti osim same odsutnosti službenih politika, te je ukazala je na uznapredovanu radikalizaciju društvene i političke scene u pojedinim državama, slabu primjenu integracijskih politika, nerazumijevanje izazova i neshvaćanje potreba drugih i "drugačijih" te "prebacivanje" bavljenja pitanjima migracija gotovo potpuno u okvire sigurnosne politike. Ovaj rad nudi analizu navedenih izazova vezano uz faze postupanja tijekom krize, odluke glavnih aktera i prijedloge unapređenja postojećih politika i shvaćanja izazova migracija.
Število migrantov iz Zahodne Azije in Severne Afrike v Evropo se je leta 2015 zelo povečalo. V Evropi je nastala velika migracijska kriza, ki jo je povzročila preusmeritev migrantskih poti iz južnih in zahodnih mediteranskih poti na balkansko pot. Razsežnost krize je pokazala nepripravljenost EU, da bi z ustrezno migracijsko politiko legalno obvladala nastali položaj. V Sloveniji smo v začetku množico migrantov le opazovali. Ko pa je Madžarska zaprla svoje meje, se je njihova pot preusmerila proti Sloveniji. Število migrantov, ki je hitro preseglo kapacitete, ki so omogočale nadzorovanje položaja, se je zmanjšalo šele spomladi 2016 po sprejetju dogovora med EU in Turčijo. Avtor zagovarja tezo, da je migracijska kriza v Evropi del širše krize prebivalstvene politike. Nedokončan demografski prehod v evropski soseščini s hitro rastjo prebivalstva, z vojnami in s političnimi krizami ustvarja vse več potencialnih migrantov. Ker se bodo demografska neravnovesja med temi regijami v prihodnosti še povečala, mora Evropa sprejeti primerno prebivalstveno in migracijsko politiko. Avtorjeve obrise vzdržne migracijske politike v EU bo treba preveriti v širših razpravah.
The paper analyses the numerical trends of asylum seekers from Serbia in European countries, the reasons for their increase in certain years, and motives for seeking asylum, and attempts to answer two questions: why is Serbia among the world's top countries of origin of asylum seekers and what are the consequences for asylum seekers and for Serbia in the event that their requests are rejected. Returnees to Serbia face numerous problems, since the lack of defined goals of migration policies in Serbia, economic difficulties, poverty and unemployment make the whole process of readmission and reintegration of the returnees to Serbia more difficult. ; Prispevek analizira gibanje števila prosilcev za azil iz Srbije v evropskih državah, vzroke naraščanja njihovega števila v posameznih letih in motive za iskanje azila. Poskuša podati odgovor na dve vprašanji: zakaj je Srbija v svetovnem vrhu, kadar se postavlja vprašanje azilantov s srbskim poreklom, in kakšne so posledice zavrnitve zahtevka za azilante in Srbijo. Povratniki se v Srbiji srečujejo s številnimi problemi, ker se zaradi pomanjkanja definiranih ciljev srbske migracijske politike, ekonomskih težav, revščine in nezaposlenosti otežuje celotni proces ponovnega sprejema in reintegracije povratnikov.
The paper explores the social impacts of emigration and rural-urban migration in Croatia, focusing on the period from 1991 to 2011. In this period, Croatia has experienced conflict and post-conflict-induced population movements, followed by a period of normalization of migration flows. The paper explores, in detail, labour migration and impacts on labour markets, in the context of skills shortages in Croatia. The role of remittances and social security agreements are also addressed. The paper addresses the problems of institutional support and of migration policy, making a series of recommendations for policy makers to minimize the social costs of migration and, instead, ensure that migration contributes to social development. ; U radu se istražuju društveni utjecaji emigracije i migracija selo–grad u Hrvatskoj, posebice između 1991. i 2011. U tom razdoblju u Hrvatskoj je došlo do kretanja stanovništva potaknutoga ratnim i poratnim događajima, nakon čega je nastupilo razdoblje normalizacije migracijskih tokova. U radu se detaljno istražuju radne migracije i njihov utjecaj na tržišta rada u kontekstu nedostatka kvalificirane radne snage u Hrvatskoj. Osim toga rad ispituje ulogu doznaka i socijalnih sporazuma. Nakon rasprave o problemima institucionalne potpore i migracijske politike autori daju niz preporuka kreatorima politike za smanjivanje društvenih troškova migracija kako bi one pridonijele društvenom razvoju.
Europa je dio globaliziranog i povezanog svijeta gdje se očekuje povećanje međunarodne mobilnosti. Sadašnje zakonodavstvo EU , nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, suočava se s novim izazovima na području slobode, sigurnosti i pravde. Postoji značajna europeizacija migracijske politike. Regija Zapadnog Balkana (ZB) smatra se jednim od najzanimljivijih i izazovnijih područja u Europi po sadašnjim migracijskim tokovima. Posljednje proširenje EU pomaknulo je migraciju iz klasične radničke imigracije, do tzv. odljeva mozgova, jer sada mlađi i visokoobrazovani ljudi imaju tendenciju migrirati u druge zemlje da bi nastavili svoju profesionalnu karijeru. Istočno proširenje i migracija na Zapadnom Balkanu mogu ići u istom smjeru. Ovaj članak ima za cilj identificirati politiku legalne migracije u EU za državljane zemalja Zapadnog Balkana kada se odluče za ulazak i / ili rade na području EU , ističući tu odluku kao izazov ili kao priliku za građane ZB-a. ; Europe is part of a globalized and interconnected world where international mobility is expected to increase. The current European Union (EU ) legislation, after entry into force of Lisbon Treaty, is facing new challenges in the field of the Area of Freedom, Security and Justice. There is a significant Europeanization of migration policy. The Western Balkan (WB) region is considered as one of the most interesting and challenging regions in Europe regarding the current migration flows. The last EU enlargement shifted the migration from classical working class immigration, to the so-called brain drain immigration, since now younger and highly educated people tend to migrate more in other countries to pursue their professional career. The EU Eastern enlargement and WB migration may go in the same direction. The present article aims to identify the EU legal migration policy for the WB nationals when they decide to enter and/or work in the EU territory legally, pointing out that decision as a challenge or as an opportunity for WB citizens.
Nacionalni mehanizmi integracije migranata u društvo primitka i širi društveni kontekst u kojem se migracije događaju, mogu utjecati na oblikovanje stava javnosti prema migrantima. Kombinirajući podatke dviju međunarodnih studija: Indeksa razvijenosti politika integracije imigranata (MIPEX) i Europskoga društvenog istraživanja (ESS), ovaj rad donosi pregled usvojenih nacionalnih politika vezano uz integraciju migranata i percepciju javnosti o imigrantima u društvu primitka u odabranim europskim zemljama koje su sudjelovale u oba istraživanja. Posebna pozornost usmjerena je na moguće promjene u stavovima javnosti koje bi se mogle analizirati kao posljedica europske "migrantske krize" iz 2015./2016. Podatci dobiveni u 27 europskih zemalja koji zadovoljavaju kriterije sudjelovanja u najnovijim valovima istraživanja (MIPEX2020 i ESS2018) analiziraju se prema MIPEX-ovoj kategorizaciji stupnja integracije: 1) sveobuhvatna integracija, 2) izjednačenost na papiru, 3) privremena integracija i 4) migranti bez integracije/uskraćivanje integracije. Ti se opći opisi migracijske politike država povezuju se s percepcijom javnosti o imigrantima ispitivanom u okviru ESS-a. Hijerarhijskom regresijskom analizom dobiveno je da ispitanici iz zemalja s dobro razvijenom integracijskom politikom izražavaju pozitivniji stav prema imigrantima i priznaju njihov doprinos svim područjima društva primitka. Nadalje, veći udio imigranata porijeklom iz zemalja izvan EU-27 korelira s negativnijom procjenom utjecaja imigranata na društvo primitka. Iako rezultat MIPEX-a jasno ne pokazuje pomak u migracijskim politikama kao posljedicu europske "migrantske krize", može se smatrati stabilnim, no relativno slabim, prediktorom antiimigrantskih stavova. Razvijene politike političke participacije i uključivanja imigranata pokazuju se kao područja koja ukazuju na opću klimu poticanja pozitivnog stava prema imigrantima. ; National mechanisms of migrant integration into the host society and the wider social context in which migration occurs may affect the construction of public attitudes towards migrants regardless of their origin or status. By combining the data of two international studies: the Migrant Integration Policy Index (MIPEX) and the European Social Survey (ESS), this paper examines national policies regarding migrant integration and the public perception of migrants in the host society in selected European countries. This analysis highlights especially the shifts in public attitudes as possible consequences of the 2015/2016 European "migration crisis". The data from 27 European countries that participated in the last waves of both MIPEX2020 and ESS2018 were analysed according to the four-dimensional MIPEX categorisation: 1) Comprehensive integration, 2) Equality on paper, 3) Temporary integration, and 4) Immigration without integration (Integration denied). These categories of states' migration policies were then combined with the public perceptions of immigrants examined by the ESS. Multilevel regression models demonstrated that the respondents from countries with well-developed integration policies express a more positive attitude towards immigrants and acknowledge their contribution to all areas of the host society. A higher proportion of non-EU-27 immigrants in the country correlates with a more negative perception of immigrants' impact on the host country. Even though the MIPEX score does not reflect clearly the shift in migration policies affected by the European "migration crisis", it could be considered a stable, though relatively weak predictor of anti-immigrant prejudice. In conclusion, this study's findings suggest that better-developed policies of political participation and immigrant inclusion foster more positive attitudes towards immigrants.
