Suchergebnisse

Velika kriza sedamdesetih u Velikoj Britaniji je poprimila dramatične razmjere u zimi 1978./1979., poznata kao Winter of Discontent. Nezadovoljstva izražena u štrajkovima nisu bila samo znak radničkih previranja radi ostvarivanja socijalnih prava već puno dublji pokazatelj ozbiljne državne krize. Kao odgovor na poremećaj u ekonomskome, političkome i društvenome životu pojavio se tačerizam i označio početak transformacije britanske države. Tačerizam je utemeljen prvenstveno na snažnim uvjerenjima i jakoj političkoj volji da se provedu u život. Internaliziranje i odanost idejama poput slobodnoga tržišta, individualizma, slobode i samoodgovornosti rezultirali su tačerizmom i respektabilnom političkom dugovječnosti. Svaka politika određena je vrijednostima koje zagovaraju političke vođe, a uspjeh je dobrim dijelom ovisan o tome koliko su vođe istinski odane vrijednostima koje sami zagovaraju. Revolucionarne promjene koje je provodila, učinile su Thatcher jednom od najvećih političkih ličnosti 20. stoljeća, ali neizbježno i kontraverznom. ; The crisis in Great Britain during the 1970s became dramatic in winter 1978/1979 known as Winter of Discontent. Dissatisfactions expressed in strikes were not only the sign of workers' turmoil for realization of social rights but also a deeper indicator of serious state crisis. Thatcherism appeared as the answer to disorder in economic, political and social life and it marked the beginning of the Great Britain transformation. Thatcherism is based on strong beliefs and political will to implement them into life. Internalization and loyalty to ideas such as free market, individualism, freedom and self-responsibility resulted in Thatcherism and respectful political longevity. Every politics is determined by values advocated by political leaders and success greatly depends on how much leaders are truly devoted to values they advocate. Revolutionary changes, Thatcher conducted, made her one of the greatest but also controversial political personalities of the 20th century.

U radu se iznose rezultati provedene analize sadržaja izbornih programa političkih stranaka u Hrvatskoj, uz kratko uvodno objašnjenje kako je došlo do slobodnih demokratskih izbora i tko je sve sudjelovao u njima. Provedena analiza ukazuje na sadržaj ponuđenih političkih ideja, te opis morfologije tržišta političkih ideja uspostavljenih kroz predizbornu kampanju. Analiza obuhvaća programe 34 stranke i u njima prali 17. tematskih cjelina. Analizom je utvrđeno da su sličnosti u programima stranaka daleko prisutnije od razlika. Međutim, bitne razlike se pojavljuju na ključnim temama. Tako se razlike mogu pratiti na temi federacija - konfederacija, Monocentrični - policentrični razvoj Hrvatske, Jačanje nacionalnog identiteta kulture - Pluralizam nacionalnih kultura i odnos prema materinstvu i abortusu. Analizom je, takođe, utvrđeno da su najčešće teme predizbornih programa bile: Pravna država (91,2 %) i poduzetništvo i privreda (70,6 %). Uzrok lome, po mišljenju autora, treba svakako tražiti u napuštanju jedno si ranačnih monopola, kao i posvemašnjoj ekonomskoj krizi privređivanja u Hrvatskoj. ; In this paper the results of a content analysis of political parties' election programmes in Croatia are presented, preceded by a short introduction referring to the occurrence of free democratic elections and all their participants. Outlined in the analysis is the substance of the political ideas offered and also the description of the morphology of the political ideas' market established in the election campaign. The analysis consists of 34 party programmes from which 17 topics have been selected for study. The results indicate many more similarities than differences among the party programmes. However, the major differences appear where the key topics are concerned, which enables their observation through the following oppositions: federation - confederation, monocentric - polycentric development of Croatia, promotion of national cultural identity - pluralism of national cultures and finally, differing attitudes towards motherhood and abortion. The most frequent topics appearing in election programmes, according to the results of the analysis are: the civil state (91,2%) and enterprising and economy (70,6%). It is the opinion of the authors that this arises from the abandonment of the one-party monopoly as well as from the overall economic crisis in Croatia.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da suradnja u istraživanjima između znanosti i industrije može biti snažan izvor inovacija i čimbenik koji pridonosi uspješnosti u inovacijama i ekonomskom rastu. Iako brojne mjere javnih politika i inicijative potiču zajednička istraživanja akademske zajednice i industrije, njihov potencijal još nije primjereno iskorišten. Ovaj rad daje pregled postojeće literature o suradnji u istraživanju između znanosti i industrije. Rad analizira i diskutira motive i druge čimbenike koji utječu na suradnju i identificira ograničenja zajedničkom istraživanju s aspekta poduzeća i javnih istraživačkih institucija. Na temelju pregleda literature izvode se preporuke za inovacijske politike. ; Existing research indicates that science-industry collaborative research might be a powerful source of innovation and an important factor of high innovation performance and economic growth. Although a number of public policy initiatives promote collaborative research, its potential is still not being adequately reached. This paper presents a review of existing literature on science-industry collaborative research. It elaborates and discusses motives and determinants of collaborative research, and identifies obstacles to joint science-industry research, from both the companies' and public research organizations' perspective. Based on the literature review, the paper provides recommendations for innovation policies.

U ovome radu želimo ukazati na korijene Moltmannove »nove političke teologije« koje je izgradio uz J. B. Metza krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina s posebnim naglaskom na značenje križa u političkom i društvenom angažmanu kršćanskih vjerskih zajednica i vjernika. Moltmannova koncepcija »nove političke teologije« u velikoj se mjeri oslanja na poimanje smrti Boga koje crpi kako iz povijesti Isusa iz Nazareta, tako i iz Hegelova razumijevanja spekulativnog Velikog petka. Postavljajući veliki naglasak na smrt Boga, Moltmann je u mogućnosti križ postaviti kao radikalnu kritiku bilo kakvih obogotvorenja kolektivnih identiteta koje nameće društvo, politika i religija, pri čemu revolucionarnost križa vidi u neprestanoj kritici tih identiteta. ; In this paper, we want to point to the roots of Moltmann's "new political theology" which he initiated along with J. B. Metz at the end of the 1960s and the beginning of 1970s, with special emphasis on the meaning of the cross in the political and societal engagement of Christian communities and believers. Moltmann's conception of "new political theology" is mainly relying on his conception of the death of God which he draws from the history of Jesus of Nazareth, but from Hegel's understanding of the speculative Good Friday as well. Mainly emphasising the death of God, Moltmann was able to posit the cross as a radical critique of the divinization of collective identities that the society, politics and religion push forward. Along those lines, he sees the revolutionary potential of the cross in the critique of these identities.

Autorica u tekstu polazi od premise da je politički subjekt neoliberalizma, vladajuće političke racionalnosti, individua koja se može okarakterizirati kao isključivi i nepodijeljeni posjednik samog sebe. Preispitivanjem tropa ne/ovisnosti razlažu se pretpostavke koje su uključene u pojam individue, a potom se, analizom konteksta njegove upotrebe u 19. stoljeću, pokazuje da je on bremenit genealogijama koje ograničavaju njegovu političku upotrebljivost u 21. stoljeću. Misliti protiv neoliberalizma zahtijeva napuštanje ideje individue kao suverenog vlasnika koji vlada sobom. Promišljanje alternativnog političkog horizonta, traganje za homo politicus-om koji se uistinu razlikuje od homo oeconomicus-a, iziskuje napuštanje političkog mišljenja koje polazi od pojedinca. ; The text is based on two premises. The first is that we live in the times of neoliberalism, and the second is that the political subject of neoliberalism is the individual, the "one" qualified as indivisible, independent, sole owner of one's self. To define what an individual is, I will revisit several 19th-century claims which at the same time posit individual as an empty universal – anyone qualifies for entitlement of an individual – and reveal it as profoundly exclusionary – as the holder of entitlements. I will claim that the indivisibility of an individual is also the basis for its understanding as sovereign and self-actualized. Liberal politicization of a sovereign possessor of interests introduces not only homo oeconomicus, but it also integrates economic mode of governmentality into the sphere of the political, it becoming a space of incessant play of exclusions and inclusions. If another kind of political imaginary is to be developed, I argue we need to distance ourselves from the figure of the individual, bearing in mind that homo oeconomicus triumphs today as the exhaustive figure of the human, amidst the patently unequal distribution not only of precarity but also of vulnerability. Critical engagement with neoliberalism assumes engaging with the political centrality of a figure of an agentic individual.

U ovom diplomskom radu analizira se provođenje ekonomske politike unutar političkog ciklusa, odnosno pokušava se analizirati način primjene ekonomske teorije u stvarnim društvenim okolnostima na primjeru provođenja politike štednje u zemljama članicama EU koje su to postale od 2004. godine. Ekonomska teorija služi kao smjernica za provođenje određene ekonomske politike, no na njezino provođenje utječu različite okolnosti. Kao najvažnija egzogena odrednica (okolnost) može se navesti izborni ciklus gdje, u demokratskim zemljama, političari, koji su zaduženi za provođenje ekonomske politike, moraju biti ponovno izabrani na svoju dužnost. Stoga izbori predstavljaju svakako najvažniju odrednicu u radu određenog političara. Radi toga izborni ciklus služi kao dobra orijentacija za analizu utjecaja društvenih okolnosti na provođenje ekonomske politike prema danoj teoriji. U tu će svrhu biti pružen povijesni pregled razvoja teorije politike štednje, kao i prikaz njezinog provođenja u ekonomskoj politici. Nakon toga će biti dan pregled teorije javnog izbora i političkih ciklusa koji pružaju teorijski okvir za objašnjenje važnosti samih izbora u životu racionalnih ekonomskih agenata. Na osnovu dane analize moći će se provesti ekonometrijska analiza pomoću koje će se pokušati odrediti značaj političkog ciklusa u provođenju politike štednje, posebno u kontekstu razdoblja Velike recesije. Metodološki, panel analiza čini temelj empirijske analize diplomskog rada i bit će provedena nad uzorkom od 11 novih zemalja članica EU u vremenskom razdoblju 2004.-2019. ; This Master's Thesis analyzes the implementation of economic policy within the political cycle, i.e. attempts to analyze the application of economic theory in the condition of real social circumstances by using the example of the implementation of austerity policy in EU member states that have become so since 2004. Economic theory serves as a guideline for the implementation of a particular economic policy, but its implementation is influenced by different circumstances. ...

Bugarsko-hrvatski politički odnosi jedna su od relativno slabo istraženih tema unatoč povijesnoj, zemljopisnoj i jezičnoj bliskosti dvaju naroda. Cilj je ovoga rada istražiti veze između Bugara i Hrvata nakon početka demokratskih promjena u dvjema zemljama, od 1990. do danas, s naglaskom na njihov politički aspekt. U tom će smislu članak prikazati veze među vođama dviju zemalja, njihove bilateralne susrete, teme od zajedničkoga interesa, uzajamne inicijative, diplomatska nastojanja, postignute dogovore i geste dobre volje. Prikaz tih aktivnosti pokazuje da su bugarsko-hrvatski odnosi bili saveznički i prijateljski. U tekstu su korišteni arhivski i službeni dokumenti različitih institucija, izvori objavljeni u medijima kao i razgovori s protagonistima događaja. ; Bulgarian-Croatian political relations date back to the creation of the two states. Bulgaria and Croatia are bound by historical, geographical, linguistic, and last but not least political ties. This article examines the political relations between Bulgarians and Croats over a 25-year period – from the beginning of the democratic changes in 1990 to 2015. The analysis shows that, throughout this period, despite the ruling ideological paradigm in Sofia and Zagreb, the relations between the two countries were filled with goodwill, partnerships, mutual support, and formal and informal gestures. Such good cooperation manifested most clearly in moments of crisis for the two states – the wars in the early 1990s in former Yugoslavia, the crisis involving the Bulgarian medical workers in Libya, the recognition of Kosovo, the collapse of the Gaddafi regime, and others. The bilateral relations of these countries on the highest political level have become extremely intense after the beginning of the 21st century. The relations that developed when both countries were on the road to membership in the EU and NATO, and after both became members of these two organizations, serve to deepen the political ties between Bulgaria and Croatia.

Ovaj rad bavi se međuodnosom političkih preferencija i političkih orijentacija studenata i njihovih roditelja. Rad je teorijski organiziran u okvirima sociologije znanja s posebnim osvrtom na određene dimenzije političke socijalizacije kao dinamičnog procesa – konstantne dijalektike primarnih i sekundarnih socijalizacijskih aktera. U radu se istraživala važnost određenih aktera u životima studenata u formiranju njihovih političkih identiteta. Provedeno je istraživanje nad populacijom studenata Sveučilišta u Zagrebu. Uzorak je obuhvaćao 500 studenata s fokusom na ispunjenje kvota po spolu i području studijskog programa. Samo istraživanje polazilo je od tri osnovna istraživačka pitanja; (1) U kojoj mjeri i na koji su način povezane političke preferencije studenata i roditelja? (2) U kojoj mjeri su povezani političko ideološki stavovi (političke orijentacije) roditelja i studenata (u smislu lijevo/centar/desno)? (3) U kojoj mjeri su povezani politički stavovi (preferencije i orijentacija) studenata sa stavovima očeva te stavovima majka? Istraživanje je pokazalo kako su, u ponuđenim akterima, najveće značenje za formiranje političkog identiteta za studente i dalje imali njihovi roditelji. Potvrđena je i statistički značajna povezanost političke orijentacije studenata i one njihovih roditelja. U deskriptivnom smislu, veća usklađenost i političkih orijentacija i političkih preferencija vidljiva je na desnom političkom spektru nego li je to slučaj s lijevim političkim spektrom (iako i tamo postoji povezanost). ; This paper deals with the interrelation of political preferences and political orientations of students and their parents. The paper is theoretically organized within the sociology of knowledge with special reference to certain dimensions of political socialization as a dynamic process - the constant dialectic of primary and secondary socialization actors. The paper investigates the importance of certain stakeholders in the lives of students in the formation of their political identities. A survey was conducted on the student population of the University of Zagreb. The sample included 500 students with a focus on meeting quotas by gender and program of study. The research itself was based on three basic research questions; (1) To what extent and in what way are the political preferences of students and parents related? (2) To what extent are the political ideological attitudes (political orientations) of parents and students related (in terms of left-wing / center / right-wing)? (3) To what extent are the political attitudes (preferences and orientation) of students related to the attitudes of their fathers and mothers? The research showed that, among the offered stakeholders, the most influential in the formation of political identity for students were their parents. A statistically significant connection between the political orientation of students and that of their parents was also confirmed. In the descriptive analysis, greater alignment of both political orientations and political preferences is visible on the right political spectrum than is the case with the left political spectrum (although there is a connection there as well).

U radu analiziramo sadržaj konceptualnih metafora u političkome diskursu u Bosni i Hercegovini te na osnovu indeksa sadržaja analiziranih metafora pokušavamo utvrditi pokazuju li metafore koje koriste bosanskohercegovački političari jače emocionalne izljeve. Kroz analizu će se napraviti i usporedba sadržaja konceptualnih metafora u korpusu na jezicima bosanskohercegovačkih naroda sa sadržajem metafora pronađenih u korpusu na engleskome jeziku. Tematski, korpus istraživanja vezan je za događaje iz 2014. poznate pod nazivom Bosansko proljeće. ; The paper analyzes the content of conceptual metaphors in political discourse in Bosnia and Herzegovina and on the basis of the content index of analyzed metaphors it tries to determine if metaphors, used by Bosnian-Herzegovinian politicians, show stronger emotional outbursts. Through analysis the author will also compare the content of conceptual metaphors taken from the corpus in Bosnian-Herzegovinian languages to the content of metaphors from the English corpus. Thematically, the research corpus is related to the events from the year 2014 known under the name Bosnian Spring.