Suchergebnisse

Oвa диcepтaциje ce бaви законодавнoм функцијoм паpламентa и њeгoвим oднocoм ca дpyгим кoнкpeтним инcтитyциjaмa, кoje пpeyзимajy oд парламента пoвjepeнe мy надлежности, yзpoкyjyjyћи њeгoвy мapгинaлизaциjy. Oвaj пpoцec ниje нoв, aли пocтaje cвe комплeкcниjи. Нa почeткy cy тo билe влaдa и политичке партије, aли ce вpeмeнoм бpoj cyбjeкaтa кojи yгpoжaвajy законодавнy надлежност паpламентa пoвeћaвao. У oвoм кoнкpeтнoм питaњy, парламент ce cyoчaвa ca oзбиљним изaзoвимa, диjeлeћи надлежност joш и ca шeфoм дpжaвe, ycтaвним cyдoм, нeзaвиcним peгyлaтopим тиjeлимa. Нaжaлocт, тy ниje кpaj. Пpoцec eвpoпcкиx интeгpaциja, кpoз eвpoпcкy лeгиcлaтивy, кpeиpao je jeднy нoвy oблacт законодавнe дjeлaтнocти изyзeтe oд надлежности нaциoнaлниx парламенaта. Cнaжнe и вeoмa диcциплинoвaнe политичке партије дoминиpajy, нe caмo политичким пpoцecимa, вeћ и кoмплeтним парламентарним пpoцeдypaмa и њиxoв нapacтajyћи yтицaj yгpoжaвa пoдjeлy влacти кojy ycпocтaвљa ycтaв и пpoyзpoкyje прoблeме y фyнкциoниcaњy парламентa yoпштe. C oбзиpoм нa њиxoв знaчaj, oнe cy y oвoм paдy aнaлизиpaнe кao нeпocpeдни aктep, aли и индиpeктнo, кao чинилaц кojи кoнтpoлишe oдpeђeнe инcтитyциje кoje yгpoжaвajy законодавнy надлежност парламента. Знaчaj диcepтaциje oглeдa ce y тoмe штo oвoj пpoблeмaтици дo caдa ниje пocвeћeнa пyнa пaжњa, кoja yкљyчyje пpoцec eвpoпcкиx интeгpaциja и нeзaвиcниx peгyлaтopниx тиjeлa. Зaкљyчaк кojи cмo дoниjeли нaкoн иcтpaживaњa je дa oчиглeднo пocтojи пoтpeбa за парламентарнoм peфopмoм коja ћe yчинити законодавни пocтyпaк eфикacниjим, a законодавнo тиjeлo cнaжниjим. Гeнepaлнo, cмaтpaмo дa je нeoпxoднo cнaжeњe тpaдициoнaлнe пoдjeлe влacти. Диcepтaциja тaкoђe пpeдлaжe cпeцифичнa кoнкpeтнa pjeшeњa y кoнтeкcтy peфopмe законодавнoг пocтyпкa. ; Ova diceptacije ce bavi zakonodavnom funkcijom paplamenta i njegovim odnocom ca dpygim konkpetnim inctitycijama, koje ppeyzimajy od parlamenta povjepene my nadležnosti, yzpokyjyjyći njegovy mapginalizacijy. Ovaj ppocec nije nov, ali poctaje cve komplekcniji. Na početky cy to bile vlada i političke partije, ali ce vpemenom bpoj cybjekata koji ygpožavajy zakonodavny nadležnost paplamenta povećavao. U ovom konkpetnom pitanjy, parlament ce cyočava ca ozbiljnim izazovima, dijeleći nadležnost još i ca šefom dpžave, yctavnim cydom, nezavicnim pegylatopim tijelima. Nažaloct, ty nije kpaj. Ppocec evpopckix integpacija, kpoz evpopcky legiclativy, kpeipao je jedny novy oblact zakonodavne djelatnocti izyzete od nadležnosti nacionalnix parlamenata. Cnažne i veoma dicciplinovane političke partije dominipajy, ne camo političkim ppocecima, već i kompletnim parlamentarnim ppocedypama i njixov napactajyći yticaj ygpožava podjely vlacti kojy ycpoctavlja yctav i ppoyzpokyje probleme y fynkcionicanjy parlamenta yopšte. C obzipom na njixov značaj, one cy y ovom pady analizipane kao nepocpedni aktep, ali i indipektno, kao činilac koji kontpoliše odpeđene inctitycije koje ygpožavajy zakonodavny nadležnost parlamenta. Značaj diceptacije ogleda ce y tome što ovoj ppoblematici do cada nije pocvećena pyna pažnja, koja ykljyčyje ppocec evpopckix integpacija i nezavicnix pegylatopnix tijela. Zakljyčak koji cmo donijeli nakon ictpaživanja je da očigledno poctoji potpeba za parlamentarnom pefopmom koja će yčiniti zakonodavni poctypak efikacnijim, a zakonodavno tijelo cnažnijim. Genepalno, cmatpamo da je neopxodno cnaženje tpadicionalne podjele vlacti. Diceptacija takođe ppedlaže cpecifična konkpetna pješenja y kontekcty pefopme zakonodavnog poctypka. ; This dissertation is dealing with legislative parliament function and its relation with other particular institutions that take away stipulated powers from parliament causing his marginalization. This process is not new but it"s become more complex to deal with. In the beginning there was government and political parties, but during the time, number of actors that threaten the legislative competence of parliament increased. On this particular issue, modern parliament facing difficult challenges, sharing his competence with head of the state, constitutional court, independent regulatory agencies. Unfortunatelly, that is not the end. EU integration process, through the European legislation, creates new area of legislative activity excluded from the national parliaments. Strong and highly disciplined political parties are dominating not only political process but whole parliamentary procedures, and its increasing influence causes further damage to separation of powers that constitution establishes and harms parliament particulary. Considering their impact in this process, they are studied in this work directly, and indirectly – as an acter that control other particular institutions which threaten legislative competence of parliament. The importance of the dissertation is reflected in the fact that this issue does not have full attention including EU integration process, indepedent regulatory bodies. The conslusion that we made after the research is that obviously there is a need for parliamentary reform which will make law-making process more efficient, and legislative body stronger. Basically, we find it necessary strengthening of the traditional separation of powers. Dissertation also proposes specific solutions in the context of the law-making process reform.

U radu autor na temelju arhivskih izvora analizira proces likvidacije Dioničarskoga društva Lonjskopoljske željeznice te podržavljenje pruga u
njegovu vlasništvu nakon završetka Prvoga svjetskog rata. Poslije raspada Austro-Ugarske Monarhije sjedište Dioničarskoga društva premješta se iz Budimpešte u Zagreb. Pruge Društva bile su Dugo Selo – Novska i Banova Jaruga – Pakrac. Stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba potpale su pod nadležnost novoosnovanoga Generalnog ravnateljstva željeznica Države Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu, a stvaranjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca pod nadležnost novoosnovane Direkcije državnih željeznica Zagreb. Poslije dugogodišnjih pregovora Kraljevina Jugoslavija zaključila je 7. veljače 1931. sporazum o otkupu s
grupom od 24 mađarska dioničarska društva vicinalnih željeznica, udruženih u koncern "Pruga d.d." sa sjedištem u Zagrebu. Među njima je bila i Lonjskopoljska vicinalna željeznica. Time je i prestao razlog njezina postojanja. Na temelju navedenog Kraljevski sudbeni stol kao trgovački sud u Zagrebu upisao je 6. lipnja 1932. u svoj trgovački registar likvidaciju Dioničarskoga društva Lonjskopoljske željeznice. Kada je uslijed dovršene likvidacije Društvo prestalo s radom, Okružni sud u Zagrebu kao trgovački sud brisao ga je 12. travnja 1933. iz svojega trgovačkog registra. Država je uknjižila pravo vlasništva nad nekretninama Lonjskopoljske vicinalne željeznice tek 1936., a kompletna regulacija imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama Lonjskopoljske željeznice završila je tek 1951.

U radu autor na temelju arhivskih izvora, a s aspekta povijesti institucija, obrađuje ustroj i djelovanje Dioničarskoga društva Lonjskopoljske željeznice u periodu Austro-Ugarske Monarhije. Sjedište Društva, kao i većine vicinalnih željeznica, bilo je u Budimpešti. Poslove Dioničarskoga društva obavljali su glavna skupština dioničara, ravnateljstvo i nadzorni odbor. Pruge Društva bile su sljedeće: Dugo Selo – Novska i Banova Jaruga – Pakrac. Te privatne pruge bile su u državnoj eksploataciji, odnosno upravi. U Austro-Ugarskoj Monarhiji pruge Društva potpadale su pod nadležnost Poslovne uprave Kraljevskih ugarskih državnih željeznica u Zagrebu. Društvo je poslovalo s financijskim dobitkom.

U radu se analizira uloga Europske unije u Vladi Republike Francuske, europska dimenzija u nacionalnim javnopravnim tijelima i nadležnost tijela za međuministarsku suradnju. Također se pokušava dati odgovor na pitanje: treba li oformiti ministarstvo za europska pitanja i na koji način? Zaključno se ističe kako je to dobra ideja zbog toga što je funkcija Europe prepoznata i vidljiva. ; The role of the European Union in the government of the Republic of France is analysed, the European dimension in national public legal bodies and the supervision of those bodies for interministerial cooperation. It attempts to provide an answer to the question of : Do we need to form a Ministry for European issues and in what way? In conclusion, how this is a good idea due to the European function being recognisable and obvious is emphasised.

In this article author analyzed the notion of humanitarian intervention and its relation to the notion of the state sovereignty. Intervention into domestic affairs of one state for humanitarian purposes represents one of the most complex legal and political issues in modern international relations. There is no doubt that a drastic breach of human rights, the genocide and racial, national and religious discrimination of large proportions make for a necessary intervention of international community, that implies the violation of sovereignty of the state where the drastic crimes in question have occurred. However, the hitherto practice has shown that very often the humanitarian purposes have been used as a pretext for the intervention of completely different objectives often directly contrasted to the humanitarian causes itself, therefore putting the whole concept of humanitarian intervention under suspicion. In the article there are also presented several characteristic examples by which the author tried to clarify the notion of humanitarian intervention. ; U ovom radu razmatran je pojam humanitarna intervencija i njegov odnos prema pojmu državnog suvereniteta. Intervencija u unutrašnje stvari jedne zemlje iz humanitarnih razloga predstavlja jedno od najsloženijih pravnih i političkih pitanja savremenih odnosa u međunarodnoj zajednici. Nema sumnje da teško kršenje ljudskih prava, genocid, rasna, nacionalna i verska diskriminacija većih razmera, čine neophodnom intervenciju međunarodne zajednice, koje podrazumeva narušavanje suvereniteta države u kojoj dolazi do tako teških zloupotreba. Međutim, dosadašnja praksa pokazuje da su humanitarni razlozi često korišćeni kao izgovor za intervenciju koja je imala potpuno drugačije ciljeve, često direktno suprotstavljanje razlozima humanosti, što ceo koncept humanitarnih intervencija stavlja pod ozbiljnu sumnju. U radu je navedeno i nekoliko karakterističnih primera kroz koje se pokušava osvetliti pojam humanitarne intervencije.

U radu se prikazuje istraživanje o društvenoj odgovornosti u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Varaždina. Društvena odgovornost promatra se u kontekstu poslovne etike, a poseban se naglasak stavlja na društvenu odgovornost u državnim poduzećima jer su poduzeća u vlasništvu tijela lokalne samouprave, po kriteriju vlasništva, vrlo slična svim državnim poduzećima. Gradska poduzeća, po državnom ustroju Republike Hrvatske, pripadaju u nadležnost lokalne samouprave, a ne u nadležnost države, ali to nisu privatna poduzeća, a nisu niti javna jer ne kotiraju na burzi. Budući da su gradovi i županije, kao tijela lokalne i regionalne samouprave, vođeni na isti način kao i država, temeljem ostvarenih rezultata političkih stranaka i samostalnih kandidata na izborima, može se utvrditi velika sličnost između državnih poduzeća i poduzeća u vlasništvu tijela regionalne i lokalne samouprave. Bez obzira je li vlasnik država, županija ili grad, osnivanje i djelovanje poduzeća odvija se po istim pravilima. Zbog toga je istraživanje društvene odgovornosti u gradskim poduzećima relevantan pilot projekt za veće istraživanje o društvenoj odgovornosti u svim državnim poduzećima na području Republike Hrvatske. ; The paper presents the research of social responsibility in corporations owned by Varazdin Municipality. Social responsibility is observed in the context of business ethics with an emphasis on social responsibility in state-owned corporations, because the corporations owned by municipalities (COM), according to the ownership criteria, are remarkably like state-owned corporations (SOC). Corporations owned by local municipalities in Croatia are not state-owned corporations, but these entities are neither private companies nor public companies if they are not listed on the stock exchange. As the cities and counties are both municipalities very similar to the state and governed by the same political structures, the corporations owned by local municipalities are managed in the same way as state-owned companies. Thus, the research of social responsibilities in locally owned corporations can be pilot research of social responsibility in state-owned corporations on the national level of the Republic of Croatia.

Osim krivičnih dela i prekršaja, u oblasti bezbednosti saobraćaja na putevima postoje i privredni prestupi, specifična vrsta kaznenih dela. U radu smo ukazali na pojedine karakteristike privrednih prestupa i na određene probleme u njihovoj primeni danas. Akcenat smo usmerili na prevoz tereta s obzirom na značaj istog za privredno poslovanje, kao i na privredne prestupe s tim u vezi. Predstavili smo određene podatke od značaja za ovu problematiku u Srbiji i za područje Privrednog suda u Valjevu. Cilj nam je da se kroz probleme koje smo prepoznali i na koje smo ukazali harmonizuje rad policije odnosno pravosuđa na području na kome se prostire nadležnost Privrednog suda u Valjevu i u Srbiji. To je neophodno u cilju efikasnijeg postupanja svih nadležnih državnih organa u ovoj specifičnoj oblasti borbe protiv neodgovornih pravnih lica i odgovornih lica u pravnim licima koja organizuju rad na prevozu tereta u okviru poslova kojima se bave.

Povijest romskoga stanovništva često je obilježena nasiljem, stradanjem i
progonima, posebice od njihova doseljavanja na europska područja nakon XII. stoljeća, a to traje, s manjim intenzitetom, sve do danas. Kontekst
takva položaja Roma u europskim državama jest u njihovu negativnom percipiranju kao besposličara i lijenčina, kriminalaca, otimača djece, špijuna i sl. Upravo su to razlozi nacističkoga pokušaja genocida nad njima za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Sličan odnos prema Romima imale
su talijanske fašističke vlasti, a on se temeljio na rasnim zakonima. Talijanske vlasti imale su tijekom Drugoga svjetskog rata nadležnost i nad Hrvatskim primorjem te znatnim dijelom hrvatske istočnojadranske obale. Istraživanje u radu usmjereno je na analizu položaja romskoga stanovništva u Hrvatskom primorju, pri čemu će se posebice analizirati odnos ustaških i talijanskih vlasti prema Romima. U radu će se koristiti
dosad neobjavljena građa iz Državnoga arhiva u Rijeci te građa iz Hrvatskoga državnog arhiva, kao i relevantna literatura.

First of all, the authors of this paper examine the organisation, jurisdiction and regulations of the Border Police of the Republic of Serbia and afterwards give comparative review of similar services in countries formed after the breakup of Socialist Federative Republic of Yugoslavia. From the given review, one may conclude that the organisation, jurisdiction and procedure in afore-mentioned countries are similar and in some parts even the same, thanks to the fact that all countries have adopted the Concept of Integrated Border Management and the procedure of controlling border crossing and maintaing the security of state borders from Schengen Border Code. Accepting these terms represents one of the conditions for entering European Union. All countries have to uniform their activitites in securing and controlling border crossing. One proposition should be concerned- for all the similarities in the organisation, activities and regulation , mutual education and training for all the members of Border Police from ex YU countries could be organised. ; Autori teksta u radu prikazuju, organizaciju, nadležnosti i propise koje prate rad Granične policije Republike Srbije, kao i njen uporedni prikaz sa sličnim službama svih država nastalih raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, njihovim načinima rada i aktima na osnovu kojih oni sprovode svoju delatnost. Iz komparativnog prikaza graničnih službi navedenih država može se konstatovati da su organizacija, nadležnosti i procedure koje se primenjuju veoma slične, čak u nekim delovima istovetne, jer su sve države prihvatile Koncept integrisanog upravljanja granicom, kao i procedure kontrole prelaženja i obezbeđenja državne granice koje su predviđene Šengenskim kodeksom o granicama, a što je jedan od uslova za njihov ulazak u Evropsku uniju. Zbog toga sve države moraju da unificiraju svoja postupanja prilikom obezbeđenja i kontrole prelaženja državne granice. Takođe, zbog svih navedenih sličnosti u organizaciji, postupcima, propisima, treba se uzeti u razmatranje mogućnost sprovođenja zajedničke specijalističke obuke svih pripadnika graničnih policija, bivših država Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

The limits of EU competencies are determined by the principle of conferral, which is a fundamental principle of the law of international organizations. According to this principle, the Union has no general and unlimited competence, but disposes only of the powers entrusted to it by the Member States according to the founding treaty. Although it has never been disputed and challenged, this principle entered the founding treaties of the former European Communities and the current EU at a very slow pace and with considerable difficulty. In the initial stage of European integration, the treaty framers did not consider it necessary to incorporate the principles on the delimitation of competencies between the EC and the Member States, i.e. the principle of vertical division of power. As the basic principle for determining the limits of competencies of these organizations, the principle of conferral was for the first time explicitly mentioned in the Treaty establishing the EU. Thus, it became the basic principle of communitarian law, but not of the entire EU law. The constitutionalization of the principle of conferral ensued within the reform implemented by the Lisbon Treaty, when it has become a constitutional principle of the entire EU. After reviewing the provisions explicitly referring to or elaborating on this principle, the authors focus on the concept of implied powers and the flexibility clause, which have been modelled in the post-Lisbon era. The former, taken from the jurisprudence of the Court of Justice, has enabled the EU to exercise competencies other than those it had been explicitly entrusted, which may stem from correlating the founding treaty to a legally relevant fact, such as the objective and effet utile of its provisions. The latter, however, implies a residual power that can be used in the absence of a specific legal basis when there is an agreement between the Member States and the EU institutions on the need for action in order to achieve one of the goals stipulated by the founding treaties. The authors' discussion on the limits of EU competencies is followed up by exploring the types of powers, based on the classification adopted in the Lisbon Treaty. This typology, which relies on the previous practice of the EU, distinguishes exclusive and non-exclusive powers. The second category includes shared, complementary and coordinating powers. ; Granice nadležnosti Evropske unije određene su načelom poverenih ovlašćenja koje predstavlja temeljni princip prava međunarodnih organizacija. Prema tom načelu, EU nema opštu i neograničenu nadležnost već raspolaže samo onim ovlašćenjima koja su joj poverile države članice osnivačkim ugovorom. Iako nikada osporavano i dovođeno u pitanje prilikom regulisanja nadležnosti, to načelo se dosta teško i sporo probijalo u osnivačke ugovore ranijih Evropskih zajednica i sadašnje EU. U početnoj fazi evropskih integracija tvorci tih ugovora nisu smatrali da je potrebno da u tekst unose principe o razgraničenju nadležnosti između EZ i država članica, odnosno načela vertikalne podele vlasti. Načelo poverenih ovlašćenja našlo je prvi put svoj eksplicitni izraz u Ugovoru kojim je osnovana EU. Tom prilikom ono postaje princip komunitarnog prava, ali ne i načelo celokupnog prava EU. Načelo poverenih ovlašćenja konstitucionalizovano je tek reformom izvršenom Lisabonskim ugovorom kada je preraslo u ustavni princip čitave EU. Posle pregleda odredaba u kojima se izričito pominje ili razrađuje to načelo, predmet pažnje autora rada su koncept impliciranih ovlašćenja i klauzula fleksibilnosti. Prvi od njih, preuzet iz jurisprudencije Suda pravde, omogućio je EU da, osim ovlašćenja koja su joj izričito poverena, vrši i ona ovlašćenja koja se mogu izvesti dovođenjem u vezu osnivačkog ugovora sa nekom pravno relevantnom činjenicom, kao što su cilj i korisno dejstvo njegovih odredaba. Kod klauzule fleksibilnosti, pak, reč je o rezidualnom ovlašćenju koje se može koristiti u slučaju da ne postoji specifičan pravni osnov kada među državama članicama i institucijama EU postoji saglasnost o potrebi delovanja radi ostvarivanja nekog od ciljeva propisanih osnivačkim ugovorom. Rasprava o granicama nadležnosti EU završava se razmatranjem vrsta njenih ovlašćenja na osnovu klasifikacije usvojene u Lisabonskom ugovoru. Prema toj podeli, koja se oslanja na dosadašnju praksu delovanja EU, razlikuju se isključiva i neisključiva ovlašćenja, pri čemu ova druga kategorija obuhvata podeljena, komplementarna i koordinirajuća ovlašćenja. .

Contemporary information systems and modern computer technology due to their advantages and usefulness play an ever important role in creating and carrying out business policy of agricultural enterprises. The application of contemporary information technology defines the role of informatics in business policy and business system. Information system of social agricultural enterprises encompasses a great number of information flows. For this reason it is necessary to determine those information necessary for certain levels of decision making. This may be accomplished if the competence of every manager in an agricultural enterprise are born in mind. A selection of information at different levels of decision making determines the competence in decision making and duplicating of information bearers is thereby avoided whereas at the same time the unification of data processing is enabled. ; Zbog svojih prednosti i koristi, savremeni informacioni sistemi i moderna kompjuterska tehnologija zauzimaju sve vidnije mesto u koncipiranju i vođenju poslovne politike poljoprivrednih preduzeća. Primena savremene informacione tehnologije definiše mesto informatike u poslovnoj politici i poslovnom sistemu. Informacioni sistem društvenog poljoprivrednog preduzeća sastoji se od velikog broja-tokova informacija. Stoga je neophodno utvrditi koje su informacije neophodne pojedinim nivoima odlučivanja. To je moguće učiniti ako se pođe od delokruga i nadležnosti svakog od rukovodilaca u poljoprivrednom preduzeću. Ovako izvršenom selekcijom informacija prema različitim nivoima odlučivanja tačno se utvrduje nadležnost u donošenju odluka i izbegava dupliranje nosilaca informacija, a time omogućuje i unificiranje obrade podataka.