Suchergebnisse

Rad se bavi problematikom prometne marginaliziranosti s ciljem opsežnijeg prikaza teorijskih postavki prometne marginaliziranosti kao doprinosa boljem razumijevanju navedene problematike i budućim istraživanjima u okviru prometne geografije i prometnog planiranja. Prometna marginaliziranost označuje pojavu koja može zahvatiti i ljude i prostore, a javlja se ako su mobilnost i dostupnost otežane, ograničene ili onemogućene. Na temelju ekstenzivnog prikupljanja i proučavanja relevantne znanstvene i stručne literature u prvom se dijelu rada predstavljaju definicije prometne marginaliziranosti, nakon toga se prikazuju razni aspekti utjecaja prometne marginaliziranosti na prostor i društvo, dok se na kraju rada opisuju posljedice prometne marginaliziranosti. Prometna marginaliziranost može dovesti i do socijalne isključenosti te bi zbog toga morala postati sastavni dio socijalne politike i prometnog planiranja. ; This paper deals with the issue of transport disadvantage with the aim of giving a comprehensive overview of transport disadvantage theoretical postulates to provide a better understanding of the mentioned issue and to contribute to future research in the area of transport geography and transport planning. Transport disadvantage is a phenomenon that can affect both people and spaces, and occurs if mobility and accessibility are hindered, limited or disabled. The first part of this paper introduces definitions of transport disadvantage based on an extensive data collection and relevant scientific and professional literature. Next, various aspects of the impact of transport disadvantage on space and society are presented, while the last part of the paper describes the consequences of the impact of transport disadvantage. Transport disadvantage may also lead to social exclusion and, therefore, it should become an integral part of social policy and transport planning.

Pitanje prave mjere decentralizacije unutar Grada Zagreba analizira se u širem okviru. Ističe se decentralizacija kao jedan od temeljnih reformskih procesa u suvremenim političko-upravljačkim sustavima europskih zemalja. No, decentralizacija nije jedini proces koji utječe na formiranje dobrih standarda upravljanja gradovima: nužno je uzeti u obzir i doktrinu dobrog upravljanja, koju podupire Europska unija, niz drugih međunarodnih organizacija, ali i sve veći broj zemalja. U ostvarenju standarda dobrog gradskog upravljanja razmatra se uloga mjesne samouprave u Hrvatskoj, a napose u velikim gradovima i Gradu Zagrebu. Upozorava se da osnivanje preko dvije stotine mjesnih odbora kao zasebnih pravnih osoba vodi prema fragmentaciji Grada Zagreba i bitno otežava ili čak i onemogućuje integrirano gradsko upravljanje i smisleno rješavanje urbanih i upravljačkih problema. ; The issue of adequate decentralisation within the City of Zagreb is analysed in the broader frame. Decentralisation is one of the main reform processes of the current governance system in European countries. However, decentralisation is not the only process that influences the standards of good urban governance. Good governance doctrine, supported and implemented in the European Union, many other international organisations, and increasing number of countries world-wide, should be taken into consideration as well. The role of territorial selfgovernment below municipal level in implementation of good urban governance standards in Croatia, especially within large cities and the City of Zagreb, is discussed. It should be emphasised that establishing more than two hundred of territorial committees as separate and full legal entities can cause managerial fragmentation in the City of Zagreb and hinder or even impede integral urban management and sound solving of numerous urban and managerial problems.

Pojam "centralizacije" počeo se koristiti u Francuskoj krajem 18. stoljeća kada je nakon revolucije stvorena nova struktura vlade. Pojam "decentralizacije" u upotrebu je ušao početkom 19. stoljeća. Ideje slobode i decentralizacije provodili su tijekom 19. i 20. stoljeća protudrţavni politički aktivisti koji su sebe nazivali "anarhistima", "libertarijancima", pa čak i decentralistima. Tocqueville, jedan od zagovornika decentralizacije je istaknuo da decentralizacija ima ne samo administrativnu vrijednost već i graĎansku dimenziju, jer povećava mogućnosti za graĎane da se zainteresiraju za javne poslove. I od akumulacije tih lokalnih, aktivnih, pronicljivih sloboda, raĎa se najučinkovitija protuteţa središnjoj vladi, čak i ako bi bila podrţavana od neosobne, kolektivne volje. Veliki broj zemalja u razvoju i tranzicijskih zemalja započeo je neki oblik programa decentralizacije. Taj je trend povezan sa sve većim zanimanjem za ulogu civilnog društva i privatnog sektora kao partnera vladama u traţenju novih načina pruţanja usluga. Decentralizacija upravljanja i jačanje kapaciteta lokalne uprave dijelom je i funkcija širih društvenih trendova, što uključuje, na primjer, općenito rastuće nepovjerenje u vladu, propast nekih od najcentraliziranijih reţima na svijetu (npr. Sovjetskog Saveza) i novonastale separatističke zahtjeve koji se rutinski pojavljuju u pojedinim dijelovima svijeta. Pokret prema lokalnoj odgovornosti i većoj kontroli nad nečijom sudbinom nije, meĎutim, rezultat samo negativnog stava prema središnjoj vladi. Umjesto toga, ovaj razvoj dogaĎaja uglavnom je potaknut snaţnom ţeljom za većim sudjelovanjem graĎana i organizacije privatnog sektora u funkciji upravljanja. ; The term "centralization" began to be used in France in the late 18th century when, after the revolution, a new government structure was created. The term "decentralization" came into use in the early 19th century. The ideas of freedom and decentralization were implemented during the 19th and 20th centuries by anti-state political activists who called themselves "anarchists," "libertarians," and even decentralizers. Tocqueville, one of the proponents of decentralization, pointed out that decentralization has not only an administrative value but also a civic dimension, as it increases opportunities for citizens to take interest in public affairs. And from the accumulation of these local, active, insightful freedoms, the most effective counterbalance to central government is born, even if it were supported by an impersonal, collective will. A large number of developing and transition countries have embarked on some form of decentralization program. This trend is linked to the growing interest in the role of civil society and the private sector as partners to governments in seeking new ways of providing services. Decentralization of governance and strengthening the capacity of local government is partly a function of broader social trends, which include, for example, growing distrust of government, the collapse of some of the world's most centralized regimes (eg the Soviet Union) and emerging separatist demands that routinely emerge in some parts of the world. The movement towards local responsibility and greater control over one's destiny is not, however, the result of only a negative attitude towards the central government. Instead, this development is largely driven by a strong desire for greater citizen participation and private sector organization in the governance function.

Pojam "centralizacije" počeo se koristiti u Francuskoj krajem 18. stoljeća kada je nakon revolucije stvorena nova struktura vlade. Pojam "decentralizacije" u upotrebu je ušao početkom 19. stoljeća. Ideje slobode i decentralizacije provodili su tijekom 19. i 20. stoljeća protudrţavni politički aktivisti koji su sebe nazivali "anarhistima", "libertarijancima", pa čak i decentralistima. Tocqueville, jedan od zagovornika decentralizacije je istaknuo da decentralizacija ima ne samo administrativnu vrijednost već i graĎansku dimenziju, jer povećava mogućnosti za graĎane da se zainteresiraju za javne poslove. I od akumulacije tih lokalnih, aktivnih, pronicljivih sloboda, raĎa se najučinkovitija protuteţa središnjoj vladi, čak i ako bi bila podrţavana od neosobne, kolektivne volje. Veliki broj zemalja u razvoju i tranzicijskih zemalja započeo je neki oblik programa decentralizacije. Taj je trend povezan sa sve većim zanimanjem za ulogu civilnog društva i privatnog sektora kao partnera vladama u traţenju novih načina pruţanja usluga. Decentralizacija upravljanja i jačanje kapaciteta lokalne uprave dijelom je i funkcija širih društvenih trendova, što uključuje, na primjer, općenito rastuće nepovjerenje u vladu, propast nekih od najcentraliziranijih reţima na svijetu (npr. Sovjetskog Saveza) i novonastale separatističke zahtjeve koji se rutinski pojavljuju u pojedinim dijelovima svijeta. Pokret prema lokalnoj odgovornosti i većoj kontroli nad nečijom sudbinom nije, meĎutim, rezultat samo negativnog stava prema središnjoj vladi. Umjesto toga, ovaj razvoj dogaĎaja uglavnom je potaknut snaţnom ţeljom za većim sudjelovanjem graĎana i organizacije privatnog sektora u funkciji upravljanja. ; The term "centralization" began to be used in France in the late 18th century when, after the revolution, a new government structure was created. The term "decentralization" came into use in the early 19th century. The ideas of freedom and decentralization were implemented during the 19th and 20th centuries by anti-state political activists ...

Analizira se koncept dobre vladavine, počevši od razloga koji su doveli do njegova razvoja, temeljnih značajki i mogućnosti utjecaja na reformske pristupe kojima je cilj dosezanje kvalitetne suvremene vladavine. Najprije se analiziraju različita shvaćanja i razvojne karakteristike koncepta vladavine, zaključno sa suvremenom konceptualizacijom koja se u radu povezuje s učincima menadžerskih reformi javne uprave i procesom globalizacije, a koja stremi iznalaženju modela koji bi omogućio šire uključivanje građana i civilnog društva te istodobno djelotvornost u radu javne uprave kao preduvjet ekonomskog i društvenog razvoja. U tu se svrhu posebno analiziraju načela dobre vladavine iznesena u "Bijeloj knjizi europske vladavine" uz početnu pretpostavku da su ona prisutna u očekivanjima ispunjenja političkih, ekonomskih i institucionalnih, tzv. kopenhaških kriterija za pridruživanje Europskoj uniji. U radu se jačanje upravnih kapaciteta, utvrđivanje načela uz pomoć kojih se može ocijeniti kvaliteta suvremene vladavine i šire uključivanje civilnog društva identificiraju kao temeljna obilježja različitih pristupa dobroj vladavini. ; The concept of good governance is analyzed with particular emphasis on reasons that contributed to its development, main characteristics and possible impact on reform approaches which aim at achieving quality of contemporary governance. Different conceptions and developmental characteristics of governance are firstly examined, concluding with contemporary conceptualization that tends to widely engage citizens and civil society in the decision-making process, and at the same time accomplish greater effectiveness of public services as a precondition to economic and social development. According to findings presented in this article, this modern approach to the study of governance is in close connection with the effects of managerial reforms and the globalization process. Good governance principles introduced in the European Commission's document "European Governance – A White Paper" are especially focused on. The research's starting assumption was that those principles derive from the so-called Copenhagen criteria, or political, economic and institutional conditions for membership in the European Union. The article identifies three main characteristics of different approaches to the concept of good governance: strengthening of administrative capacities, determination of principles which should contribute to the quality of contemporary governance assessment, and wider engagement of and consultation with the civil society.

Ovaj diplomski rad odgovara na istraživačko pitanje: kako se razvijala proračunska transparentnost u Gradu Bjelovaru za vrijeme aktualnog mandata lokalne vlasti u periodu 2017.-2020.? Provedena je studija slučaja u kojoj su korištene dvije kvalitativne metode prikupljanja podataka – intervju i analiza dokumenata. Prikupljena građa kodirana je prema pravilima kvalitativne analize sadržaja. U zaključku rada iznosi se kako se razvoj proračunske politike u Bjelovaru može odrediti, iako uz neke manjkavosti, kao primjer ili aspekt dobrog upravljanja. Zajednička načela lokalne proračunske politike i koncepta dobrog upravljanja su – transparentnost i odgovornost. Četiri su glavna i relevantna elementa razvoja proračunske politike Bjelovara: transparentnost kao cilj, aplikacija Transparentno i projekt "Grad Bjelovar – najtransparentniji grad u Hrvatskoj" kao osnovni instrumenti, gradonačelnik kao ključan akter zajedno sa svojim suradnicima i građani kao glavna ciljana skupina. Upravo je iscrpan pregled difuzne i nejasne literature o konceptu dobrog upravljanja koji je relativno nov u području javnih politika, i sistematičan prikaz svih autora koji ga definiraju na različite načine, važan doprinos ovog znanstvenog rada. Ovaj rad predstavlja politološki pogled na ekonomsku temu te ističe važnost proceduralne dimenzije transparentnosti – važno je kako se odlučivalo o procesu. ; This paper attempts to provide an answer to the following research question: how did the budgetary transparency develop in the city of Bjelovar during the term of office of the current local authorities in the period between 2017 and 2020? In order to do that, a case study was undertaken, for which the two qualitative data collection methods were used – the interview and the document analysis. The collected data has been coded in accordance with the rules of qualitative data analysis. In its conclusion, this paper states that the development of budgetary transparency in the city of Bjelovar can be labeled, despite some defects, as an example of an ...

U članku se tvrdi da John Rawls u svojoj kritici perfekcionizma sa stajališta liberalističke neutralnosti razmatra koncepcije dobra bez demarkacije između njih, odnosno bez njihova razlikovanja. Naime, Rawls ne razrješava pitanje o tome je li tu riječ o sveobuhvatnoj religijskoj odnosno filozofsko-etičkoj koncepciji ili je riječ o parcijalnom poimanju lokalnih vrijednosti, dobara i ciljeva. Bez obzira na spornu upotrebu pojma sveobuhvatnosti, neophodno je zadržati koncept razložnosti jer poimanja dobra, da bi bila relevantna u političkoj raspravi, trebaju biti relativno dobro zasnovana, konzistentna i koherentna. Kada se pođe od danih razlikovanja, može se tvrditi da u pojedinim slučajevima uvođenje razmatranja određenih dobara u rasprave o osnovnim principima političkog ustrojstva može biti dobro potkrepljeno i, sa stajališta razložnog pluralizma, moralno opravdano. Ipak, umjereni liberalistički perfekcionizam treba precizirati odnose li se političke odluke na stvaranje opcija, na promociju vrijednih ili na odvraćanje od bezvrijednih dobara i u skladu s tim treba odrediti doseg perfekcionističkih mjera. ; The paper argues that Rawls' critique of perfectionism from the standpoint of neutral liberalism scrutinizes the conceptions of the good without demarcation between them, that is, without distinguishing whether they are comprehensive religious or philosophical conceptions, or whether they are piecemeal comprehensions of local values, concepts and goods. In addition to the high contestability in the use of the concept of comprehensiveness, it is necessary to retain the concept of reasonableness, as comprehensions of the good have to be to some extent well-founded, consistent and coherent to be considered relevant in a political dispute. Considering these distinctions, it can be claimed that, in particular cases, the application of considerations of the good in disputes concerning constitutional essentials can be supported and, considering reasonable pluralism, morally justified. Nevertheless, moderate perfectionism has to specify whether political decisions create and support options, promote valuable goods or they discourage worthless goods. It is necessary to delineate the limits of perfectionistic measures accordingly.

Cilj je ovoga rada prikazati razvoj lokalne proračunske politike u smjeru veće‎ proračunske transparentnosti. Provedena je studija slučaja Bjelovara u kojoj su‎ korištene dvije kvalitativne metode prikupljanja podataka – intervju i selekcioniranje ‎dokumenata. Prikupljena građa kodirana je prema pravilima kvalitativne ‎analize sadržaja. Četiri su glavna elementa političkog odlučivanja o bjelovarskoj‎ proračunskoj politici: transparentnost kao cilj, aplikacija Transparentno‎ kao osnovni informacijski instrument, gradonačelnik zajedno sa svojim suradnicima‎ kao ključni akter i građani kao glavna ciljana skupina. Analiza pokazuje ‎kako su zajednička temeljna načela i lokalne proračunske politike i koncepta‎ dobrog upravljanja transparentnost i odgovornost. Podaci navode i na zaključak ‎kako su to nužni, ali ne i dovoljni uvjeti za ostvarenje dobrog upravljanja, s obzirom ‎na to da njihovo uvođenje ne osigurava veću participaciju neformalnih aktera,‎ posebice udruga civilnog društva. Ovaj rad predstavlja politološki pogled‎ na ovu prvenstveno ekonomski analiziranu temu, te kroz uvide o empirijskom ‎slučaju pokazuje važnost procesne dimenzije transparentnosti – važno je i koliko ‎se transparentno odlučuje o proračunu, a ne isključivo transparentnost samog‎ proračuna.‎ ; This paper aims to describe the development of local budgetary policy towards‎ increased budget transparency. A case study of Bjelovar was undertaken, for‎ which the two qualitative data collecting methods were used – interviewing‎ and document analysis. The collected data were coded in accordance with the ‎rules of qualitative content analysis. There are four main elements of the decision-‎making process within Bjelovar's budgetary policy: the transparency as a‎ main goal; the application "Transparent" as instrument of nodality, as central ‎instrument; the mayor, along with his associates, as a leading actor; and the citizens‎ as a principal target group. The analysis shows how common principles of‎ the local budgetary policy and the concept of the good governance are transparency ‎and accountability. Still, those seem to be necessary but not sufficient ‎conditions for realization of good governance, as their introduction does not‎ insure higher participation of unofficial actors, especially not of non-governmental ‎organizations. This research paper offers a political science insight on ‎an economic topic and it underlines the importance of the procedural aspect ‎of the transparency; in other words – transparency of budgetary decision-making ‎is important at least as much as transparency of budget itself.‎

Pravilno određeni i na jasan način prikazani načela, ciljevi i instrumenti temeljne su odrednice za uspješno uspostavljanje i provođenje pomorske i prometne politike Europske unije i njezinih zemalja članica, a kako bi se razvio efektivan prometni i pomorski sustav uz istovremeni gospodarski rast utemeljen na sustavu održivog razvoja potrebna je usklađenost nacionalne politike s determinantama pomorske i prometne politike Europske unije, uz respektiranje osobitih značajki pomorskog tržišta. Europska unija svojim programima, strategijama i projektima nastoji pomoći u razvitku svojih zemalja članica, te financiranjima i ograničenjima uvesti i održavati mir i sigurnost u teritorijalnim oblastima Europskog kontinenta, uz stvaranje međunarodne suradnje i očuvanja ljudskih prava i demokracije. ; Properly defined and clearly presented principles, goals and instruments are fundamental determinants for the successful establishment and implementation of maritime and transport policy of the European Union and its Member States, in order to develop an effective transport and maritime system with simultaneous economic growth based on sustainable development. It is necessary to harmonize the national policy with the determinants of the maritime and transport policy of the European Union, while respecting the special features of the maritime market. Through its programs, strategies and projects, the European Union seeks to help the development of its member states, and to introduce and maintain peace and security in the territorial areas of the European continent with funding and restrictions, while creating international cooperation and preserving human rights and democracy.

Pravilno određeni i na jasan način prikazani načela, ciljevi i instrumenti temeljne su odrednice za uspješno uspostavljanje i provođenje pomorske i prometne politike Europske unije i njezinih zemalja članica, a kako bi se razvio efektivan prometni i pomorski sustav uz istovremeni gospodarski rast utemeljen na sustavu održivog razvoja potrebna je usklađenost nacionalne politike s determinantama pomorske i prometne politike Europske unije, uz respektiranje osobitih značajki pomorskog tržišta. Europska unija svojim programima, strategijama i projektima nastoji pomoći u razvitku svojih zemalja članica, te financiranjima i ograničenjima uvesti i održavati mir i sigurnost u teritorijalnim oblastima Europskog kontinenta, uz stvaranje međunarodne suradnje i očuvanja ljudskih prava i demokracije. ; Properly defined and clearly presented principles, goals and instruments are fundamental determinants for the successful establishment and implementation of maritime and transport policy of the European Union and its Member States, in order to develop an effective transport and maritime system with simultaneous economic growth based on sustainable development. It is necessary to harmonize the national policy with the determinants of the maritime and transport policy of the European Union, while respecting the special features of the maritime market. Through its programs, strategies and projects, the European Union seeks to help the development of its member states, and to introduce and maintain peace and security in the territorial areas of the European continent with funding and restrictions, while creating international cooperation and preserving human rights and democracy.

Ovaj naslov podsjeća neminovno na ljudska prava i kao da inzistira na nekom novom pravu čovjeka i građanina, poput npr. "prava na vodu", koje je bilo predmetom građanske zakonotvorne inicijative prošle godine pred Europskom komisijom. Pravo na "dobru javnu upravu" često se poistovjećuje s pravom na "dobro upravljanje", pa će stoga u uvodnom dijelu biti potrebno razjasniti razliku između tih dvaju pojmova, te se potom pozabaviti "dobrom javnom upravom", njezinim načelima i deontologijom u dvjema europskim integracijama – članice koje su i Hrvatska i Francuska – a to su, najprije ona starija, politička integracija Vijeća Europe, a zatim i ona malo mlađa, još uvijek pretežito ekonomska integracija, a to je Europska unija. Promotrimo stoga najprije što ta dva pojma znače u međunarodnim organizacijama, a što na internom planu demokratskih država. ; This title inevitably makes us think of human rights as if it is insisting on some new human and citizen rights such as for example "the right to water", which was the subject of a civil law creating initiative last year before the European Commission. The right to "good public administration "is often identified with the right to "good management". So, in the introduction it will be necessary to differentiate between these two concepts. Then "good public administration "will be dealt with; its principles and deontology in two European integrations or member states who are Croatia and France. These are primarily the old political integration of the European Council and then the more recent ones mainly including economic integration which is the European Union. Therefore, these two concepts will firstly be observed as to their definition in international organisations and in the internal plan of democratic states.

This paper aims to describe the development of local budgetary policy towards increased budget transparency. A case study of Bjelovar was undertaken, for which the two qualitative data collecting methods were used – interviewingand document analysis. The collected data were coded in accordance with the rules of qualitative content analysis. There are four main elements of the decision-making process within Bjelovar's budgetary policy: the transparency as a main goal; the application "Transparent" as instrument of nodality, as central instrument; the mayor, along with his associates, as a leading actor; and the citizensas a principal target group. The analysis shows how common principles of the local budgetary policy and the concept of the good governance are transparency and accountability. Still, those seem to be necessary but not sufficientconditions for realization of good governance, as their introduction does not insure higher participation of unofficial actors, especially not of nongovernmental organizations. This research paper offers a political science insight on an economic topic and it underlines the importance of the procedural aspect of the transparency; in other words – transparency of budgetary decision-makingis important at least as much as transparency of budget itself. ; Cilj je ovoga rada prikazati razvoj lokalne proračunske politike u smjeru veće proračunske transparentnosti. Provedena je studija slučaja Bjelovara u kojoj su korištene dvije kvalitativne metode prikupljanja podataka – intervju i selekcioniranje dokumenata. Prikupljena građa kodirana je prema pravilima kvalitativneanalize sadržaja. Četiri su glavna elementa političkog odlučivanja o bjelovarskoj proračunskoj politici: transparentnost kao cilj, aplikacija Transparentnokao osnovni informacijski instrument, gradonačelnik zajedno sa svojim suradnicima kao ključni akter i građani kao glavna ciljana skupina. Analiza pokazujekako su zajednička temeljna načela i lokalne proračunske politike i koncepta dobrog upravljanja transparentnost i odgovornost. Podaci navode i na zaključak kako su to nužni, ali ne i dovoljni uvjeti za ostvarenje dobrog upravljanja, s obzirom na to da njihovo uvođenje ne osigurava veću participaciju neformalnih aktera, posebice udruga civilnog društva. Ovaj rad predstavlja politološki pogled na ovu prvenstveno ekonomski analiziranu temu, te kroz uvide o empirijskom slučaju pokazuje važnost procesne dimenzije transparentnosti – važno je i koliko se transparentno odlučuje o proračunu, a ne isključivo transparentnost samog proračuna.

Zbirka javnog gradskog prijevoza u Tehničkom muzeju u Brnu osnovana je 1970. godine. Temelj kolekcije čini više od sto vozila – muzejskih izložaka – tramvaja (motornih kola i prikolica), trolejbusa, autobusa te autobusnih prikolica. U manjoj mjeri su zastupljene i parne i električne lokomotive, željeznička kola te specijalna radna kola. Navedeni predmeti zahtjevaju sasvim drugačiji pristup, koji se umnogome razlikuje od prakse ostalih muzejskih područja. S obzirom na velike dimenzije zahtijevaju i posebne uvjete čuvanja. Ne treba zanemariti ni njihovu veliku težinu, što ima posebnu važnost pri manipulaciji ako se vozila ne mogu kretati na vlastitim osovinama. Zbog toga su postupci konzervatorsko-restauratorskih radova na tim muzejskim predmetima vrlo specifični, što se najbolje očituje na odabranom primjeru – autobusu Karosa ŠL 11.1305. ; Public-transport vehicles in the collection of the Technical Museum in Brno are characterized by specific conservation and restoration. This is the largest collection in the Czech Republic and contains more than one hundred trams, trolleybuses, buses and their trailers. There are also a small number of steam and electric locomotives, railway cars and special impellers. The conservation of the public-transport vehicles is carried out in professional workshops where present-day trams, trolleybuses and buses are repaired and inspected. Restoring them to their function is important so that operational vehicles can be presented to the general public. So far, the only way of presenting public transport vehicles from the collection of the Technical Museum in Brno has been occasional rides through the streets of the city. In order to be able to use refurbished public transport vehicles in this way, it is necessary to comply with strict legislative requirements. Conservation and restoration of museum public-transport vehicles includes repairing their basic elements: coachwork, traction unit or electrical equipment, and chassis. The Technical Museum acquired its public-transport vehicles after they had been scrapped. All the parts of these vehicles were worn out. The load-bearing elements of the coachwork were especially corroded, and it is not advisable to keep only partially-preserved vehicles in the condition in which they were acquired. With more than 50 years of experience, achieved during the formation of the collection of public-transport vehicles, it can be concluded that the Technical Museum in Brno considers the best method to preserve and restore a vehicle is an overhaul, and a return to its proper historical appearance in accordance with the principles of the International Federation of Historic Vehicles, FIVA, formulated in several articles of the Turin Charter. A characteristic example of this type of procedure is the conservation of the famous Czech bus, Karos ŠL 11.1305. The vehicle is one of the first buses of the Czechoslovak state bus carrier, ČSAD, intended for regional transport. The Technical Museum in Brno received the Karos ŠL 11.1305 bus in 2004. The entire bus was preserved, although it was quite damaged, because it was left in the open by the previous owner, and exposed to floods in 1997. Restoration of the Karos ŠL 11.1305 bus took 5 years. The collection curator is fully responsible for making decisions on the necessary conservation and restoration of museum public-transport vehicles, and the condition and phase of renovation of each individual object. The Technical Museum in Brno strives to return every public-transport vehicle to its original and running condition, to the extent that that can be achieved.

Inkluzija je proces u kojem redovne osnovne škole i socijalno okruženje smanjuju prepreke za djecu s posebnim potrebama, što omogućava ravnopravno sudjelovanje sve djece u obrazovnom procesu. Područje obrazovanja djece i adolescenata s posebnim potrebama u Sloveniji pretrpjelo je velike promjene u posljednjih 20 godina. Zakonodavstvo usvojeno 2000. godine (Zakon o usmerjanju otrok s posebnimi potrebami, 2000) utvrdilo je uključivanje kao osnovno načelo u ovom području. Sukladno tome, povećava se broj djece i adolescenata s posebnim potrebama koji su uključeni u uobičajene oblike obrazovanja, također slijepih i slabovidnih. Osim toga, još uvijek postoje posebne obrazovne ustanove koje provode programe prilagođene djeci i adolescentima s posebnim potrebama. Inkluzija nije samo činjenica da je u učionicu ušao novi učenik koji je drugačiji i treba mu više pažnje. Umjesto toga, mora postojati pažljivo isplaniran projekt koji omogućava učenicima s posebnim potrebama da se integriraju u redovno obrazovanje. Uključivanje mora biti planirano i pripremljeno. Prije nekoliko godina učenica oštećenog vida bila je uključena u prvi razred naše škole. To je bio prvi primjer uključivanja djeteta s ovom vrstom deficita, prepreke ili poremećaja u našu školu. Za sve je stručne djelatnike u školi to bio značajan izazov, također prožet neizvjesnošću i strahom od nepoznatog. Inkluzija u Sloveniji osigurana je obrazovnim programom s prilagođenom provedbom i dodatnom stručnom pomoći, koji se provodi u svim osnovnim školama. Članak predstavlja praktični primjer uključivanja slabovidne učenice u redovnu osnovnu školu. ; Inclusion is a process in which the regular primary schools and the social environment reduce barriers for children with special needs, which enables equal participation of all children in the educational process. Over the past 20 years the field of education of children and adolescents with special needs in Slovenia has undergone major changes. Legislation adopted in 2000 (Zakon o usmerjanju otrok s posebnimi potrebami (Placement of Children with Special Needs Act), 2000) identified inclusion as a basic principle in this area. Accordingly, the number of children and adolescents with special needs who are included in the usual forms of education is increasing, including the blind and visually impaired. Besides, there are still special educational institutions that implement tailored programs for children and adolescents with special needs. Inclusion is not just the fact that a new student has come into the classroom, a student who is different and needs more attention. Instead, there must be a carefully planned project that allows the student with special needs to be integrated into regular education. Involvement must be planned and prepared. A few years ago, a student with impaired vision was included in the first grade of our school. It was the first example of the inclusion of a child with this type of deficit, obstacle or disorder in our school and for all professionals it was a considerable challenge, also imbued with uncertainty and fear of the unknown. Inclusion in Slovenia is provided by an educational program with customized implementation andadditional professional assistance, which is implemented at the majority of primary schools. This article presents a practical example of the inclusion of a visually impaired student in a regular primary school.

Članci 34. i 35. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zabranjuju količinska ograničenja i mjere s istovrsnim učinkom na uvoz i izvoz između država članica. Države članice nisu u mogućnosti favorizirati ili na bilo koji drugi način staviti u prednost domaće proizvode u odnosu na proizvode drugih država članica. Ipak, ako postoji prijetnja javnom interesu, država članica može opravdano ograničiti slobodno kretanje robe. Svaka takva nacionalna mjera mora biti istovremeno nužna i proporcionalna cilju koji se želi postići. U radu se daje poseban naglasak na predmet Keck koji je podijelio sve propise na dvije skupine: na uvjete prodaje i na propise koji se odnose isključivo na proizvode. Europski sud je smatrao kako nediskriminatorni uvjeti prodaje nemaju razloga potpasti pod opseg članka 34. UFEU-a. Uvjeti prodaje su, kako je u sudskoj praksi nakon Kecka utvrđeno, propisi koji uređuju kada roba može biti prodavana, na kojem mjestu i tko tu robu može prodavati, propisi koji se tiču reklamiranja te kontrole cijena. Ova presuda bila je predmetom mnogih kritika. Sudska praksa koja je uslijedila donekle je iskristalizirala i riješila nejasnoće. Unatoč tome, nisu sva pitanja u potpunosti razjašnjena iako su vidljivi mali koraci k realističnijem pristupu mjerama s istovrsnim učinkom kao količinsko ograničenje. ; Articles 34 and 35 of the TFEU prohibit import and export restrictions between all Member States. Member States are not allowed to favour or in any other way put its domestic products at an advantage against imported products. However, if there is a threat to publich interest, such as (for example) public health or the environment, Member States may restrict the free movement of goods. Any national measure imposed must be shown to be both necessary and proportional. The article gives special emphasis to the Keck case which divided regulations into two parts: selling arrangements and product-bound measures. ECJ held that non-discriminatory national measures restricting or prohibiting selling arrangements were ...