Suchergebnisse

Predmet istraživanja u ovom radu su prirodno i mehaničko kretanje stanovništva kao demografsko-migracijske odrednice osnovnoga školstva u Vukovaru. Svrha je istraživanja primjenom deskriptivne i komparativne analize prikazati suvremene trendove, trenutno stanje i perspektive u bioreprodukciji i migracijama, te ih dovesti u vezu s brojčanim stanjem djece u vukovarskim osnovnim školama. Analiza provedena na temelju službenih podataka popisne, vitalne i migracijske statistike, pokazala je da su trendovi u bioreprodukciji i migracijama promatrane gravitacijske zone vukovarskih osnovnih škola (Grad Vukovar i Općina Bogdanovci) u proteklom dvadesetogodišnjem razdoblju (1997.-2018.), vrlo nepovoljni, te da procesi ukupne depopulacije, prirodnoga smanjenja i mehaničkoga gubitka, zbog negativnoga salda migracije, čine sve lošijim demografski okvir učeničkoga potencijala vukovarskih osnovnih škola, uz još nepovoljnije izglede u budućnosti. Potrebna stabilizacija i poboljšanje demografskih prilika mogući su samo uz dugoročnu i cjelovitu provedbu poticajnih pronatalitetnih, imigracijskih i redistributivnih mjera populacijske, obiteljske i gospodarske politike, riječju, sveobuhvatne demografske revitalizacije Hrvatske i svakoga njezinoga dijela. ; This study on the natural and mechanical population movements and demographic-migration determinants of elementary education in Vukovar identifies contemporary trends, current situation and perspectives in bioreproduction and migration, using descriptive and comparative analysis, in relation to the numerical situation of the children in the Vukovar elementary schools. This analysis, based on official census data, together with vital and migration statistics, has demonstrated that the trends in the bioreproduction and migration in the gravitational zone of the Vukovar primary schools, City of Vukovar and Municipality of Bogdanovci, during the past twenty years, 1997‒2018, are highly unfavorable, and that the processes of overall depopulation, natural decline and mechanical loss, owing to the negative migration balance, have created an increasingly poor demographic framework for the student potential of Vukovar primary schools, with an even more unfavorable outlook in the future. The needed stabilization and improvement of the demographic situation are only possible with the long-term and comprehensive implementation of pro-natal, immigration and redistribution incentives in population, family and economic policies, which would entail the comprehensive demographic revitalization of Croatia and each of its parts.

Cilj ovog diplomskog rada je dati pregled dinamike afričko-europskih migrantskih ruta u zadnjem desetljeću te na osnovi dostupnih statističkih podataka analizirati postojeće i buduće trendove na promatranim migrantskim rutama. Pritom su korištene metode deskripcije, kompilacije, komparacije, analize i sinteze, indukcije i dedukcije te kvantitativne metode u sklopu obrade statističkih podataka. Neki od iskorištenih sekundarnih izvora podataka su baze podataka Eurostata, International Organization for Migration (IOM) i The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Unatoč uvjerenju kako su afričke migracije stihijske u naravi i izvanredne u odnosu na one u ostatku svijeta, moderan teorijski okvir nudi kvalitetniju sliku motivacija afričkog stanovništva na migraciju te identifikaciju relevantih push i pull faktora. Većina afričkih migracija, posebno onih usmjerenih prema Europi, motivirana je željom za obrazovanjem, obiteljskim i poslovnim motivima, a ne oružanim sukobima ili nestašicama hrane ili pitke vode. Naime, push faktori, bilo oni socio-političke, ekonomske ili ekološke naravi ne mogu biti glavni argument u objašnjenju afričko-europskih migracija. Konstantan pritisak na povećanje direktnih stranih investicija u zemlje afričkog kontinenta je, u najmanju ruku, nedostatni alat za usporavanje migracija te je, s obzirom na puno veći pozitivni učinak radničkih doznaka emigrantskog afričkog stanovništva, krivo identificirani indikator i alat u makroekonomskim težnjama za razvojem zemalja afričkog kontinenta. Europska javnost se ne osjeća ugodno sa sve većim brojem stranih imigranata, što stvara pritisak na kreatore politika te institucije EU da razmišljaju dugoročno i kreiraju robusni sustav koji će se moći nositi sa sadašnjim i budućim pritiscima na vanjske granice EU. ; The aim of this thesis is to give an overview of the dynamics of African-European migrant routes in the last decade, and on the basis of available statistics to analyze existing and future trends in the observed migrant ...

Migracije ljudi neizostavan su dio ljudske povijesti. One mogu biti i uzrok i posljedica, ali isto tako i katalizator društvenih promjena na nekome području. Migracije u doba rimskih osvajanja donedavno su u znanstvenoj raspravi bile slabo zastupljene u odnosu na izvještaje i komentare ratova i ostalih političkih zbivanja i aktera. Isto vrijedi i za sukobe na istočnoj jadranskoj obali. Zbog toga je cilj ovoga rada istražiti tragove i prirodu migracija koje su se događale uslijed ilirskih ratova i postupnoga nametanja Rima kao vladara ovog područja od 3. st. pr. Kr. pa do sredine 1. st. pr. Kr. ; Human migrations are an integral part of human history. They can be both a cause and a consequence, but also a catalyst for social change in an area. Until recently, migrations during the Roman conquests were poorly represented in the scientific discussion in relation to reports and comments on wars and other political events and figures. The same applies to conflicts on the eastern Adriatic coast. Therefore, the aim of this paper is to explore the traces and nature of migrations that occurred as a result of the Illyrian wars and the gradual imposition of Rome as the ruler of this area from the 3rd cent. BC until the middle of the 1st cent. BC.

Autor u tekstu analizira utjecaj migracijske krize na Europsku uniju kroz sigurnosnu i politološku dimenziju, te recepciju tog diskursa kod političkih elita i građana. Pritom posebno naglašava humanitarnu, ali i sigurnosnu dimenziju percepcije imigranata, izbjeglica i tražitelja azila kao nekih novih "umjetnih" manjina u Europskoj uniji. S druge strane, takvi procesi sve se više izražavaju kao prijetnja sigurnosti oličena u povećanju ksenofobije i razisma, dok pojedine političke elite u Uniji imigrante percipiraju kroz prizmu "antigrađana". Nadalje, u tekstu se analizira proces sekuritizacije identiteta izbjeglica, koji se kroz govorni akt u pojedinim zemljama članicama EU karakteriziraju kao prvenstveno sigurnosna ugroza, što za posljedicu ima povećanje nasilja nad manjinama i negativno se reflektira na unutarnju koheziju Europske unije te njezinu sposobnost da upravlja migracijskom krizom. Na kraju, polazeći od određenih teorijskih i empirijskih postavki, autor želi ponuditi sveobuhvatan pregled migracijske krize na europskom tlu u cilju smanjenja negativne reverzibilnosti na ostvarivanje prava manjina u Europskoj uniji. ; In this article author is analyzing influence of migration crisis on the European Union through security and political dimension, and reception of these discourses among political elite and citizens. Author's special attention is on humanitarian, but also on security dimension of perception of immigrants, refugees and asylum seekers as "new" artificial minorities in the European Union. On other hand, such processes are increasingly being portrayed as a security threat, embodied in the increase of xenophobia and racism, whereby some political elites in the EU perceive immigrants as "anti-citizens". Author also analyzes the securitization of refugees' identity, which is being presented (through the speech acts) as the security threat in some EU member states. The consequence of such developments is the increase of violence against minorities and the negative impact on the inner cohesion within the EU, as well as its capacities to manage the migration crisis. Finally, starting from theoretical and empirical assumptions, the author offers a comprehensive review of the European migration crisis in order to reduce the negative reversibility on achieving minority rights in the EU.

Zbog svoje prostorne zaokruženosti i odvojenosti od kopna, otoci su na neki način zasebni i autonomni svjetovi, ali su istovremeno i mjesta susreta mnogobrojnih migracijskih ruta životinja i ljudi. Dijalektičko shvaćanje otočnosti koje proizlazi iz sažimanja predodžbe o otoku kao izoliranom svijetu i otoku kao dinamičnom čvorištu omogućava adekvatnije razumijevanje odnosa otoka i migracija (tj. otočana i migranata) u kontekstu (post)nacionalnih teritorijalnih sustava i globaliziranog tržišta. K tome, dijalektičko rekodiranje pojma otočnosti može pomoći stanovnicima otoka na putu prema istinskoj političkoj emancipaciji, a ujedno poslužiti i kao model društvenog organiziranja u eri obilježenoj čestim i masovnim ograđivanjima (engl. enclosures) i protjerivanjima (engl. expulsions), u kojoj nas sve veći broj postaje nekom vrstom otočana i izbjeglica. ; Owing to their spatial enclosure and detachment from the mainland, islands may be considered as separate and autonomous worlds, yet they are also intersection points of various migration routes, human and animal alike. A dialectical understanding of insularity, as a result of merging the image of the island as an isolated world and the island as a dynamic node, offers a more adequate insight into the relationship between islands and migrations (i.e. between islanders and migrants) in the context of (post)national territorial systems and the globalized market. Moreover, a dialectical re-coding of the idea of insularity may help the inhabitants of islands on their way towards genuine political emancipation, as well as serve as a model of social organizing in an age marked by frequent and massive enclosures and expulsions, in which an increasing number of us is turning into a sort of islanders and refugees.

Cilj ovog rada je istražiti povezanost između poduzetničke namjere i namjere da se napusti domovina. Prikupili smo od 245 studenata iz Bosne i Hercegovine podatke o njihovoj namjeri da postanu poduzetnici, namjeri da napuste zemlju i percepciji o različitim izvorima konflikta: međureligijska i međuetnička netrpeljivost, nejednakost spolova, spolna diskriminacija i stav o ekonomskoj situaciji. Kao što je i očekivano, društvene interakcije važan su prediktor namjere po pitanju migracija. Oni sudionici čiji su prijatelji i obitelj migrirali imaju veće šanse da i sami napuste svoju domovinu. Ni jedan izvor konflikta ne utječe na želju pojedinca da migrira. Suprotno našim očekivanjima, poduzetnička namjera ima statistički značajan i pozitivan utjecaj na namjeru da se napusti domovina. Smatramo da pojedinci s visokom razinom poduzetničke namjere imaju također veća očekivanja po pitanju životnih postignuća, a koja je moguće ostvariti u razvijenim zemljama. Ipak, čini se da preferencije za poduzetništvo iz prilike igraju važnu ulogu u smanjenju namjere za emigriranje. Ako pojedinci preferiraju poduzetništvo iz prilike umjesto poduzetništva iz nužde, te preferencije imaju statistički značajan i negativan utjecaj na namjeru za emigriranje. Stvaratelji politike trebali bi kreirati okruženje koje će stimulirati poduzetništvo iz prilike. ; The aim of this study is to explore the relationship between the entrepreneurial intention and the intention to leave the country. We collected data from 245 students in Bosnia and Herzegovina about their intentions to become entrepreneurs, intentions to leave the country, and their perception about different sources of conflict: interreligious and interethnic tolerance, gender inequality, sexual discrimination, and economic situation. As expected, social interactions seem to be an important predictor of the intention to migrate. Those respondents whose friends and family members migrated have higher chances of migrating themselves. None of the conflict sources influence willingness to leave the country either. Contrary to our expectations, the entrepreneurial intention has a statistically significant and positive effect on the intention to leave the country. A possible explanation might be that individuals with higher entrepreneurial intention also have higher expectations regarding life achievements; which might be achieved in developed countries. However, it seems that preference for opportunity-driven entrepreneurship plays an important role in decreasing the intention to migrate. If individuals prefer opportunity-driven instead of necessity entrepreneurship, these preferences have a statistically significant and negative influence on the intention to migrate. A possible explanation for this might be that individuals who can perceive opportunity in the environment, have a higher motivation to stay in the country because their motivation comes from observing and pursuing an opportunity rather than out of necessity. Policymakers should create an environment to stimulate opportunity instead of necessity entrepreneurship.

The author addresses one of the most pressing problems of the 20th century -- that of migration. After presenting empirical findings, he deals with the causes of intra- & international migrations. He then offers an outline of feasible perspectives & suggests possible options as countermeasures. The 20th century is characterized by the shift of the regional focal points of migrations. In the first half of the century, international migrations of refugees largely took place in Europe. However, in the second half of the century, the hub of the migrations shifted from the Northern to the Southern hemisphere. One major cause of migrations is war & the accompanying violence. Other important causes are economic hardships, population boom, ecological disasters, & the erosion of traditional values. Judging by the characteristics of the major causes of migrations, it is very unlikely that the situation at the turn of the millennium is going to change significantly. The only thing that international organizations & states can do is to alleviate this problem by creating long-term strategies that might get to the roots of the migration issue. 5 Tables. Adapted from the source document.