Suchergebnisse

Uz porast starijeg stanovništva, u našem društvu raste potreba za organiziranjem različitih oblika skrbi. U modernom društvu smatra se da je to dugoročni sustav skrbi. Kako Slovenija još uvijek nema dugoročni sustav skrbi utemeljen na dugoročnom zakonodavstvu o skrbi, iako demografski trendovi pokazuju da za to postoji velika potreba, nužno je istražiti potrebe starijih osoba i moguće zadovoljavanje njihovih potreba. Koristeći metodu brze procjene potreba i usluga u općini Straža, identificirali smo prirodu i opseg dugoročnih potreba i iznašli učinkovita rješenja za potrebe starijih osoba slijedeći moderne smjernice u skrbi i zamjenu za institucijsku skrb. Ustanovili smo da je stanovništvo općine staro, da se mlađe stanovništvo iseljava, a sredovječna generacija svakodnevno putuje na posao izvan općine. Nema nikoga tko bi mogao skrbiti o starijima, a taj će se trend nastaviti i u budućnosti. Rješenja se mogu pronaći u organizaciji pomoći unutar općinske zajednice i u regionalnoj integraciji. Ipak, u kontekstu socijalne politike pri planiranju novih usluga treba uzeti u obzir trend smanjivanja kvalitete života starijih osoba, nadilaženje rasprostranjenih tabua o fenomenu starosti i smanjivanju autonomije i moći starijih osoba, njihovu društvenu umreženost i uvođenje moderne informacijske i komunikacijske tehnologije. ; With the growing number of older population, our society raises the need to organise various forms of care. In contemporary society, this is considered to be a long-term care system. Since Slovenia does not yet have a longterm care system based on long-term care legislation, while the demographic trends show a great need for it, it is essential to investigate the needs of older people and the possible responses to their needs. By using the method of rapid assessment of needs and services in the Municipality of Straža, we have identified the nature and extent of long-term distress, and sought effective responses to the needs of older people following the modern guidelines of care and substitutions for institutional care. We have found that the population of the municipality is old, the young population is moving away, and the middle generation commutes daily to work outside the municipality. There is no one available to take care of the older population and this trend will continue in the future. The solutions may be found in the organisation of community assistance within the municipality and in regional integration. When planning new services, however, the trend of lowering the quality of well-being of older people, overcoming the prevailing taboos about the phenomena of old age and strengthening the autonomy and power of older people, their social network and introducing modern information and communication technology should be taken into account in the context of social policy.

U radu se analizira životno i književno djelovanje slavonskog preporoditelja Matije Antuna Relkovića (1732.-1798.) i analizira njegov Satyr iliti divji čovik u kontekstu preporodnih kretanja u Slavoniji toga vremena. Donose se ključni podatci iz Relkovićeva životopisa i posebno obrađuju slovopisna rješenja u Satyru u odnosu na standardizacijske procese u hrvatskom književnom jeziku. Osobito se obraća pažnja na vojne termine koje je Relković posebno obradio i nastojao iz njemačkih izvornika pronaći odgovarajuće hrvatske riječi za njih. ; The paper analyses the life and literary work of Slavonian reformer Matija Antun Relković (1732–1798) and his poem Satyr or the wild man in the context of the reforming movements in Slavonia of that time. The key data from Relković's resume is presented, and Satyr's spelling choices are specially analysed, in relation to standardization processes in the Croatian literary language. Particularly the military terms used, that originated in German expressions for which Relković tried to find the corresponding Croatian words, were specially addressed.

Tekst analizira značenje i razumijevanje pojma governance te njegov prijevod na hrvatski jezik. Vlade, izvršne vlasti, vladajući (governing) pristupom odozgo, izdavanjem naloga i kontroliranjem, odnosno upravljanjem, ne mogu se učinkovito i djelotvorno nositi s problemima i izazovima. Kako bi odgovorile na takve izazove, vlade prihvaćaju vladanje odozdo, po horizontalnom načelu suradnje s ostalim dionicima, pa su onda u prilici mobilizirati raspoložive resurse, izgraditi povjerenje i novu mrežu suradnje te razviti koncept vladavine (governance). Koncept dobre vladavine u Europskoj uniji je alat kojim se jačaju procesi konvergencije. Istraživanja o vladavini u Hrvatskoj su rijetka, a radovi o toj temi uglavnom analiziraju vladavinu, dobru vladavinu i višerazinsku vladavinu kao novu upravnu doktrinu. Imajući u vidu značenje pojma governance u engleskom jeziku te njegovo značenje u odnosu na druge pojmove, drži se da ga na hrvatski jezik treba prevoditi kao vladavina. Analizira se i značenje pojmova: affordability, social entrepreneurship, eligibility i resilience te se predlaže prevođenje na hrvatski jezik. ; The paper analyses the meaning and understanding of the term governance and its translation into Croatian. Governments, executive authorities, governing in a top-down approach, issuing orders, and controlling, administering, cannot effectively and efficiently deal with the problems and challenges. To meet such challenges, governments accept bottom-up governance, based on the horizontal principle of cooperation with other stakeholders, which enables them to mobilize available resources, build the trust and a new network of cooperation, and develop the concept of governance. The concept of good governance in the European Union is a tool that strengthens convergence processes. Research on the implementation of the concept of governance in Croatia is rare, and papers mainly analyse governance, good governance, and multilevel governance as a new administrative doctrine. Having in mind the meaning of the term governance in English, and its meaning in relation to other terms, it is held that it should be translated into Croatian as vladavina, not as upravljanje. In addition, the meaning of the terms: affordability, social entrepreneurship, eligibility, and resilience are analysed and the terms for their translation into Croatian are proposed.

Cilj ovog istraživanja bio je razviti model koji povezuje motive, zapreke i očekivane ishode od implementacije tehnologija Industrije 4.0. Prvo, cilj je bio utvrditi opseg upotrebe tehnologija Industrije 4.0, a zatim istražiti motive, očekivane ishode (kratkoročne i dugoročne) i njihov odnos. Identificirane su zapreke za implementaciju novih tehnologija u hrvatskim kompanijama. Uzorak je obuhvaćao 91 kompaniju koje su do 2020. godine primijenile nove tehnologije. Podaci su prikupljeni alatima za provođenje anketa na daljinu. Rezultati pokazuju da anketirane kompanije razmatraju nove tehnologije iz nekoliko proaktivnih razloga, ali prije svega naglašavaju očekivane dugoročne strateške koristi nad kratkoročnom učinkovitošću. Manjak ljudskih resursa najvažnija je zapreka u primjeni novih tehnologija. Rad pruža nekoliko preporuka za menadžere. ; The aim of this study was to develop a model that links the motives, obstacles and expected outcomes of Industry 4.0 implementation. First, it aimed to determine the extent of use of Industry 4.0 technologies and then to investigate the motives, expected outcomes (short and long-term), and the relationship between them. Obstacles to the implementation of new technologies in Croatian companies were identified. The sample comprised 91 companies that had implemented new technologies by 2020. Data were collected using on-line surveying tools. The results show that the surveyed companies are considering new technologies for several proactive reasons, and primarily stress the expected long-term strategic benefits over short-term efficiency. The lack of human resources is the most critical obstacle in the implementation of new technologies. The paper provides several managerial implications.

Ovaj rad bavi se fenomenima hereze i pravovjerja, prisutnim u svim društvima u povijesti čovječanstva. Pravovjerjem smatram pristajanje na postojeću društvenu strukturu, vjerovanje u istinu centara moći, dok je hereza sve ono što je pripadajuće domeni kritičkog promišljanja. Cenzura, sustavna kontrola slobode mišljenja sastavni je dio vođenja države, i s obzirom na razvoj i promjene u društvu, ona poprima različite vidove, različita "lica." Kontrola se pojačava u kriznim razdobljima. S razvojem društva, metode postaju netransparentnije. U razvijenim demokracijama najefikasnija kontrola je kontrola misli, njome se bave veliki sustavi nadziranja, zajedno sa sustavima indoktriniranja (mediji, obrazovanje, religija). Sustavi indoktrinacije uče što trebamo misliti i koje vrijednosti zastupati. Odbijanje povlači sankcije. Ono što nije sukladno smješta se u domenu zabrane. U razvijenim demokracijama cenzura je zakonom zabranjena, ali se provodi na druge načine. Autocenzura, reakcija je autora na represiju te tzv. "tiha cenzura", zanemarivanje je pa time uklanjanje nepoćudnih sadržaja, umjesto prijašnjih zabrana i krivičnih progona. Danas sve aspekte ljudskog stvaralaštva regulira tržište, intencija je totalna kontrola. Javni prostor popunjava se trivijalnostima i zabavom, za istraživačke i kreativne sadržaje izostaje "potražnja" pa time i prostor u medijima. ; Heresy and orthodoxy are immanent to all regimes, totalitarian and democratic. Denying of critical thinking manifests itself in so far as the regime feels threatened by opponents, and censorship, systematic control of freedom of thought is an integral part of running the state. Control increases in times of crisis. With the development of society, methods become less transparent. In developed democracies, the most effective control is thought control, and big monitoring systems, together with the systems of indoctrination (media, education, religion), are involved in it. Systems of indoctrination teach us what to think and what values to represent. Refusal withdraws sanctions. What is not in accordance, is placed in the domain of the ban. In developed democracies, censorship is prohibited by law, but is carried out in other ways. Self-censorship, the reaction of authors to the repression, and the so-called."silent censorship", is ignoring and thus removing undesirable contents, instead of the previous prohibition and criminal prosecution. Today all aspects of human creativity are regulated by the market, the intention is total control. The public space is filled with trivia and entertainment, for research and creative contents a "demand" is absent, and thus the space in the media.

Novi razvojni procesi u gradovima rezultiraju i potrebom za novim oblicima urbanog upravljanja. Tradicionalno (sektorsko) prostorno planiranje usmjereno na lokaciju, intenzitet, oblik i uravnoteženi razvoj, kojem nedostaje aspekt aktivnog poticanja i sinergije s drugim politikama, prepušta svoje mjesto strateškom prostornom planiranju. Strateško prostorno planiranje je proces velikog broja dionika koji kroz dugoročnu viziju, aktivnosti i sredstva za provedbu utemeljuju oblik i okvir transformacije strateški ključnih područja i usredotočuje se na odluke, aktivnosti, praćenje i vrednovanje rezultata. Strateški gradski projekti pri tome se nameću kao logičan alat koji nudi mogućnost integracije ekonomskih, društvenih i okolišnih dimenzija urbanističkog planiranja, programiranja i izgradnje te koji sveobuhvatnim usmjerenim aktivnostima obnove ili novom gradnjom nastoji utjecati na prostornu, funkcionalnu, socijalnu i morfološku strukturu grada. Cilj je ovog rada upozoriti na nepostojanje jedinstvene definicije pojma strateškoga gradskog projekta, uputiti na funkcionalne sličnosti i razlike u postojećim pojmovima: flagship projekt, megaprojekt, strateški projekt i strateški gradski (razvojni) projekt velikog mjerila kao najčešće korištene pojmove te prikazati njihove različite modele realizacije – modele urbane obnove/regeneracije i modela nove gradnje/regulacije. ; New urban development processes generate a need for new forms of urban management. Traditional (sectoral) spatial planning, oriented toward location, intensity, form, and balanced development and lacking an aspect of active encouragement and synergy with other policies, is losing ground to strategic spatial planning. Strategic spatial planning is a process involving a large number of stakeholders which establishes a format and framework for transformation of strategically key areas, based on a long-term vision, activities, and means for implementation; and focuses on decisions, activities, monitoring, and evaluation of results. Strategic city projects are a logical tool to enable integration of economic, social, and environmental aspects of urban planning, programming and construction, which strive to leave their mark on the spatial, functional, social, morphological, physical, and organisational structure of the city via comprehensive targeted activities of renewal or new construction. This paper aims to highlight the lack of a single definition of strategic city projects and to pinpoint functional similarities and differences among the existing terms, referring to them most frequently as flagship projects, megaprojects, strategic city projects, and large-scale strategic city (development) projects and to point to different models of their implementation—e.g. urban renewal/regeneration model and new construction/regulation model.

Europska unija je jedinstvena zajednica europskih zemalja koja ima za cilj unaprijediti život svim stanovnicima u Europi te osigurati mir i sigurnost, poticati međusobnu suradnju i razvoj, gospodarski rast i razvoj te "ujediniti se u različitosti", što je ujedno i glavni motiv Europske unije. S obzirom na svoju viziju i misiju, Europska unija je unikatna organizacija u svijetu. Za ostvarenje ciljeva u Europskoj uniji koristi se kohezijska politika. Ona podrazumijeva ostvarivanje pametnog, održivog i uključivog rasta u svim zemljama članicama EU. Kohezijska politika Europske unije je investicijska politika za promicanje ravnomjernog razvoja država članica i njihovih regija. Ona potiče socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju između razvijenih i nerazvijenih zemalja članica. Donosi se za programsko razdoblje u periodu od sedam godina i ujedno je financijski okvir za projekte u gospodarskoj, teritorijalnoj i društvenoj koheziji. Cilj ovog diplomskog rada je prikazati stanje Varaždinske županije u odnosu na (izabrane) županije Republike Hrvatske te analizirati na koji način Varaždinska županija koristi prednosti, odnosno beneficije kohezijske politike. Ujedno će se voditi računa o institucionalnom okviru EU, ali i nacionalnoj razini, važnoj za djelovanje regionalne politike RH. Kako bi se ostvario navedeni cilj rada, u diplomskom radu će se definirati i analizirati ključni pojmovi, modeli i pristupi regionalne politike Republike Hrvatske s naglaskom na Varaždinsku županiju, te kohezijske politike koju provodi Europska unija. Također prikazat će se praćenje trenda promjena regionalnog rasta županija u Republici Hrvatskoj. ; European Union is a unique community of European countries that aims to improve the lives of all European people, ensure peace and security, encourage cooperation and development, economic growth and development and "unite in diversity", which is also the main goal of the European Union. Given its vision and mission, European Union is a unique organization in the world. Cohesion policy is ...

Europska unija je jedinstvena zajednica europskih zemalja koja ima za cilj unaprijediti život svim stanovnicima u Europi te osigurati mir i sigurnost, poticati međusobnu suradnju i razvoj, gospodarski rast i razvoj te "ujediniti se u različitosti", što je ujedno i glavni motiv Europske unije. S obzirom na svoju viziju i misiju, Europska unija je unikatna organizacija u svijetu. Za ostvarenje ciljeva u Europskoj uniji koristi se kohezijska politika. Ona podrazumijeva ostvarivanje pametnog, održivog i uključivog rasta u svim zemljama članicama EU. Kohezijska politika Europske unije je investicijska politika za promicanje ravnomjernog razvoja država članica i njihovih regija. Ona potiče socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju između razvijenih i nerazvijenih zemalja članica. Donosi se za programsko razdoblje u periodu od sedam godina i ujedno je financijski okvir za projekte u gospodarskoj, teritorijalnoj i društvenoj koheziji. Cilj ovog diplomskog rada je prikazati stanje Varaždinske županije u odnosu na (izabrane) županije Republike Hrvatske te analizirati na koji način Varaždinska županija koristi prednosti, odnosno beneficije kohezijske politike. Ujedno će se voditi računa o institucionalnom okviru EU, ali i nacionalnoj razini, važnoj za djelovanje regionalne politike RH. Kako bi se ostvario navedeni cilj rada, u diplomskom radu će se definirati i analizirati ključni pojmovi, modeli i pristupi regionalne politike Republike Hrvatske s naglaskom na Varaždinsku županiju, te kohezijske politike koju provodi Europska unija. Također prikazat će se praćenje trenda promjena regionalnog rasta županija u Republici Hrvatskoj. ; European Union is a unique community of European countries that aims to improve the lives of all European people, ensure peace and security, encourage cooperation and development, economic growth and development and "unite in diversity", which is also the main goal of the European Union. Given its vision and mission, European Union is a unique organization in the world. Cohesion policy is ...

Čvrsta povezanost SAD-a i Europske unije koja je prikazana kroz brojna područja suradnje poput trgovine, sigurnosti i pravde, energije, klimatskih promjena te obrazovanja, u posljednjim godinama Junckerove komisije poprilično je ugrožena. Uzimajući u obzir ideološke i političke nesuglasice SAD-a i Europske unije, koje se posebno očituju za vrijeme Trumpove administracije i nove percepcije američke vanjske politike i njene globalne uloge, čini se kako je stabilna budućnost transatlantskog saveza upitna. Uz prikaz ključnih sporazuma i područja suradnje SAD-a i Europske unije te osvrta na ciljeve, izazove i posebnosti Junckerove komisije, u okviru ovog rada poseban fokus posvećuje se odnosima SAD-a i Europske unije za vrijeme mandata Jean-Claudea Junckera pri čemu je zadatak jasno prikazati razlike u vanjskopolitičkim strategijama Obame i Trumpa, kao i utjecaj promjene u vanjskoj politici SAD-a na transatlantsko partnerstvo i samu Europsku uniju. ; The strong link between the U.S. and the European Union demonstrated through a number of areas of cooperation such as trade, security and justice, energy, climate change, and education, has been severely compromised in the last years of the Juncker Commission. Given the ideological and political disagreements between the U.S. and the European Union, which are especially evident during the Trump administration and the new perception of U.S. foreign policy and its global role, the stable future of the transatlantic alliance seems questionable. In addition to outlining the key agreements and areas of EU-US cooperation and reviewing the goals, challenges, and specifics of the Juncker Commission, this paper focuses on EU-US relations during the mandate of Jean-Claude Juncker with the goal of outlining the differences in Obama's and Trump's foreign policy and its effect on the transatlantic partnership and the European Union.

Rad se bavi ponašanjem zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu s posebnim naglaskom na osmi saziv. Nekoliko čimbenika pokazalo se ključnim pri razumijevanju zastupničkog ponašanja. Jedan od čimbenika je država iz koje zastupnici dolaze koji je najizraženiji prilikom ekonomskim pitanjima. Nadalje, osobna ideološka uvjerenja također su bitan čimbenik. Najviše analize u radu posvetilo se čimbenicima utjecaja nacionalne političke stranke te utjecaju europskih grupacija. Promatrajući lojalnosti prema grupaciji i političkoj stranci pokazalo se kako europska politička grupacija ima najveći utjecaj na ponašanje zastupnika. Stope lojalnosti zastupnika u osmom sazivu izrazito su visoke, a trendovi su identični i ukoliko se posebno promatraju zastupnici i zastupnice iz Hrvatske. Političke grupacije svoj utjecaj vrše kroz alokaciju zastupnika po odborima, osiguravanju vidljivosti zastupnika te podržavanju zastupničkih inicijativa. ; This paper deals with MEP behavior with emphasis on the 8th term. There are several factors that are crucial in understanding their behavior. One of them is member states from which MEPs come and it is most pronounced when it comes to economic issues. Furthermore, personal ideological beliefs are also important factors. In this paper, the most of analysis was focused on the factors of influence of national political parties and also European parties. If we look at loyalty towards the European party and national political party, it is shown that the European party in the European Parliament has the strongest influence on MEP behavior. The loyalty rates of MEP in the 8th term are extremely high, and the trends are identical for MEPs from Croatia. European parties exert influence through the allocation of MEPs to committees, ensuring their visibility and showing support for their parliamentary initiatives.

U ovome se članku kontrastivno analiziraju odabrani hrvatski i engleski frazemi leksičkog polja onima. Riječ je o frazemima kojima je sastavnicom vlastito ime, odnosno toponim, etnonim ili antroponim. Cilj je rada bio provesti kontrastivnu analizu navedenih frazema da bi se utvrdile podudarnosti, sličnosti i razlike hrvatske i engleske onimijske frazeologije. Također se u odnos stavljaju dvije kulture različite prošlosti i sociolingvističke pozadine, jedne anglosaksonske, druge slavenske. Polazište analize su hrvatski frazemi za koje se tražilo izrazne i/ili sadržajne ekvivalente. Kontrastivnom su analizom frazemi podijeljeni u tri skupine kroz koje se uočavaju njihove podudarnosti i različitosti, odnosno daje se pregled posebnosti dvaju frazeoloških fondova uvjetovanih kulturološkom, socijalnom, političkom, povijesnom ili nekom drugom značajkom. ; In this paper we analyse Croatian and English phrasemes with an onymic component, which can either have a status of a toponym, an ethnonym, or an anthroponym. The aim of the paper is to determine the similarities and the differences between Croatian and English onymic phrasemes using contrastive analysis. Additionally, Croatian and English are observed as two spatially and genealogically distant languages. This is done in order to identify the differences and peculiarities conditioned by cultural, social, political, historical or some other features. This paper compares two cultures with different histories and sociolinguistic backgrounds, one Anglo-Saxon, the other Slavic. The analysis has shown that phrasemes with onymic components can be divided into three groups. The first group consists of corresponding Croatian and English onymic phrasemes, which means both phrasemes contain an identical proper name, lexically as well as structurally equal phrase, and the same motivation for the figurative meaning, i.e. background. The second group consists of phrasemes that contain an identical proper name but are partially different in phrase structure. The last group consists ...

In recent German history, several events unfolded on 9 November with far-reaching consequences. Some of them, like the fall of the Berlin Wall, symbolize the end of the Cold War and of Germany divided. In addition to political implications, the fall of the Berlin Wall, or the events that preceded and followed it, also caused dilemmas on whether it was a (peaceful) revolution, (just) a turning point, or a refolution – pressure from below and reforms from above. The paper analyses events prior to and following the fall of the Berlin Wall, as well as the terms used for them in basic programs of the parties represented in the 19th electoral term of the Bundestag and the curricula of different school subjects in German states. It is concluded these parties use different terms for the events of 1989/90 on the territory of the former GDR, in accordance with their ideological positions, and that the events are inconsistently described in the curricula. The character of events was a revolutionary one, as they thoroughly changed the social and political relations in the GDR in a very short time. Despite this, the phrase "peaceful revolution" is still not present in the German language as a widespread, general term, but the rather vague "turning point" or "reversal" is more common. ; Devetoga studenog u novijoj njemačkoj povijesti odigrali su se događaji koji su imali dalekosežne posljedice za Njemačku, a neki od njih, poput pada Berlinskoga zida, simbol su završetka hladnog rata i podjele Njemačke. Osim političkih implikacija, pad Berlinskoga zida, odnosno događaji koji su mu prethodili i uslijedili, uzrokovali su i nedoumice radi li se o (miroljubivoj) revoluciji, (samo) o preokretu ili pak o refoluciji – pritisku odozdo i reformama odozgo? U radu se analiziraju događaji uoči i nakon pada Berlinskoga zida, njihovi nazivi u temeljnim programima stranaka zastupljenih u 19. sazivu Bundestaga te u kurikulima nastavnih predmeta u njemačkim pokrajinama. Zaključuje se da stranke različito nazivaju zbivanja 1989./90. godine na području bivšeg DDR-a, i to s obzirom na svoje ideološke pozicije te da se ta zbivanja vrlo neujednačeno opisuju i u kurikulima nastavnih predmeta. Ti su događaji imali revolucionarni karakter, budući da su u vrlo kratkom roku potpuno promijenjeni društveni i politički odnosi na području DDR-a, ali usprkos tome sintagma miroljubiva revolucija ipak nije ušla u raširenu opću jezičnu uporabu u njemačkom jeziku, već se uvriježio sadržajno neodređeniji pojam preokreta, tj. obrata.

Cilj je ovog rada istražiti financiranje domova socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj. Pritom se, nakon zakonodavnog okvira, razmatraju državni rashodi za: 1) poslovanje domova čiji je osnivač Republika Hrvatska, 2) poslovanje decentraliziranih domova (domovi za koje je osnivačka prava RH prenijela na jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb) i 3) korisnike domova koji nisu u mogućnosti platiti smještaj čak ni uz pomoć obitelji ili prodaju vlastite imovine. Rad pokazuje da su državni rashodi za domove u 2014. iznosili gotovo 250 milijuna kuna, pri čemu se glavnina rashoda odnosi na pokrivanje gubitaka decentraliziranih domova. Cijena smještaja u tim je domovima ispod tržišne, što rezultira potražnjom koja višestruko premašuje ponudu. Uz cijenu, nužno je preispitati i kriterije smještaja koji su trenutno nejasni i neujednačeni. Ključno je da smještaj u državnim domovima dobiju oni koji doista nemaju drugo rješenje te da se smanje liste čekanja, a da država sudjeluje u plaćanju cijene samo za financijski najugroženije. Prioritet u financiranju domova trebalo bi biti usklađivanje prihoda i rashoda na godišnjoj razini kako bi sustav bio dugoročno fiskalno održiv. ; The aim of this paper is to explore financing of the social welfare homes for the elderly and infirm in Croatia. Apart from the legislative framework, the state expenditures for 1) operation of homes founded by the Republic of Croatia, 2) operation of decentralised homes (homes for which the founding rights were passed by the Republic of Croatia to the regional self-government units, i.e. the City of Zagreb and 3) homes users who are not able to pay for their accommodation, even with the help of their families or selling their own real property. The paper shows that the state expenditure for homes in 2014 amounted to almost 250 million HRK, with most of the expenditure covered the losses incurred by decentralised homes. The price of accommodation in these homes is below the market price, which results in demand that surpasses the supply by far. Apart from the price, the accommodation criteria which are currently unclear and uneven should be reconsidered. It is of crucial importance that those who do not have another solution get accommodation in state-owned homes, to reduce the waiting lists, and that the state participates in the payment of the price only for the most financially disadvantaged. The priority in financing homes should be an adjustment of revenue and expenditure on the annual level, in order to make the system long-term fiscally sustainable.