Suchergebnisse

Razvojem interneta i informacijsko-komunikacijskih tehnologija mediji i novinarstvo doživjeli su revolucionarne promjene, a multimedijski karakter obrade vijesti promijenio je obrasce prikupljanja, produkcije, uređivanja i objavljivanja vijesti. Na primjeru uređivačkih politika na društvenoj mreži Facebook deset najčitanijih news portala u Hrvatskoj potvrđuje se da su tradicionalne novinarske vrijednosti, kvalitetno i objektivno novinarstvo pod snažnim pritiskom produktivnosti, učinkovitosti i profitabilnosti te da su online mediji sve ovisniji o društvenim mrežama. News portali obilno se koriste clickbaitingom i ostalim manipulativnim tehnikama kako bi povećali čitanost objava na društvenim mrežama, odnosno povećali viralnost nekih "mekih" vijesti. Svakodnevnim povećavanjem broja pratitelja preko društvenih mreža news portalima raste utjecaj, s time da je dominacija Facebooka bitno veća i trenutačno nije upitna. ; Media and journalism have survived revolutionary changes through development of internet and information and communications technologies while the multimedia character of news processing has changed forms of collecting, production, editing and publishing news. The case study on the Facebook editing policies of the ten most widely read news portals in Croatia confirms that traditional journalism values, good and objective journalism are under strong pressure of productivity, efficiency and profitability and that online media are becoming more dependent on social networks. News portals abundantly use clickbaiting and other manipulative techniques in order to increase readership of the social media posts or increase virality of some "soft" news. The influence of news portals grows with everyday increase of the number of followers in social networks, whereas dominance of Facebook is significantly higher and it is not under question for the time being.

Krajem 2013. i u 2014. Hrvatsku su obilježile dvije vrlo različite promjene u statusu seksualnih manjina. Prvo, ustavnim referendumom istospolnim partnerima onemogućio se pristup instituciji braka. Drugo, novim Zakonom o životnom partnerstvu omogućila im se većina bračnih prava, osim zajedničkog usvajanja djece. Ovo jasno ilustrira sukobljene trendove hrvatskog društva. S jedne strane, poboljšanja u položaju seksualnih manjina mogla su se uočiti još 1970.-ih i 1980.-ih, a nakon prekida tih pozitivnih trendova 1990.-ih, do poboljšanja dolazi posebice 2000.-ih. Istodobno, mnoge formalne pozitivne promjene nisu bile popraćene i promjenama u heteronormativnim i homofobnim praksama hrvatskog društva koje pak postaju očevidne kroz pregled izabranih aspekata socijalne isključenosti seksualnih manjina u sva četiri sustava socijalne isključenosti (demokratsko-pravnom, radno-tržišnom, sustavu socijalne dobrobiti te obiteljskom i sustavu lokalne zajednice) koji se u ovom radu prvenstveno temelji na rezultatima EU LGBT studije iz 2012. godine i koji je nadopunjen rezultatima recentnih domaćih istraživanja vezanih uz LGBT tematiku. ; At the end of 2013 and in 2014, Croatia was marked by two very different changes in the status of sexual minorities. Firstly, same-sex partners were banned from the institution of marriage by a constitutional referendum. Secondly, the new Life Partnership Act provided the same-sex partners with most marital rights, except the joint-adoption right. This clearly illustrates conflicted trends of Croatian society. On one hand, improvements in the status of sexual minorities could have been noted as early as in 1970s and 1980s. After a break in these positive trends in the 1990s, the status of sexual minorities was particularly improved in the 2000s. Nevertheless, many of these positive changes were not accompanied by changes in the hetero-normative and homophobic practices of the Croatian society. This becomes evident in the overview of selected aspects of social exclusion of sexual minorities in all four systems of social exclusion (the democratic and legal system, the labour market, the welfare system, and the family and community system) that is, in this paper, primarily based on the results of the 2012 EU LGBT study, and complemented with the results of recent Croatian LGBT-related studies.

Uz pomoć relevantne literature u radu se analiziraju društveni aspekti starenja i obolijevanja. Autor zaključuje da ni jedna znanstvena teorija izdvojeno ne sadrži ključ rješenja za istraživanja tih složenih procesa i položaja osoba starije životne dobi u suvremenom društvu te da je najprimjereniji interdisciplinarni pristup. Da bi se ostvario zadani cilj ovoga članka, u tekstu se raspravlja: a) o teorijama koje pomažu upoznavanju starosti i starenja te omogućuju definiranje socijalne i zdravstvene politike u konkretnim uvjetima, što izravno utječe na odnos pojedinca, obitelji i društva prema sve većoj grupi starijih i bolesnih osoba, te b) o spoznaji starosti i starenja kroz prošlost i sadašnjost koja pomaže afirmaciji onih obrazaca ponašanja i aktivnosti koji su alternativa jednostranom, stigmatiziranom, ponekada i segregacijskom odnosu prema osobama starijim od 65 godina. To može pomoći da institucionalno vođene reforme socijalne skrbi i zdravstvenoga sustava omoguće kvalitativno drukčiji, u nekim segmentima i posve različit odnos prema starijima kako se taj dio društva ne bi osjećao suvišnim i odbačenim od obitelji i društva u inače teškim uvjetima tranzicije te kako bi se našli odgovori na sve složenija i aktualnija socijalna, zdravstvena, pravna, ekonomska i etička pitanja koja su u nas: a) aktualna, b) nedovoljno obrađena, c) bez sustavnoga i sveobuhvatnoga prikaza. ; With the help of relevant literature the paper analyses social aspects of ageing and getting ill. The author concludes that none of the scientific theories by themselves hold the solution for studying these complex processes and the position of old people in the modern society, and that the interdisciplinary approach is the best. To accomplish the set goal, the article discusses: a) theories that help us understand old age and ageing, and allow us to define social and healthcare policies in everyday conditions, which directly affects the attitude of individuals, families and the society towards the constantly growing group of old and ill ...

This paper aims to present the development of the social dimension of higher education and the importance of developing social support through competent and professional counselling for students. The establishment of the European Higher Education Area (EHEA) and the social dimension of higher education dedicated to student support ensued from the acknowledged need to advance higher education in the European Union. Along with different measures of student support (such as financial aid, streamlined administrative requirements for admission, institutional support in housing, transportation, food, and health care), social support services, such as guidance and counselling, equally represent a significant aspect of the social dimension. Dedicated institutional structures provide formal social support such as student counselling centres, which offer individual or group counselling and support students in overcoming the challenges of the academic experience. Finally, the activities concerning the social dimension of higher education focus on vulnerable groups, as well as the role and the importance of further developing counselling support at higher education institutions in Croatia. ; Cilj je rada prikazati razvoj socijalne dimenzije visokoga obrazovanja te važnost razvoja socijalne podrške kroz stručno i profesionalno savjetovanje namijenjeno studentima. Svijest o potrebi unaprjeđenja visokoga obrazovanja u Europskoj uniji vodila je utemeljenju jedinstvenoga područja europskoga obrazovanja tzv. EHEA (European High Educatian Area) i unutar njega, posebnoga područja koje se bavi podrškom studiranju kroz tzv. socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja. Uz različite mjere pomoći studentima u vidu financijskih potpora, jednostavnijih i olakšanih administrativnih pravila upisa, institucijske podrške u vidu stanovanja, prijevoza, hrane i zdravstvene pomoći. Važan dio te socijalne dimenzije odnosi se na usluge pružanja socijalne podrške u smislu usmjeravanja i savjetovanja. Formalna socijalna podrška ostvaruje se preko specijaliziranih institucionalnih usluga kao što su studentska savjetovališta koja nude usluge individualnoga ili grupnoga savjetovanja i pomaganja studentima u prevladavanju izazova na koje nailaze u akademskom životu. Zaključno rad kroz socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja stavlja fokus na ranjive skupine te ulogu i važnost daljnjega razvoja savjetovališne podrške na visokim učilištima u Hrvatskoj.

Grkokatolici su u Hrvatskoj živjeli u malim skupinama, u raznim dijelovima Hrvatske. No od 1771. sjedište njihove biskupije je u Križevcima gdje imaju prekrasnu crkvu Presvete Trojice. Dakako da za uzdržavanje biskupije trebaju materijalna sredstva i biskup Julije Drohobeczky je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće osmislio stočarstvo kao najpogodniju gospodarsku granu za grkokatolike, te je pomagao uzgoj a onda i prodaju stoke za izvoz. Političke prilike nisu pogodovale ravnomjernom razvoju i tek 1928. Đuro Predović podiže u Gjurgjištu tvornicu za preradu mesa, a potom i proizvodnju seruma. Ova tvornica prosperitetno radi do 1943. godine kada je devastirana od partizana, no industrijski kompleks ostaje skupljalište plodina do kraja rata, kada je tvornica konfiscirana, a Đuro Predović izbjegao u Argentinu. Predović je od 1935. dio tvornice seruma preselio u Zemun. ; Despite the fact that Uniates had been living in small groups in different parts of Croatia, Križevci – home of the stunning Greek Catholic Cathedral of the Holy Trinity – became the seat of their diocese in 1773. Since considerable resources were needed to support the diocese, Bishop Julije Drohobeczky envisaged stock-farming as the agricultural branch best suited for Uniates at the turn of the 19th century and supported the breeding and selling of stock. Since political conditions at the time resulted in uneven development, Đuro Predović built a meat curing factory as late as 1929 in Gjurgjišće and later established the production of serum for the vaccination of pigs. The majority of the produced meat was exported to Germany. He also established Vetserum in Zemun, a big chemical production plant. Despite frequents clashes with the workers, the plant functioned successfully until 1943 when it was ransacked and devastated by partisans. The industrial complex was used as a crop storage unit until the end of the war, when the company was nationalized and Đuro Predović fled to Argentina. The factory being built on the main railway line Rijeka – Zagreb – Central Europe points to the fact that Uniates took up stock-farming, which was the most successful agricultural branches in terms of export.

Ovaj rad razmatra glavna pitanja javnih politika od značaja za razvoj socijalnog (društvenog) poduzetništva u Republici Srbiji. Sastoji se od četiri poglavlja. Prvo poglavlje razmatra opći kontekst javnih politika značajnih za predmet istraživanja, prve institucionalne oblike socijalnih poduzeća, te čimbenike koji su odlučujuće utjecali na razvoj socijalnog poduzetništva u Republici Srbiji (RS) u zadnjih desetak godina. Rezultati prvog službenog istraživanja u području socijalnog poduzetništva u RS također se analiziraju u ovome poglavlju. U drugom poglavlju razmatra se pravni okvir koji izravno uređuje ili posljedično utječe na socijalno poduzetništvo u RS. Ovo se poglavlje sastoji od kritičke analize propisa koji uređuju poduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, pravni status organizacija civilnoga društva (OCD) i socijalnih zadruga, poreznih propisa značajnih za socijalno poduzetništvo, propisa koji uređuju sustav javnog financiranja OCD, javnih politika koje uređuju sustav socijalne zaštite, te propisa koji uređuju volontiranje. U trećem poglavlju predstavljeni su rezultati prvog pilot istraživanja socijalnih poduzeća koja djeluju u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, koje je provedeno 2016. godine. Zaključci o javnim politikama koje uređuju socijalno poduzetništvo u RS te mjerama koje bi mogle stimulativno utjecati na njegov dalji razvoj prezentirani su na kraju rada. ; This paper takes stock at key policy issues underpinning the development of social entrepreneurship in the Republic of Serbia. It consists of four chapters. Chapter 1 provides the general context of the paper. It sets out the general policy context and discusses the roots of social entrepreneurship in Serbia, as well as the perceived policy factors which have facilitated its development in the last decade. The general findings of the first official survey on social enterprises in Serbia are also discussed in this chapter. Chapter 2 examines the legal framework governing or impacting on social entrepreneurship. It first provides a critical overview of the framework regulation for enterprises for employment and professional rehabilitation of persons with disabilities, civil society organisations (CSOs) and social cooperatives, respectively. Thereafter, it proceeds with the analyses of pertinent tax law and the legal framework for public financing of CSOs, as well as the legal and policy framework for social service provision. An analysis of the legal framework for volunteers concludes this chapter. Chapter 3 presents the results of the first pilot survey on social enterprises in the Autonomous Province of Vojvodina (Vajdaság Autonóm Tartomány), which was conducted in 2016. Conclusions on the state of play of social entrepreneurship in Serbia, including measures which could conceivably facilitate its further development, are presented in Chapter 4.

Autori u radu ističu važnost socijalnih intervencija kao mjera socijalne politike u svladavanju izazova suverenoga društva. Naglasak je dan na mjere poput dječjeg doplatka, naknada za roditeljski dopust, subvencioniranje stambenih kredita mladih obitelji te druge mjere pronatalitetne i obiteljske politike ne samo na državnoj, već i na lokalnoj razini. ; Dieser Beitrag bespricht die Wichtigkeit von sozialen Interventionen als Maßnahmen der Sozialpolitik bei der Bewältigung der Herausforderungen moderner Gesellschaft. Die Maßnahmen wie Kindergeld, Mutterschaftsgeld, Subventionierung von Wohnungskrediten junger Familien und andere Maßnahmen der Geburten- und Familienpolitik nicht nur auf nationaler sondern auch auf lokaler Ebene werden hervorgehoben. ; In this paper the authors give special attention to the measures of social interventions as measures of social policy in line to fight the present challenges of the contemporary society. Special attention is given to the measures of child allowances, parental benefits, state subsidies for residential loans for young families and other measures of pro-natal and family policy not just at the state level but also at local municipality level. ; Nel lavoro gli autori sottolineano l'importanza degli interventi sociali quali misure di politica sociale volte a superare le sfide poste dinnanzi alla società contemporanea. L'accento viene posto su misure quali gli aiuti ai minori, l'indennità per il congedo parentale, le sovvenzioni rivolte alle giovani famiglie per i mutui su immobili, altre misure volte alla natalità, come pure sulle politiche familiari statali e locali.

U radu se prikazuje istraživanje o društvenoj odgovornosti u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Varaždina. Društvena odgovornost promatra se u kontekstu poslovne etike, a poseban se naglasak stavlja na društvenu odgovornost u državnim poduzećima jer su poduzeća u vlasništvu tijela lokalne samouprave, po kriteriju vlasništva, vrlo slična svim državnim poduzećima. Gradska poduzeća, po državnom ustroju Republike Hrvatske, pripadaju u nadležnost lokalne samouprave, a ne u nadležnost države, ali to nisu privatna poduzeća, a nisu niti javna jer ne kotiraju na burzi. Budući da su gradovi i županije, kao tijela lokalne i regionalne samouprave, vođeni na isti način kao i država, temeljem ostvarenih rezultata političkih stranaka i samostalnih kandidata na izborima, može se utvrditi velika sličnost između državnih poduzeća i poduzeća u vlasništvu tijela regionalne i lokalne samouprave. Bez obzira je li vlasnik država, županija ili grad, osnivanje i djelovanje poduzeća odvija se po istim pravilima. Zbog toga je istraživanje društvene odgovornosti u gradskim poduzećima relevantan pilot projekt za veće istraživanje o društvenoj odgovornosti u svim državnim poduzećima na području Republike Hrvatske. ; The paper presents the research of social responsibility in corporations owned by Varazdin Municipality. Social responsibility is observed in the context of business ethics with an emphasis on social responsibility in state-owned corporations, because the corporations owned by municipalities (COM), according to the ownership criteria, are remarkably like state-owned corporations (SOC). Corporations owned by local municipalities in Croatia are not state-owned corporations, but these entities are neither private companies nor public companies if they are not listed on the stock exchange. As the cities and counties are both municipalities very similar to the state and governed by the same political structures, the corporations owned by local municipalities are managed in the same way as state-owned companies. Thus, the research of social responsibilities in locally owned corporations can be pilot research of social responsibility in state-owned corporations on the national level of the Republic of Croatia.

In the first part of the paper the author makes observations about the demographic processes and ageing of the population. In the second part some basic data about ageing that determines prolongation of life cycle are presented on one hand, and the decreased rates of demographic reproduction on the other. The second part of the paper outlines the projections about the ageing of the population in Croatia and Europe in the following decades. In the third part of the paper public policies focused on overcoming and mitigating consequences of the population ageing are discussed. These include the concept of active ageing, reforms in pension and health systems and the system of the care for the elderly. Finally, the author reflects on some aspects of the future intergenerational contract that should be based on the paradigm adjusted with the changes of circumstances in which people live nowadays. ; U prvom dijelu rada autor iznosi zapažanja o demografskim procesima i starenju stanovništva. U drugom dijelu prezentirani su osnovni podaci o starenju koje determinira produljenje ljudskog vijeka, s jedne, te smanjene stope demografske reprodukcije, s druge strane. U nastavku se iznose projekcije o starenju stanovništva u Hrvatskoj i Europi u narednim desetljećima. U trećem dijelu raspravlja se o javnim politikama usmjerenim na prevladavanje i ublažavanje posljedica starenja stanovništva. Riječ je o konceptu aktivnog starenja, reformama u mirovinskom i zdravstvenom sustavu te sustavu skrbi o starima. Na kraju, autor se osvrće na neke aspekte budućeg međugeneracijskog sporazuma koji se treba temeljiti na paradigmi usklađenoj s promjenama okolnosti u kojima ljudi danas žive.