Search results

U radu se prikazuje istraživanje o društvenoj odgovornosti u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Varaždina. Društvena odgovornost promatra se u kontekstu poslovne etike, a poseban se naglasak stavlja na društvenu odgovornost u državnim poduzećima jer su poduzeća u vlasništvu tijela lokalne samouprave, po kriteriju vlasništva, vrlo slična svim državnim poduzećima. Gradska poduzeća, po državnom ustroju Republike Hrvatske, pripadaju u nadležnost lokalne samouprave, a ne u nadležnost države, ali to nisu privatna poduzeća, a nisu niti javna jer ne kotiraju na burzi. Budući da su gradovi i županije, kao tijela lokalne i regionalne samouprave, vođeni na isti način kao i država, temeljem ostvarenih rezultata političkih stranaka i samostalnih kandidata na izborima, može se utvrditi velika sličnost između državnih poduzeća i poduzeća u vlasništvu tijela regionalne i lokalne samouprave. Bez obzira je li vlasnik država, županija ili grad, osnivanje i djelovanje poduzeća odvija se po istim pravilima. Zbog toga je istraživanje društvene odgovornosti u gradskim poduzećima relevantan pilot projekt za veće istraživanje o društvenoj odgovornosti u svim državnim poduzećima na području Republike Hrvatske. ; The paper presents the research of social responsibility in corporations owned by Varazdin Municipality. Social responsibility is observed in the context of business ethics with an emphasis on social responsibility in state-owned corporations, because the corporations owned by municipalities (COM), according to the ownership criteria, are remarkably like state-owned corporations (SOC). Corporations owned by local municipalities in Croatia are not state-owned corporations, but these entities are neither private companies nor public companies if they are not listed on the stock exchange. As the cities and counties are both municipalities very similar to the state and governed by the same political structures, the corporations owned by local municipalities are managed in the same way as state-owned companies. Thus, the research of social responsibilities in locally owned corporations can be pilot research of social responsibility in state-owned corporations on the national level of the Republic of Croatia.

Razvoj društveno odgovornih politika i praksi promatra se ne samo preko prizme konkurentske prednosti, nego kao ključan čimbenik za održivu budućnost tvrtke, ali i društva u cjelini. Promocijom društveno odgovornoga poslovanja tvrtke šalju poruke različitim skupinama kao što su ulagači, potrošači, zaposlenici te tako ulažu u svoju budućnost. Niz dokumenata i deklaracija kao što su UN Global Compact i Strategija održivog razvoja naglašavaju važnost društveno odgovornoga ponašanja. Potrošači su sve svjesniji značenja takva ponašanja tvrtki te, u skladu s tim, imaju i očekivanja odgovornoga ponašanja. Činjenica je da globalno zatopljenje te sve veće iskorištavanje prirodnih resursa potiču primjenu društveno odgovornoga poslovanja (DOP-a), kako na državnim razinama i institucijama pisanjem raznih naputaka, globalnih ciljeva, tako i na korporativnim razinama uključivanjem u strategije kompanija. Održivi razvoj smatra se ključem opstanka društva. U Bosni i Hercegovini društveno odgovorno ponašanje nejasno je i složeno definirano, zarobljeno u raljama složeno ustavno-pravnoga poretka države, fragmentiranosti BiH tržišta, nedovoljne razvijenosti zemlje, složenosti donošenja bilo kakvih odluka te filantropijskoga razmišljanja unutar kompanija. Proces približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji odvija se sporo. Godišnji izvještaji, smjernice i politike stalno ukazuju na potrebe bržega razvoja socioekonomskoga okruženja. Cilj je ovoga rada prikazati ekonomske i pravne pretpostavke za razvoj društveno odgovornoga poslovanja u Bosni i Hercegovini. Za cjelovitiju sliku primjene DOP-a u praksi, bit će obrađeni primjeri tvrtki. ; The development of socially responsible politics and praxis is viewed not only through the prism of competitive advantage, but as a key factor for sustainable future of a company, as well as for the society as a whole. By promoting corporate social responsibility, the companies send messages to different groups, such as investors, consumers, employees and in that way they invest in their future. A series of documents and declarations such as UN Global Impact and Strategy of Sustainable Development emphasize the importance of corporate social responsibility. Consumers are becoming more aware of such behaviour of a company, and following that they have the expectations of responsible behaviour. It is evident that global heating and increased exploit of natural resources initiate a change of the corporate social responsibility (CSR) on both the state and institutional levels through adoption of different instructions and global goals, and on corporate levels through inclusion in the companies' strategies. Sustainable development is considered the key to the survival of society. Corporate social behaviour in Bosnia and Herzegovina is unclear and defined in a complex way, trapped in the composite constitutional-legal system of the country, influenced by fragmentation of B&H market, insufficient development of the country, the complexity of adoption of any kind of decisions and philanthropic thinking within companies. The process of accession of Bosnia and Herzegovina to the EU runs slowly. Annual reports, instructions and politics are constantly indicating the need for quicker development of socio-economic environment. The goal of this work is to present economic and legal assumptions for the development of corporate social responsibility in Bosnia and Herzegovina. For the complete picture of the application of CSR in practice, the examples of companies will be elaborated.

Tema je ovoga rada uloga DOP-a u društvu, prvenstveno u lokalnim zajednicama gdje je indeks razvijenosti ispod prosjeka Hrvatske. Većina tih zajednica smještena je u središnjemu i istočnome dijelu zemlje, posebno uz granicu s BiH i Srbijom. Riječ je o siromašnim zajednicama čije su gospodarska, demografska i socijalna situacije znatno lošije i složenije od situacije u ostalome dijelu Hrvatske. Takvo je stanje posljedica različitih čimbenika: ratnih, socijalno-ekonomskih do geografskih. Već nekoliko godina područje uz granicu sa Srbijom, a u posljednje vrijeme i područje neposredno uz granicu s BiH, pod utjecajem je i migrantske krize, odnosno velikoga pritiska nezakonitih prelazaka granice izvan graničnih prijelaza. Migranati i izbjeglice nastoje iz BiH ući u Hrvatsku te preko nje stići u Sloveniju, koja je članica Schengena, da bi se dalje nesmetano uputili na željeno odredište. Dolazak velikoga broja imigranata te pojačani nadzor državne granice radi suzbijanja krijumčarenja ljudi zahtijeva prisutnost većega broja pripadnika policije. Sve to uznemirava lokalno stanovništvo i dodatno usporava međugranični promet i ekonomski boljitak. Za lokalno stanovništvo nerazvijenih dijelova Hrvatske, u kojima se dogodilo sučeljavanje s globalizacijom i njezinim ekonomskim i socijalnim posljedicama, temeljno je pitanje kako potaknuti ekonomski razvoj, osnažiti zapostavljene dijelove zajednice i ublažiti razlike u odnosu na razvijena područja. Poticanje i razvijanje aktivnosti u zajednici, u cilju njezina oživljavanja i uravnoteženoga razvoja, poboljšanja kvalitete života i gospodarske situacije, iako nedovoljno, nastoje provoditi tvrtke i državna vlast, lokalna uprava i samouprava te civilne inicijative i udruge. ; The topic of this paper is the role of CSR in society, primarily in local communities in which the development index is below the Croatian average. Most of these communities are located in the central and eastern parts of the country, especially along the border with Bosnia and Herzegovina and Serbia. These are poor communities whose economic, demographic and social situations are significantly worse and more complex than in the rest of Croatia. This situation is due to various factors: from war and socioeconomic to geographical. For several years now, the border area with Serbia, and more recently the border area with Bosnia and Herzegovina, has been under the influence of the migrant crisis, i.e. significant pressure from illegal border crossings outside of official border crossings. Migrants and refugees attempt to enter Croatia from Bosnia and Herzegovina, and then reach Slovenia, which is a Schengen member country, to continue to their desired destination without hindrance. The arrival of a large number of immigrants and increased surveillance of the state border in order to combat human trafficking requires the presence of more police. All this disturbs the local population and further slows down cross-border traffic and economic prosperity. For the locals of underdeveloped parts of Croatia, in the face of globalization and its economic and social consequences, the fundamental question is how to stimulate economic development, strengthen disadvantaged parts of the community and mitigate differences compared to developed areas. Encouraging and developing activities in the community, with the aim of revitalization and balanced development, improving the quality of life and the economic situation, albeit insufficiently, are being pursued by companies and government, local government and self-government, as well as civic initiatives and associations.

Društveno odgovorno poslovanje (DOP) definira se kao inteligentna i objektivna briga poduzeća za dobrobit društva što ograničava ponašanje pojedinaca i korporacija od krajnje destruktivnih aktivnosti, bez obzira na to koliko one brzo bile profitabilne te vodi u smjer pozitivnih doprinosa dobru ljudi što može biti definirano na različite načine. Nadalje, DOP podrazumijeva politike i programe privatnih poduzeća koji idu izvan zakonskih obveza kao odgovor na pritiske javnosti i očekivanja društva te podrazumijeva pažnju s kojom se na etičan i društveno odgovoran način odnosimo prema interesno-utjecajnim skupinama koje se nalaze izvan, ali i unutar organizacije. U ovom radu pokušat će se sagledati važnost i značenje termina društveno odgovorno poslovanje poduzeća onako kako ga opisuju brojne definicije koje upućuju da se uz ispunjavanje zakonskih obveza, u osnovi radi o investiranju u ljudski kapital, okoliš i odnose s okolinom ad intra i ad extra, a u fokusu rada bit će eksterni elementi i doprinosi društveno odgovornom poslovanju poput kulturoloških, religijski i ekoloških doprinosa i zahtjeva. Na temelju ukratko predstavljenih kulturoloških, religijskih i ekoloških doprinosa i zahtjeva, zaključak rada pokušat će ponuditi smjernice za što je moguće kvalitetniju implementaciju društveno odgovornog poslovanja u jedno društvo. ; Corporate social responsibility (CSR) is defined as an intelligent and objective concern of a company for the wellbeing of a society which limits the behavior of individuals as well as corporations from highly destructive activities, regardless of their profit-making potential. It should lead into the direction of positive contributions to the welfare of people, which can be specified in different ways. In addition, CSR implies private companies' policies and programmes which go beyond the legal obligations as a response to public pressure and expectations of society and entails ethical as well as socially responsible attention to interest groups which are both outside and inside an organization. In this paper we will try to consider the importance and meaning of the corporate social responsibility within one company in the way it has been described in numerous definitions in which it was pointed that along with the fulfillment of the legal obligations it is actually about the investment in human capital, environment, and relationships with environment ad intra and ad extra. Our focus will be on the external elements and the contributions to the corporate social responsibility such as cultural, religious, and ecological contributions and demands. On the basis of briefly presented cultural, religious, and ecological contributions and demands, in the conclusion of this paper, we will try to offer directions for high-quality implementation of corporate social responsibility into a society.

Ravnopravnost spolova središnja je tema u čitavome svijetu, pa tako i EU-u, gdje predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti koju se nastoji integrirati u sve politike Europske unije, ali i programe financiranja EU-a. Analizirajući istraživanja o ravnopravnosti spolova na institucijama visokoga obrazovanja statistike idu u prilog činjenici da te institucije reproduciraju društvene vrijednosti koje dovode do spolne, rodne pristranosti, odnosno diskriminacije. Statistike pokazuju da postoji vidna razlika u tipičnim karijernim profilima za žene i muškarce, odnosno u odabiru znanstvenih područja. Razvidna je horizontalna segregacija, koja nimalo ne zaostaje za onom drugom, vertikalnom segregacijom koja upućuje na to da je top menadžment, ali i uspješniji karijerni put u visokoobrazovnim institucijama uglavnom rezerviran za muškarce. Ne zanemarujući činjenicu da je dostizanje ravnopravnosti spolova u visokome obrazovanju ipak dugoročni projekt koji bi trebao biti rezultat ne samo sveučilišnih politika, nego i institucionalnih vladinih mjera i politika, ovim se radom konstruktivno promišlja i aktualizira tema za buduća istraživanja, s provedenim istraživanjem na jedanaest ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru. ; Gender equality is a central theme throughout the world, including the EU, in which it represents one of the core values that should be integrated into all EU policies, as well as EU funding programs. Analysing research on gender equality in higher education institutions, statistics support the fact that these institutions reproduce social values that lead to gender, gender bias, or discrimination. Statistics show that there is a visible difference in typical career profiles for women and men, e.g. in the selection of scientific fields. Horizontal segregation is evident, not far behind the other, vertical segregation, which indicates that top management, but also a more successful career path in higher education institutions, is largely reserved for men. In spite of the fact that the achievement of gender equality in higher education is nevertheless a long-term project that should be the result not only of university policies but also of institutional government measures and policies, this paper constructively deliberates and updates the topic for future research, with research conducted on eleven organizational units of the University of Mostar.

Društveno dogovorno poslovanje (DOP) u suvremenome poslovanju sve više postaje alat tvrtkama za diferenciranje u odnosu na konkurenciju, stjecanje konkurentske prednosti te izgradnju imidža poželjnoga poslodavca i ponuditelja roba i usluga. Mnoge tvrtke društveno odgovorno poslovanje u praksi često povezuju sa sponzorstvima i donacijama, a puno rjeđe s cjelokupnim poslovanjem (odnos prema zaposlenicima, kupcima, drugim dionicima, utjecaj na okoliš, politiku zapošljavanja ili poštivanje ljudskih prava). Upravo zato potrebno je postići sinergiju među tvrtkama, medijima i potrošačima pri čemu tvrtke trebaju biti iskrene, etične i odgovorne, mediji posvećuju pažnju sadržaju koji čine dostupnim, a potrošači uzimaju u obzir sve segmente pojedinoga proizvoda pri odabiru. Autori će u ovome radu prikazati povezanost marketinških kampanja i društveno odgovornoga poslovanja tvrtke, posebno u segmentu kampanja koje se obraćaju djeci kao najmanje zaštićenomu i najmanje kritičnomu dijelu medijske publike. Osim toga, prikazat će kako se, unatoč zakonom reguliranim pravilima o tržišnome komuniciranju kojih bi se trebali pridržavati marketinški stručnjaci i mediji, ta pravila krše posebno kada je riječ o djeci te koje su negativne posljedice takvih marketinških kampanja. Uz primjere i iskustva iz drugih zemalja, autori će na primjerima marketinških kampanja usmjerenih na djecu u Hrvatskoj dati osvrt i na domaća iskustva. Na primjeru nekoliko tvrtki bit će prikazan pokušaj utjecaja na najmlađu populaciju te će biti navedeni rezultati provedenih istraživanja koji pokazuju u kojoj je mjeri učinkovit i dugoročno štetan ili koristan utjecaj marketinga na djecu ; Corporate social responsibility (CSR) in contemporary business operations are increasingly becoming a tool used by companies for differentiation compared to the competition, gaining a competitive advantage and building an image of a desirable employer and supplier of goods and services. Many companies often in practice associate corporate social responsibility with sponsorships and donations, and less often with overall business operations (relations with employees, customers, other stakeholders, impact on the environment, employment policy or respecting human rights). It is precisely for this reason that it is necessary to achieve a synergy between companies, media and consumers, whereby companies create honest, ethical and responsible companies, media dedicate attention to the content that they make available, and consumers take into consideration all of the segments of a specific product during selection. In this paper, the authors will show the connection between marketing campaigns and corporate social responsibility in companies, especially in the segment of campaigns directed at children as the least protected and critical part of the media audience. Furthermore, it will be demonstrated how, despite the legally regulated rules on market communication that marketing experts and media must follow, these rules are often broken, especially when in question are children and the negative consequences of such marketing campaigns. In addition to examples and experiences of other countries concerning marketing campaigns directed at children in Croatia, the authors shall provide an overview of domestic experiences. On the example of a few companies, shown will be their attempt to influence the youngest population, and the findings of conducted research will be provided, showing to what extent the effects of marketing on children are effective and damaging or beneficial long-term.

Odgovornost međunarodnih organizacija za međunarodno protupravne čine privukla je veliku pozornost doktrine i prakse posljednjih godina, otkad je Komisija za međunarodno pravo UN-a izradila Nacrt članaka o toj materiji. U radu razmatramo osnovna rješenja Nacrta, a posebnu pozornost posvećujemo slučajevima višestruke pripisivosti te odgovornosti država za međunarodno protupravne čine međunarodne organizacije. ; The responsibility of international organizations attracted special attention in theory and practice of international law after the International Law Commission began its work on the topic in 2002. The Commission ended its work in 2011 by adopting the Draft Articles on the Responsibility of International Organization. In this contribution we give an overall review of the Draft articles with special a emphasis on the cases of multiple attribution and responsibility of states for internationally wrongful acts of international organizations. Analyzing the critical remarks raised in regard to the Draft, we concluded that they cannot diminish the successful outcome of the work of the Commission, which is, a coherent and consistent system of rules devoted to the responsibility of international organizations.