Suchergebnisse

U radu se razmatra potencijalni doprinos socijalnih inovacija jačanju socijalne kohezije i ublažavanju učinaka krize. U politikama i programima financiranja Europske unije socijalne inovacije prepoznaju se kao važan doprinos jačanju socijalne kohezije, koja slabi uslijed krize i povećane socijalne ranjivosti. Istovremeno, pokazuje se da su socijalne inovacije u hrvatskom kontekstu i dalje slabo poznat koncept priređivačima politika, stručnjacima i široj javnosti. Nalazi i zaključci rada temelje se na empirijskom istraživanju provedenom u okviru međunarodnog FP7 projekta WILCO – Welfare Innovations at Local Levels in Favour of Cohesion, unutar kojeg su studirani izabrani gradovi (u Hrvatskoj su to bili Zagreb i Varaždin); obilježja njihovih socijalnih sustava te su analizirani identificirani primjeri socijalnih inovacija. Lokalni socijalni sustavi gradova u istraživanju tek djelomično odražavaju karakteristike nacionalnih socijalnih režima, a otvorenost i podrška lokalnih vlasti ključna je za razvoj i održivost socijalnih inovacija. Većina istraživanih inovacija je u području usluga, iako se inovacije prepoznaju i u inovativnim instrumentima regulacije i socijalnih prava, novim oblicima vladavine te novim modalitetima rada i financiranja organizacija te one mogu utjecati na postupne promjene samih lokalnih socijalnih sustava. U hrvatskom kontekstu razlikujemo tri tipa socijalnih inovacija: (1) inovacije koje nastaju u javnom sektoru, uz podršku stručnjaka izvan sektora, (2) inovacije koje dolaze iz inozemstva, kao rezultat inozemnih financijskih programa te (3) inovacije koje dolaze iz civilnog društva, temeljem samoorganizacije građana. Dok se u primjerima nekih zapadnoeuropskih gradova javni sektor sa svojim profesionalnim kapacitetima prepoznaje kao važan proizvođač socijalnih inovacija, u Hrvatskoj prijašnja iskustva te istraživanja provedena u projektu sugeriraju da većina socijalnih inovacija dolazi iz civilnog društva, pri čemu je razina kulturnog i socijalnog kapitala važan preduvjet razvoja i uspjeha inovacija. ; This paper discusses a potential contribution of social innovations to strengthening social cohesion and mitigating the effects of the crisis. In EU funding policies and programs, social innovations are recognized as an important contribution to strengthening of social cohesion, which has weakened due to the crisis and increasing social vulnerability. At the same time, it is shown that social innovations in the Croatian context are still a concept poorly understood by policy creators, experts, and the general public. The findings and conclusions of the paper are based on the empirical research conducted within the international FP7 project WILCO - Welfare Innovations at Local Levels in Favour of Cohesion, which studied the selected towns (in Croatia Zagreb and Varaždin) and characteristics of their social systems, and which analyzed identified examples of social innovations. Local social systems of cities included in the research reflected the characteristics of national welfare regimes only partially, and the openness and support of local authorities is crucial for the development and sustainability of social innovations. Most of the studied innovations were in the field of services, although innovations were also recognized in innovative instruments of regulation and social rights, the new forms of governance and new modes of work and funding of organizations, and they can have an impact on the gradual changes of the local social systems. In the Croatian context, three types of social innovations can be distinguished: (1) innovations occurring in the public sector, with the support of experts from outside the industry, (2) innovations that come from abroad, as a result of foreign financial programs, and (3) innovations coming from civil society, based on the self-organization of citizens. While in the examples of some Western European cities the public sector with its professional capacity is recognized as an important producer of social innovations, in Croatia, past experiences and the research conducted within the project suggest that most social innovations come from civil society, where the level of cultural and social capital is an important prerequisite for the development and success of innovations.

Rad prikazuje istraživanje koje je imalo za cilj utvrditi dostupnost socijalnih prava i usluga za obitelji u općinama u ruralnim područjima Hrvatske. Specifično su postavljena tri problema istraživanja: 1) utvrditi dostupnost određenih socijalna prava i usluga za obitelji, 2) utvrditi postoje li razlike u dostupnosti s obzirom na regionalnu pripadnost i razvojna obilježja općine te 3) utvrditi postoje li razlike u standardima kvalitete socijalnih prava i usluga s obzirom na regionalnu pripadnost općine i razvojna obilježja općine. Podaci su prikupljeni web anketom s predstavnicima 215 općina. Obiteljima su u većoj mjeri dostupna socijalna prava u odnosu na socijalne usluge. U najvećoj mjeri razvijena su prava i usluge koje promovira središnja državna vlast. Općine u panonskoj regiji kao najslabije razvijenoj imaju najviše dostupna socijalna prava, a najmanje dostupne socijalne usluge. Prava i usluge su dostupnije u općinama koje su bliže središtima županija. Što se tiče standarda kvalitete socijalnih prava i usluga, stanovništvo je zadovoljavajuće informirano i uključeno u planiranje, dok je slabije razvijeno korištenje EU fondova i uključenost civilnog društva. ; The paper presents a research on the availability of social rights and services for families in the municipalities in rural areas of Croatia. Specifically, three research questions were raised: 1) to determine the availability of certain social rights and services for families, 2) to determine whether there are differences in accessibility with regard to regional affiliation and developmental characteristics of the municipality, and 3) to determine whether there are differences in the quality standards of social rights and services given the regional affiliation and the developmental characteristics of the municipality. Data were collected through a web survey with representatives of 215 municipalities. Social rights are more available to families than social services. The most available rights and services are those promoted by the central government. Municipalities in the Pannonian region, as the least developed ones, have the most available social rights and the least available social services. Rights and services are more available in municipalities closer to the county centers. As regards the quality standards of social rights and services, the population is sufficiently informed and involved in planning, while the use of EU funds and civil society involvement are less developed.