Teacher education at both pre-service and in-service levels is a crucial factor in terms of developing democratic schools. Pre-service education is the first step in the professional development of teachers. Perhaps democratic education should commence at this stage. For this reason it is important to know pre-service teachers' opinions about democratic education and the characteristics of democratic schools. This study aims to investigate pre-service primary teachers' perceptions about democratic education and the main characteristics of democratic schools. The study was designed within basic qualitative research approach. The study group consists of six primary pre-service teachers who attend the 4th year of teacher education programme at a faculty of education. A semi-structured interview form was used for data gathering. Data were analysed using the "content analysis" method. The findings of the study illustrate that pre-service teachers conceptualize the term of democracy with different words based on their experiences; what is more, pre-service teachers have not fully internalized the concept of democracy. The results of the study show that according to pre-service teachers, democracy education can be realized through thematic learning and hands-on activities. It is recommended that policy makers should be aware of the atmosphere of democratic schools and that a curriculum should be designed thematically, which includes democracy in all attainment targets. ; Obrazovanje učitelja na razini osposobljavanja budućih učitelja i na razini usavršavanja zaposlenih učitelja ključan je faktor za razvoj demokratskih škola. Obrazovanje budućih učitelja prvi je korak u profesionalnom razvoju učitelja. Stoga bi možda i demokratsko obrazovanje trebalo započeti na toj razini. Upravo je zbog toga važno znati kakva stajališta imaju budući učitelji o demokratskom obrazovanju i o karakteristikama demokratskih škola. Cilj ovoga istraživanja jest proučiti percepciju budućih učitelja primarnoga obrazovanja o demokratskom obrazovanju i o osnovnim karakteristikama demokratskih škola. Istraživanje je oblikovano u okviru kvalitativnoga pristupa istraživanju. Skupina koja je sudjelovala u istraživanju sastojala se od šest budućih učitelja primarnoga obrazovanja koji su upisani u četvrtu godinu programa za obrazovanje učitelja na učiteljskom fakultetu. Za dobivanje podataka koristio se polustrukturirani intervju. Podatci su analizirani primjenom metode "analize sadržaja". Rezultati istraživanja pokazuju da budući učitelji koncipiraju pojam demokracija različitim riječima i na osnovi njihovih iskustava; štoviše, budući učitelji nisu u potpunosti usvojili pojam demokracija. Nadalje, prema stavovima budućih učitelja, demokratsko obrazovanje može se ostvariti putem tematskog i praktičnog učenja. Savjetuje se da tvorci obrazovne politike budu u potpunosti osviješteni o atmosferi demokratskih škola te da se kurikul tematski osmišljava, što uključuje demokratičnost na svim razinama postignuća.
Nova platforma Europass-a (https://europa.eu/europass/hr) od srpnja 2020. godine dostupna je kao besplatni online instrument za prikazivanje postignutih ishoda učenja, planiranje ili pripremu karijere u Europi, te služi kao potpora građanima Europske unije kako bi lakše prolazili kroz svoj profesionalni razvoj. Kroz platformu Europass-a korisnici mogu izraditi svoj profil, jednostavno pretraživati različite mogućnosti za učenje ili zapošljavanje diljem Europe, primati individualne prijedloge obrazovnih programa ili poslova koji odgovaraju njihovom profilu i interesima, izrađivati, uređivati i pohranjivati životopise, motivacijska pisma i prijave za posao, pohranjivati digitalne vjerodajnice, dijeliti svoj profil s poslodavcima, obrazovnim ustanovama ili karijernim savjetnicima, te koristiti brojne druge usluge. Od navedenih mogućnosti korištenja platforme Europass-a posebno se ističu Europske digitalne vjerodajnice za učenje (Europass Digital Credentials for learning, EDC), odnosno digitalne datoteke koje pojedincima dodjeljuje odgovarajuće obrazovne ustanova, primjerice sveučilišta, kako bi se potvrdio i pružio dokaz o postignutim ishodima učenja. Europske digitalne vjerodajnice za učenje mogu se koristiti za postignuća kroz sve oblike učenja, formalna, neformalna i informalna. Digitalne vjerodajnice imaju jednaku pravnu vrijednost kao potvrde, diplome i druge vjerodajnice u papirnatom obliku, a visokoškolskim ustanovama omogućuju besplatno i sigurno izdavanje. Platforma Europass-a omogućuje sigurnu pohranu i dijeljenje digitalnih vjerodajnica. Besplatnim i sigurnim sustavom Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje upravlja Europska komisija. Ideja o uključivanju Sveučilišta u Splitu u procese razvoja i provedbe platforme za Europske digitalne vjerodajnice za učenje javila se u vrijeme jasnog interesa rektora, prof. dr. sc. Dragana Ljutića, i njegovih suradnika za jačanje internacionalizacije, relevantnosti i kvalitete studijskih programa i znanstvenih istraživanja. U suradnji s partnerskim sveučilištima Europskog sveučilišta mora (European University of the Seas, SEA-EU), razvijene su projektne aktivnosti za testiranje i provedbu za neformalna i informalna učenja, kao i za dodjelu diploma stečenih kroz sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije. Kroz aktivnosti Europskog sveučilišta mora, Europske digitalne vjerodajnice za učenje povezuju se s drugim europskim inicijativama u visokom obrazovanju, kao što su osiguravanje kvalitete i automatsko priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i dijela studiranja. Prednosti Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje proizlaze iz brzog i pouzdanog izdavanja diploma i drugih vjerodajnica, njihovog pregleda, pohrane i dijeljenja s poslodavcima i drugim pojedincima i institucijama. Glavna prednost za sva sveučilišta, pa tako i za Sveučilište u Splitu, povezana je s potencijalnim povezivanjem s mjerljivim pokazateljima provedbe osiguravanja kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja, tj. povezivanjem s Bazom podataka rezultata vanjskog osiguravanja kvalitete (DEQAR). Visokoškolskim ustanovama, posebno sveučilištima u okviru Europskih sveučilišta mora, Europske digitalne vjerodajnice za učenje donose niz prednosti koje se mogu koristiti za olakšavanje mobilnosti studenata, izgradnji fleksibilnijeg učenja usmjerenog na studente, poticanju cjeloživotnog učenja, stvaranju snažnijih veza s poduzetnicima i izgradnji boljih veza između obrazovanja, istraživanja i inovacija. Tijekom 2021. godine, Sveučilište u Splitu uspješno je dodijelilo nekoliko stotina pojedinačnih Europskih digitalnih vjerodajnica za sudjelovanja u nekoliko neformalnih i informalnih aktivnosti, čime je postalo prvo visokoškolsko učilište koje je uspješno koristilo platformu Europass-a za dodjelu Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje. ; The new Europass platform (https://europa.eu/europass/en) is available as a free online tool from July 2020 for documenting learning outcomes, planning and career preparation in Europe, and serves to support the citizens of the European Union in managing their professional development. Through the Europass platform, users can create their own profile, easily search for different learning or employment opportunities across Europe, receive proposals for educational programmes or jobs that match their profile and interests, create, edit, and store CVs, cover letters and job applications, store digital credentials, share their profile with employers, educational institutions, or career counsellors, and use many other services. Among the mentioned possibilities of using the Europass platform, European digital learning credentials stand out (Europass Digital Credentials for learning, EDC), i.e., digital files assigned to individuals by appropriate educational institutions, such as universities, to validate and provide evidence of learning outcomes. Europass digital learning credentials can be used for achievements in all forms of learning, formal, non-formal and informal. Digital credentials have the same legal value as certificates, diplomas and other credentials in paper form, and allow higher education institutions to issue them free and securely. The Europass platform enables secure storage and sharing of digital credentials. The free and secure Europass Digital Learning Credentials system is managed by the European Commission. The idea of involving the University of Split in the processes of development and implementation of the platform for Europass digital learning credentials arose at a time of a strong interest of the Rector, prof. Dragan Ljutić, PhD, and his associates in strengthening the internationalization, relevance and quality of study programmes and scientific research. In collaboration with the partner universities of the European University of the Sea (European University of the Seas, SEA-EU) the project activities for testing and implementation for non-formal and informal learning have been developed, as well as for the award of diplomas obtained in university undergraduate, graduate, and postgraduate study programmes. Through the activities of the European University of the Sea, European digital learning credentials are linked to other European initiatives in higher education, such as quality assurance and automatic recognition of higher education qualifications and periods of study. The benefits of European digital learning credentials stem from the rapid and reliable issuing diplomas and other credentials, their review, storage and sharing with employers and other individuals and institutions. The main advantage for all universities, including the University of Split, is related to the potential association with measurable indicators of quality assurance implementation in the European Higher Education Area, i.e., connection with the External Quality Assurance Results Database (DEQAR). For higher education institutions, especially the European Maritime Universities, the Europass Digital Credentials for Learning bring many benefits that can be used to facilitate student mobility, build more flexible student-centred learning, foster lifelong learning, build stronger links with entrepreneurs, and build better links between education, research, and innovation. During 2021 the University of Split successfully issued several hundred Europass Digital Credentials to participants in several informal and informal activities, making it the first higher education institution to successfully use the Europass platform to issue Europass Digital Credentials for Learning.
Basic education of the future – Let's turn the trend! was a development project on compulsory education in Finland. The aim was to assess the current situation, examine the reasons for the drop in the learning outcomes at the national and international levels and study the needs to develop teaching and learning in the Finnish educational system. Two working groups coordinated by a broad-based steering group were set up for the purposes of the project. The objective of the working group on competence and learning was to discover means to improve learning outcomes, bridge the gap in the learning outcomes between girls and boys, ensure regional equality, safeguard equal opportunities for further studies and halt the trend of increasing disparities within and between schools. The project also examined the position of minorities and their learning outcomes in the Finnish educational system. The working group on motivation and teaching explored different learning environments, study materials including educational games, and innovations that support learning, investigated how learning motivation and well-being could be improved, and assessed the significance of motivation and school satisfaction for learning and school attendance. The group members also looked at the content and methods of education and pre- and in-service training for teachers. In the autumn an online survey was organized and 7,000 people responded. Also, six regional events were held in late autumn in 2014. The purpose of these events was to facilitate an extensive public discussion about the future of basic education. The working groups' proposals as well as the results of the survey were presented in more detail at the beginning of March when the report on this development project was published. The proposals are to be exploited in the drawing up of the government programme after the next parliamentary elections in April 2015. ; Osnovno obrazovanje u budućnosti – Promijenimo trend! razvojni je projekt u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u Finskoj. Cilj je procijeniti trenutnu situaciju, proučiti razloge za pad u ishodima učenja na nacionalnoj i međunarodnoj razini i proučiti potrebe za razvojem poučavanja i učenja u finskom obrazovnom sustavu. Dvije radne skupine koordinira upravni odbor. Cilj radne skupine zadužene za kompetencije i učenje je pronaći načine za poboljšanje ishoda učenja, premošćivanje jaza između ishoda učenja djevojčica i dječaka, uspostavljanja regionalne ravnopravnosti; očuvanje jednakih mogućnosti za buduća istraživanja i zaustavljanja trenda povećanja nejednakosti unutar škola i među školama. Projekt će također proučiti položaj manjina i njihove ishode učenja u finskom obrazovnom sustavu. Radna skupina zadužena za motivaciju i poučavanje proučit će različita okruženja za učenje, zatim materijale koji uključuju obrazovne igre i inovacije koje potpomažu učenje, proučiti kako se motivacija za učenje i dobrobit mogu poboljšati te ocijeniti važnost motivacije i zadovoljstva školom za učenje i pohađanje škole. Također će biti istraženi sadržaj i metode obrazovanja, zatim obrazovanje budućih nastavnika i nastavnika praktičara. Online anketa organizirana je prošlu jesen i anketirano je 7000 ispitanika. Također, u kasnu jesen održana su regionalna događanja. Svrha tih događanja je olakšati opsežnu javnu raspravu o budućnosti osnovnog obrazovanja. Prijedlozi radnih skupina kao i rezultati ankete bit će detaljnije prikazani početkom ožujka 2015. kada će biti prikazan i izvještaj o razvojnom projektu. Prijedlozi će se razmatrati i putem razvoja Vladina programa nakon sljedećih parlamentarnih izbora u travnju 2015.
Cilj ovog rada je prikaz usporedne analize između dva kolegija koji se predaju na učiteljskim fakultetima u Danskoj i Hrvatskoj, a putem kojih se studenti osposobljavaju za poučavanje prirodnih znanosti u osnovnim školama. To su kolegiji Priroda i tehnika u Danskoj te Metodika prirode i društva u Hrvatskoj. Poučavanje prirodnih znanosti je jedan od najkompleksnijih predmeta u osnovnoj školi, a na učiteljskim fakultetima jedan od najzahtjevnijih kolegija. Provedena analiza obuhvaća karakteristike obrazovnog sustava u ovim zemljama, sadržaje kolegija i specifičnosti inicijalnog obrazovanja učitelja s posebnim osvrtom na neophodne kompetencije u poučavanju ovih predmeta u osnovnoj školi. Na temelju usporedne analize može se zaključiti da studijski program Metodike prirode i društva u Hrvatskoj nedovoljno priprema buduće učitelje za sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima, suradnju s predstavnicima lokalne zajednice kao i za cjeloživotno učenje. Imajući na umu, da se u demokratskim društvima, koji se temelje na znanju i aktivnom sudjelovanju njihovih građana, od učitelja očekuje da razviju kod svojih učenika vještine istraživanja, komunikacije i intelektualnog razvoja tijekom života, pitanje je kako oni mogu uspješno ostvariti svoju profesionalnu zadaću, ako ih učiteljski fakulteti adekvatno ne osposobe prije ulaska u školu. ; The aim of this paper is to present the results of a comparative analysis of the two courses taught at teacher training institutions in Denmark and Croatia through which students are prepared to teach science at primary schools, namely the course on Nature and Techniques taught in Denmark and the course on Teaching Science taught in Croatia. Science is one of the most complex subjects to teach in primary schools and one of the most demanding subjects at teacher training faculties, in general. The analysis encompassed the characteristics of public education systems in both countries, the content of the courses and the specificities of the teacher pre-service training to implement this subject, with emphasis on competences required to teach them in primary schools. The analysis of teacher training curricula yielded that Teaching Science poorly prepares Croatian future teachers for participating in scientific research, establishing contacts with the representatives of local community, as well as for lifelong learning. Having in mind that, in democratic societies based on knowledge and participation, teachers are expected to develop in their students the skills for inquiry, communication and intellectual growth throughout their lives, the question emerges on how they could fulfil their professional tasks if teacher training faculties fail to properly prepare them before they enter schools.
This paper is a summary of a report section produced for LUCIDE (Languages in Urban Contexts: Integration and Diversity in Europe) project and network, funded by the EU Commission Lifelong learning programme 2011–2014, based on the collected primary and secondary data. This summary focuses on multilingualism in mainstream education. The full report addresses multilingualism in several other areas: public, economic, private sphere and urban spaces. It is available on: www.urbanlanguages.eu. Considering the size, population and complexity of London, our specific focus is on one local authority (out of an existing 33): the City of Westminster, geographically the heart of this metropolis. Westminster is in many ways representative of London language trends. It shows some of the most prominent features of multilingualism in London: an extraordinary linguistic variety with a wide distribution of languages, where no one language is dominant. The aim of this research is to gain insights into experiences of multilingual learners in London in regards to: education practice and relevant policies. Primary data was collected by a team of four researchers who consulted 82 professionals relevant to the identified spheres of practice. The methods used were interviews and questionnaires. The sampling was purposive in terms of relevant professions: education, social work, public services, police and finance and business sector professionals. The theoretical framework used to develop our approach is the typology of language use, which distinguishes: symbolic, pragmatic and authoritative language use. ; Ovaj je članak sažetak izvješća koje je napravljeno za LUCIDE (Languages in Urban Contexts: Integration and Diversity in Europe; Jezici u urbanim kontekstima: integracija i raznolikost u Europi) projekt i mrežu. Projekt je financiran iz Programa Europske unije za cjeloživotno učenje 2011.-2014., temeljem prikupljenih primarnih i sekundarnih podataka. Ovaj se sažetak fokusira na višejezičnost u osnovnoškolskom obrazovanju. Cjelovito izvješće govori o višejezičnosti u nekoliko ostalih područja: javnoj, gospodarskoj, privatnoj sferi te urbanim prostorima (dostupno na: www.urbanlanguages.eu) S obzirom na veličinu, stanovništvo i složenost Londona u radu je posebna pažnja usmjerena na lokalnu jedinicu (od postojeće 33): grad Westminster koji je zemljopisno srce ove metropole. Westminster je na mnogo načina predstavnik jezičnih trendova u Londonu. To pokazuje neke od najistaknutijih obilježja višejezičnosti Londona, kao što je izvanredna lingvistička raznolikost sa širokom rasprostranjenošću jezika, pri čemu niti jedan jezik nije dominantan. Cilj ovog istraživanja je stjecanje uvida u iskustva višejezičnih učenika u Londonu s obzirom na obrazovnu praksu i relevantne politike. Primarne podatke prikupio je tim od četiri istraživača koji su konzultirali 82 stručnjaka relevantna za identificirana područja prakse. Korištene su metode intervjuiranja i anketiranja. Uzorkovanje je svrhovito obuhvaćalo relevantne struke: obrazovanje, socijalni rad, javne službe, policiju i financije te stručnjake iz poslovnog sektora. Teorijski okvir za razvoj ovog pristupa je tipologija uporabe jezika koja razlikuje: simboličku, pragmatičnu i autoritativnu primjenu jezika.
