Search results

ATLASES: Poetics, Politics, and Performance is a web exhibition of atlases from the Special Collections and School of Geographical Sciences of the University of Bristol (http://uobatlases.net/). It includes atlases produced between 1570 to approximately 1970.The exhibition consists of four thematic parts. Renaissance Theatres contains famous and les famous atlases produced between the end of the 16th century to the middle of the 17th century, such as atlases by Ortelius (1574), Camden (1610), Speed (1611) and four atlas tomes by Blaeu (1645). Rhetoric of Truth contains geological and archaeological atlases from the 18th and the beginning of the 19th century. However, Rhetoric of Truth is not only limited to renaissance, but it also encompasses first computer generated atlases, e.g. Atlas of Breeding Birds in England and Ireland (1976) and others. The Colonial Gaze focuses on atlases applied in colonial projects and land exploitation in Africa and the Caribbean Islands, as well as in circulation of race theories in Europe and North America at the end of the 19th century. The last part, National Identities and Conflict explores the role of atlas as a powerful instrument for visualizing conflicts and shaping territorial-political ideas in the 20th century. ; ATLASES: Poetics, Politics, and Performance je izložba na mreži atlasa iz Specijalne zbirke i Škole geografskih znanosti (Special Collections and School of Geographical Sciences) Sveučilišta u Bristolu (http://uobatlases.net/). Uključeni su atlasi od 1570. do približno 1970. godine.Izložba obuhvaća četiri tematske cjeline. Renaissance Theatres sadrži slavne i manje poznate atlase od kraja 16. do sredine 17. stoljeća., među ostalim, Orteliusov atlas iz 1574., Camdenov iz 1610., Speedov iz 1611. i četiri toma Blaeuova atlasa iz 1645. Rhetoric of Truth sadrži geološke i arheološke atlase iz 18. i početka 19. stoljeća. Međutim, cjelina Rhetoric of Truth nije ograničena samo na stoljeća prosvjetiteljstva već prožima i prve računalno generirane atlase poput npr. Atlas of Breeding Birds in England and Ireland (1976) i neke druge. Treća cjelina The Colonial Gaze fokusirana je na atlase koji su primjenjivani u provedbi kolonijalnih projekata i eksploataciji zemljišta u Africi i na Karibima, ali i cirkulaciji rasnih teorija krajem 19. stoljeća u Europi i Sjevernoj Americi. Posljednji dio National Identities and Conflict istražuje ulogu atlasa kao moćnog instrumenta za vizualizaciju sukoba i oblikovanje teritorijalno-političkih ideja u 20. stoljeću.

RIJEČ UREDNIŠTVAPrijedlog zakona o šumama prošao je prvo čitanje u Saboru Republike Hrvatske. Njegova priprema trajala je skoro dvije godine. U povjerenstvu za izradu sudjelovali su predstavnici svih relevantnih sektorskih institucija, a prijedlog zakona prošao je i e-savjetovanje, nakon kojega je dio primjedbi usvojen. Na saborskom Odboru za poljoprivredu bilo je dosta rasprave o iznosu naknade za općekorisne funkcije šuma, čija bi se stopa trebala zadržati na postojećoj razini od 0,0265 %, ali s oslobađanjem plaćanja naknade svim pravnim i fizičkim osobama koje ostvaruju godišnji prihod do tri milijuna kuna. Vezano za raspodjelu sredstava iz naknade OKFŠ-a buru među šumarskim znanstvenicima i stručnjacima izazvao je prijedlog pravilnika sa smanjenjem financiranja znanstveno-istraživačkih radova sa sadašnjih 5 % na samo 1 %, što bi u praksi značilo da se samo oko milijun i pol kuna raspodjeljuje za šumarsku znanost. Svjesni svih ugroza koje trenutno vladaju u hrvatskim šumama, ovakav prijedlog je stvarno nerazuman i podcjenjivački. Valja se nadati da će kritički komentari i prijedlozi uroditi plodom te da će se znanstveno-istraživačkim radovima propisati traženih 10 % od ukupnih sredstava iz fonda OKFŠ-a. Novi pak Pravilnik o nedrvnim šumskim proizvodima unosi nepotrebno i golemo administriranje zbog izdavanja dozvola za besplatno sakupljanje šumskih plodova za vlastite potrebe, bez mogućnosti kvalitetne kontrole ulaska u šumu na temelju kojega mogu nastupiti i značajne štete za dio šumskog ekosustava, a povećana je i opasnost od šumskih požara.Nedavno najavljeno osnivanje sedamnaeste podružnice Hrvatskih šuma u Slatini, za područje Virovitičko-podravske županije, možda je prošlo nekako nezapaženo i ne previše glasno komentirano u šumarskoj javnosti. Međutim, sama realizacija te ideje otvorila bi Pandorinu kutiju iz koje ne znamo što bi sve izašlo, a po mitologiji iz te kutije je izašlo zlo. Raspodjela državnih šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj ne prati političke granice županija i općina. To je davno napušteno. Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. u stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske i brine se o gospodarenju državnim šumama, ne gledajući na lokalne granice, jer je interes šume u prvom planu. Naravno da lokalno stanovništvo treba imati koristi od resursa kojima raspolaže, ali to se rješava kroz zapošljavanje u Hrvatskim šumama d.o.o., prodaju ogrjeva, sakupljanje nedrvnih proizvoda i slično. Najavljena korist za Virovitičko-podravsku županiju osnivanjem nove podružnice kosi se s današnjim ustrojem i upravljanjem Hrvatskim šumama. Nijedna županija ne radi razvojne planove za Hrvatske šume d.o.o., no suradnja s jedinicama lokalne uprave posvuda postoji, jer su šumari oduvijek bili dio zajednice u kojoj su djelovali. Ne samo da je najava upravljanja eventualnom novom podružnicom iz županije nemoguća, nego bi se time otvorila mogućnost prekrajanja granica i ostalih podružnica po županijskim granicama. Neke podružnice mogle bi biti ukinute, a neke bi se proširile izvan povijesnih i tradicijskih granica. Svaki ustroj ima svojih nedostataka i ne može se reći da je sadašnji idealan, ali sa svakom najavom promjena, posebice ako nisu cjelovite nego parcijalne, provedbom istih dolazi do sukoba u kojima glavnu ulogu ne igraju racionalni gospodarski razlozi, nego trenutna politička moć. Trenutno postoji 21 županija s gradom Zagrebom, ali već godinama se vode rasprave treba li smanjiti broj tih administrativnih jedinica. Za koju godinu će možda postojati samo nekoliko regija. Da li bi onda ponovno trebalo prekrajati granice podružnica unutar Hrvatskih šuma d.o.o.? Današnje poslovanje trgovačkog društva u državnom vlasništvu, iako ima monopolistički položaj, nikako ne određuje tržišno poslovanje, nego državom uvjetovana raspodjela sirovine po dugo vremena najnižim cijenama u regiji, ali i u čitavoj Europskoj uniji. Najveću cijenu "darivanja" državnog resursa plaća šuma kojoj se ne vraća ono osnovno kroz dostatne šumsko-gospodarske zahvate, a kamoli da joj se poboljšava stanje sanacijom uslijed elementarnih nepogoda, promjene klime, pojave novih štetnika i drugih ugroza. U takvoj situaciji razmišljati o stvaranju nove podružnice zbog zadovoljavanja lokalnih apetita nikako nije mudro ni racionalno. Uredništvo ; EDITORIALThe forest law proposal has gone through the first reading in the Sabor of the Republic of Croatia. It has been prepared for almost two years. The conflict of interest committee was participated by the representatives of all relevant sector institutions; the Law proposal also underwent an e-consultation after which a part of the comments were accepted. At the Board of Agriculture there was considerable discussion on the amount of reimbursement for the nonprofit forest functions, the rate of which should be retained at the present level of 0.0265%, though with the exemption from payment granted to all legal and physical persons with a yearly income up to three million Kunas. In connection with the distribution of the means from the OKFŠ (nonprofit forest functions) fund, the proposed regulations that would reduce the finances for the scientific research from the present 5% to only 1% have caused a turmoil among the scientists; this would practically mean that only about 1.5 million Kunas would be alloted to forestry science. Considering the many current threatening issues related to the Croatian forests, a proposal of this kind is irrational and degrading. We hope that the critical comments and suggestions will supports the efforts toward achieving the required 10% of the OKFŠ fund for scientific research. On the other hand, the new Regulations on the non-wood forest products are causing the unnecessary huge administration due to the issuing licences for free uncontrolled collection of forest fruits for personal use, which could lead to considerable damage to one part of the ecosystem; besides, this would increase the already high danger of forest fires. The recently announced foundation of the 17th branch office of the Croatian Forests in Slatina for the region of the Virovitica/Podravina county has been almost unnoticed and only marginally commented in the forestry environment. However, the realisation of the idea would open the Pandora's box, out of which who knows what would emerge; the myth says, all the evels of the world. The distribution of state forests and forest areas in the Republic of Croatia does not coincide with the political borders of the counties and municipal areas, as it used to be for a long time. The trading company Croatian Forests Ltd. is entirely owned by the Republic of Croatia, so that the state takes care of the management of its forests without considering the local border lines. The care for the forest comes first. The local population should benefit from the forest resources, which is achieved through employment in Croatian Forests Ltd., sale of fuelwood, collecting the non-wood products, etc. The announced benefit for the Virovitica/Podravina county through the foundation of the new branch is in conflict with the present constitution and management of the Croatian Forests. No county makes development plans in the name of the Croatian Forests Ltd.; however, there is a collaboration among the units of the local management because foresters have always been a part of the community in which they have been active. Not only that the announcement of the management of a new branch office in a county is unacceptable, but it would also open a possibility of changing the borders of other branch offices, some of which could then be cancelled, others would cross outside of the historical traditional borders. With all the disadvantages of the present constellation, we cannot claim that the present one is ideal; with every proposed change, particularly such that is not global but particular, its implementation usually results in conflicts, not caused by rational economic reasons, but by current political power. There are now twenty-one counties, including the City of Zagreb. Disputes have been going on for years on whether the number of these administrative units should be reduced. In a few years, there may be only several regions. Should the borders of the branch offices be then again changed within the borderlines of the Croatian Forests Ltd? Though monopolistic, the present business management of the trading company owned by the state is not defined by the market but by the distribution of raw materials at the lowest prices in the region and all European Union over a long time. The highest price of "giving away" the state resources has been paid by the forest without reimbursing it with what is fundamental - satisfactory forest management operations, not to speak of improvements by recovery after damages, climate change, new pests and other threats. At this time the opening of new branch offices in order to satisfy local appetites is neither wise nor rational. Editorial Board

U ovome broju časopisa Etnološka tribina objavljujemo temat koji problematizira turizam – njegove aktere, politike i procese – kako one koji oblikuju i usmjeravaju turizam tako i one koje turizam stvara i pokreće. Radovi u tematu bave se različitim vizijama i strategijama turističkog razvoja (Antonio Miguel Nogués-Pedregal, Raúl Travé-Molero i Daniel Carmona-Zubiri); primjenom načela stvaranja doživljaja u suvremenim muzejskim postavima (Daniela Angelina Jelinčić i Matea Senkić); vezom tradicijske prehrane, okusa i nostalgije u istarskim agroturizmima (Tanja Kocković Zaborski); oblikovanjem memorijalnih mjesta bitki na Soči u Prvom svjetskom ratu i posjetima tim lokalitetima u međuratnom razdoblju (Petra Kavrečič); okolišnim, društvenim i političko-ekonomskim procesima koji utječu na baštinu i turizam na Zlarinu i u Trenti (Peter Simonič); životom Danice Brössler u Dubrovniku kao primjerom turističkih aktivnosti pojedinaca (Tihana Petrović Leš). ; The thematic section of this year's issue of Etnološka tribina problematises tourism and its actors, politics and processes – both those which shape and direct tourism, and those which are created and sparked by tourism. The articles deal with different visions and strategies of tourist development (Antonio Miguel Nogués-Pedregal, Raúl Travé-Molero and Daniel Carmona-Zubiri); the application of the principles of experience creation in contemporary museum displays (Daniela Angelina Jelinčić and Matea Senkić); the relationships between traditional food, tastes and nostalgia in Istrian agrotourism (Tanja Kocković Zaborski); the construction of the memorial sites of the Soča front in WWI and visits to those sites in the interwar period (Petra Kavrečič); environmental, social and political-economic processes which influence heritage and tourism on Zlarin Island and in the Trenta Valley (Peter Simonič); and the life of Danica Brössler in Dubrovnik as an example of an individual's tourist activities (Tihana Petrović Leš).

Hegelove riječi iz Enciklopedije filozofskih znanosti, da revolucija nije moguća bez reformacije, mogu se shvatiti kao načelno upozorenje da svakoj korjenitoj političkoj promjeni mora prethoditi promjena u unutrašnjem svijetu uvjerenja pojedinca i zajednice. Te riječi povijesno preciznije upućuju na reformirano kršćanstvo kao na inherentni poticaj modernim revolucionarnim previranjima. Religiozno oslobođenje savjesti prethodilo je političkom oslobođenju i u tom smislu Hegel izdvaja protestantizam kao najviši lik religioznosti koji je u modernoj običajnosti moguć. Hegel favorizira protestantizam ne samo zato što je uvjeren da je religijska reformacija prethodila i da uvijek mora prethoditi revoluciji nego i zbog toga što smatra da s protestantizmom postaje očito da i reformiranje religije ostaje nedovršeno i apstraktno ne preraste li u politički prevrat. Razmatranje načina na koji Hegel problematizira odnos države i religije autora vodi k zaključku: revolucije ne može biti bez reformacije, ali ni istinske reformacije bez revolucije. ; Hegel's words from the Encyclopedia of the Philosophical Sciences, that a revolution is not possible without a reformation, can be understood as the general warning that the change within the inner world of beliefs of individual and community must precede every radical political change. Historically more precise, these words point to the Reformed Christianity as the inherent impetus to the modern revolutionary movements. The religious liberation of conscience preceded the political liberation, and Hegel, therefore, points out Protestantism as the highest form of religiosity which is possible in the modern ethical life. On the other hand, Hegel favours Protestantism not only because he is convinced that the religious reformation preceded and must precede the revolution, but also because he considers that with Protestantism becomes evident that the reformation of religion remains incomplete and abstract if it does not grow into the political upheaval. Considering the way Hegel is problematizing the nature of the relationship between state and religion, the author concludes: there can be no revolution without a reformation, but neither a true reformation without a revolution.

Autor istražuje etničko nasilje usmjereno prema Srbima u Zadru 1990. i 1991. koristeći se različitim oblicima pisanih izvora (novine, sudski dokumenti, policijski izvještaji, nalazi psihijatrijsko-forenzičkih vještačenja i srodni izvori) i prikupljenim usmenim svjedočanstvima ljudi koji su tih godina živjeli u Zadru. Istraživanje obuhvaća prva otpuštanja s posla, stvaranje atmosfere straha i nepovjerenja, uništavanje imovine tijekom zadarske "kristalne noći" i nakon nje, te djelovanje "trojki" koje su upadale u stanove i zlostavljale Srbe s ciljem njihovog zastrašivanja i protjerivanja, te na kraju, ubojstva Srba u Zadru u drugoj polovici 1991., s osobitim naglaskom na umorstvo troje zarobljenih Srba u improviziranom zatvoru u listopadu 1991. Autor te događaje promatra u svjetlu diskurzivnog djelovanja državnih i lokalnih elita, koristeći teoriju kulturalne politike emocija koju je iznijela teoretičarka kulture Sarah Ahmed u svojoj studiji "The Cultural Politics of Emotions" u kojoj ističe kako emotivni iskazi osim deklarativnih imaju i performativnu ulogu u smislu da mogu stvarati, oblikovati i teritorijalizirati polje društvenih odnosa. Uloga emocije straha i emocije bijesa u stvaranju podjela bila je razvidna devedesetih, no u većini studija etničkih sukoba u bivšoj Jugoslaviji, nije joj pridana odgovarajuća težina. Autor istražuje kako je politički diskurs koji se u Hrvatskoj počeo artikulirati za vrijeme prvih višestranačkih izbora 1990., a postao sveprisutan početkom ratnih napetosti 1991., utjecao na stvaranje nacionalnih podjela i formiranje društvene situacije u kojoj je međuetničko nasilje postalo društveno prihvatljivim načinom političkog djelovanja. Također, u radu će biti istaknuti načini na koji su zadarski Srbi sami proživljavali vlastitu viktimizaciju, te nedostatak interesa institucija za nasilje prema njima. ; The author examines ethnic violence against the Serbs in Zadar in 1990 and 1991 by using different written sources (newspapers, judicial documents, police reports, medical and forensic ...

Rad istražuje načine na koje su rodni odnosi izraženi kroz specifičnu komunikativnu infrastrukturu grada – nazive javnih prostora i urbane plastike – čija svrha, tvrdimo, nadilazi funkcionalnu (orijentir; komemoracija verzije nacionalne povijesti) i su-određuje odnose moći u sferi roda. Analizirajući obrasce označavanja, oblikovanja i pozicioniranja imena, ploča i spomenika u Zagrebu, kombinacijom statističke obrade, mapiranja i istraživačke šetnje, pokazujemo da urbano znakovlje glavnog grada Hrvatske, u vremenu širenja debate o rodnoj ravnopravnosti, zadržava dominantno patrijarhalno uređenje koje je nasljeđeno iz perioda posvemašnjeg rasta, s kraja 19./početka 20. i sredinom 20. stoljeća, i znatno preferira muškarce kao aktere i tumače javnog prostora i povijesti. Usvojena prostorna analiza obuhvaća ne samo učestalost nego i prostornu distribuciju te tipove reprezentacije žena u urbanom znakovlju (imena, ploče, spomenici) Zagreba. Dobiveni rezultati propituju se pod lupom kritičke i konstruktivističke škole kulturnih studija i kontekstualiziraju procesima medijske posredovanosti gradova i urbanog života tranzicijskih društava. ; This paper investigates the ways in which gender relations are articulated through a particular communicative urban infrastructure, such as names of public spaces and public art. We argue that their selective design and distribution suggest meanings beyond functional purposes (to serve as orientation points or as national commemorative sites) and co-constitute gendered power relations. Reading the patterns of signification, formulation and positioning of names, plaques and statues in Zagreb, through our raft of statistical analysis, mapping, and ethnographic walks, we show that the urban signage of the capital of Croatia, in a time of increased debates about gender equality and identity, continues to uphold the patriarchy inherited from earlier periods of city growth, namely the late 19th/early 20th centuries and mid-20th century. Our spatial analysis concerns not only the frequency but also spatial distribution and forms of representation of women in the names of public spaces and commemorative plaques and statues. The research presented here suggests that Zagreb's public urban signage significantly prefers men to women as actors in public space and nation's history. We discuss our findings from the perspective of critical and constructivist approaches in cultural studies and contextualise them with reference to the ways in which contemporary urban spaces are said to be 'mediated cities'.