Suchergebnisse

U članku se razmatraju značajke e-upravljanja i e-komuniciranja, kao važnih elemenata novog upravljanja javnim sektorom. Autor ističe da je jedno od najvažnijih načela novog upravljanja javnim usmjerenost prema korisniku. Tim se načelom osigurava pomak od Weberovog tipa birokratske uprave, ograničene na hijerarhijske postupke, k fl eksibilnoj, i korisnicima (građanima) bliskoj i susretljivoj javnoj upravi. Nakon toga autor razmatra rezultate istraživanja e-komuniciranja slovenske javne uprave s građanima, promatrajući slanje elektronskih poruka (pitanja) građana na opću elektronsku adresu upravne institucije. U samom istraživanju, elektronska poruka bila je poslana najvažnijim institucijama javne uprave i državnim institucijama. Na osnovi rezultata istraživanja autor zaključuje da je Slovenija uspjela postići neke osnovne elemente neophodne za razvoj elektronskog upravljanja, te elektronske komunikacije između građana i državne uprave. No, autor zaključuje da je u Sloveniji neophodna dodatna reforma javne uprave u smislu njezine informatizacije, koja će stimulirati promjene u upravnoj kulturi službenika i povećanje njihove spremnosti za rad u fl eksibilnoj radnoj okolini. ; The article deals with features of e-governance and e-communication, as important elements of new management of the public sector. The author points out that one of the most important principles of new management is customer orientation. This principle ensures a move from the Weberian type of bureaucratic administration, limited to hierarchical procedures, towards a fl exible and user (citizen) friendly public administration. The author considers the results of a study of e-communication of the Slovenian civil service with citizens; he observes the sending of e-mail messages (questions) by citizens to the general e-mail address of an administrative institution. In the study, messages have been sent to the most important institutions of civil service and government institutions. Based on the results of the study, the author concludes that ...

U radu se analiziraju pojam i pravni položaj nedržavnih aktera kao stranaka nemeđunarodnih oružanih sukoba, s posebnim osvrtom na odredbe zajedničkog čl. 3. Ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata iz 1949. te Dopunskog protokola II uz Ženevske konvencije iz 1977. godine, kao temeljnog međunarodnopravnog okvira koji regulira postupanje svih stranaka u nemeđunarodnim oružanim sukobima. Analizirajući pravni temelj obvezatnosti spomenutih pravnih normi u odnosu na nedržavne aktere autorica upućuje na neravnopravan položaj koji nedržavni akteri imaju u odnosu na države zbog nemogućnosti da formalno postanu strankama navedenih međunarodnih ugovora. U tom kontekstu iznose se prednosti alternativnih mehanizama (sklapanja drugih međunarodnih ugovora, davanja jednostranih izjava ili izjava o obvezivanju) kojima nedržavni akteri mogu izraziti svoju volju i pristanak da budu vezani pravilima međunarodnog humanitarnog prava, što može imati pozitivan učinak i na njihovu svijest o odgovornosti za kršenje tih pravila. ; The author of this paper analyzes the concept and the legal status of non-State actors as parties to non-international armed conflicts. A special emphasis is placed on common Article 3 of the four Geneva Conventions for the protection of victims of war of 1949, as well as on the Protocol Additional to the Geneva Conventions of 1949, and Relating to the Protection of Victims of Non-International Armed Conflicts (Protocol II) of 1977 – the fundamental legal framework that regulates conduct of all parties to non-international armed conflicts. Notwithstanding the fact that these international instruments equally bind both States as well as non-State actors as parties to non-international armed conflicts, the legal position of non-State actors, compared to States, is not identical. Moreover, non-State actors cannot become parties to the aforementioned international agreements. In such a context, the author introduces alternative mechanisms (the conclusion of other international agreements, making unilateral declarations or Deeds of Commitment) which non-State actors can use to express their will and consent to be bound by the rules of international humanitarian law. The author concludes that such mechanisms may produce positive effects on non-State actors' awareness of their responsibility for violations of those rules.

Autor u tekstu analizira utjecaj migracijske krize na Europsku uniju kroz sigurnosnu i politološku dimenziju, te recepciju tog diskursa kod političkih elita i građana. Pritom posebno naglašava humanitarnu, ali i sigurnosnu dimenziju percepcije imigranata, izbjeglica i tražitelja azila kao nekih novih "umjetnih" manjina u Europskoj uniji. S druge strane, takvi procesi sve se više izražavaju kao prijetnja sigurnosti oličena u povećanju ksenofobije i razisma, dok pojedine političke elite u Uniji imigrante percipiraju kroz prizmu "antigrađana". Nadalje, u tekstu se analizira proces sekuritizacije identiteta izbjeglica, koji se kroz govorni akt u pojedinim zemljama članicama EU karakteriziraju kao prvenstveno sigurnosna ugroza, što za posljedicu ima povećanje nasilja nad manjinama i negativno se reflektira na unutarnju koheziju Europske unije te njezinu sposobnost da upravlja migracijskom krizom. Na kraju, polazeći od određenih teorijskih i empirijskih postavki, autor želi ponuditi sveobuhvatan pregled migracijske krize na europskom tlu u cilju smanjenja negativne reverzibilnosti na ostvarivanje prava manjina u Europskoj uniji. ; In this article author is analyzing influence of migration crisis on the European Union through security and political dimension, and reception of these discourses among political elite and citizens. Author's special attention is on humanitarian, but also on security dimension of perception of immigrants, refugees and asylum seekers as "new" artificial minorities in the European Union. On other hand, such processes are increasingly being portrayed as a security threat, embodied in the increase of xenophobia and racism, whereby some political elites in the EU perceive immigrants as "anti-citizens". Author also analyzes the securitization of refugees' identity, which is being presented (through the speech acts) as the security threat in some EU member states. The consequence of such developments is the increase of violence against minorities and the negative impact on the inner cohesion within the EU, as well as its capacities to manage the migration crisis. Finally, starting from theoretical and empirical assumptions, the author offers a comprehensive review of the European migration crisis in order to reduce the negative reversibility on achieving minority rights in the EU.

Polazeći od društvene okoline upravne organizacije, autor analizira poboljšanje odnosa uprave s građanima kao najrelevantnijim dijelom društvenom okoline. S obzirom na to da taj odnos najsnažnije dolazi do izražaja u jedinicama lokalne samouprave, kao slučaj za analizu uzima se Grad Zagreb i poboljšanje odnosa gradskih upravnih tijela s građanima. S obzirom na odnos prema građanima, poslovi gradskih upravnih tijela klasificiraju se u dvije osnovne skupine. Na jednoj su strani poslovi kojima se građanima pružaju određene javne usluge pa se građane percipira kao korisnike tih usluga. Druga kategorija poslova su poslovi strateškog odlučivanja za koje su građani subjekti demokratskog procesa zainteresirani za utjecaj na ishod pojedinih javnih politika. Kao doktrinarno-teorijski temelj koristi se koncept javne vrijednosti i koncept upravljanja odnosima s korisnicima, a kao metodološki pristup koristi se analiza relevantnih propisa i podataka o kontaktima građana i uprave, kao i analiza sadržaja relevantnih web stranica ; The author uses social environment of an administrative organisation to analyse the improvement of public administration's relations with citizens, who are the most relevant part of social environment. Considering that the relations in question are best visible in local self-government units, the author has analysed the City of Zagreb and the improvement of the relations between the city's administrative bodies and citizens. The functions of the city's administrative bodies are divided in to two main groups with regard to relations with citizens. In the first group, there are the functions through which citizens receive certain public services, and are perceived as service users accordingly. The second group comprises the functions of strategic decision-making where citizens are perceived as the subjects of a democratic process interested in the out comes of different public policies. The author used the concepts of public value and user-relation management as a doctrinary-theoretical basis. The analysis of the relevant legislation, information on the contacts between citizens and public administration, and the analysis of the relevant web pages are used as a methodological approach.

On the eastern Adriatic coast and the surrounding areas, there is an entire range of excavated and recorded amphitheatres located in individual former Roman colonies (Pola, Iader, Aequum, Salona, Epidaurum and Dyrrachium) and military camps (Burnum and Tilurium). Through topographic, typological and chronological classification, the author explores the Roman amphitheatre in Burnum. Likewise, in an interdisciplinary approach, the author supports his conclusions with historical sources, displaying materials, archaeological remains, numismatic material, toponomastic records, reconstructions, as well as archival, cartographic, urban and other types of data. ; Na jugozapadnoj periferiji kompleksa vojnog logora u Burnumu iskopan je rimski amfiteatar na mikrolokaciji Karlovac, izvan bedema samog logora. Centralno područje amfiteatra bilo je 44 x 33 m veliko borilište, gdje su se izvodile gladijatorske borbe i ostali sadržaji. Sam ovalno koncipirani tlocrtni oblik amfiteatra čini više-manje pravilna elipsa, što potvrđuju i same dimenzije amfiteatra, 118 x 87 m. Na građevini možemo razlikovati dvije građevinske faze. Prva građevinska faza iz doba cara Klaudija arheološki je potvrđena. Sve potrebne predradnje u vezi s pripremom i nivelacijom terena i potom gradnjom građevine amfiteatra izvršili su pripadnici XI. legije koja od 42. godine nosi spomenuti počasni naziv legio XI Claudia pia fidelis. Završnu građevinsku fazu amfiteatra u Burnumu potrebno je datirati u vrijeme vladavine cara Vespazijana koji je novčano pomogao njezino dovršenje.

U ovom članku se razmatra doprinos Viktora Zaslavskog proučavanju društava sovjetskog tipa. Istovremeno, njegov doprinos se postavlja u intelektualni kontekst sovjetologije 1970-ih. Tvrdimo da je intimno poznavanje sovjetskog sistema autoru omogućilo da prevaziđe ograničenja totalitarnih, modernizacijskih i interesno-grupnih pristupa proučavanju sovjetske politike. Srž originalnog doprinosa Zaslavskog je u razvoju niza novih pojmova koje je primenio na proučavanje Brežnjevljevog "realnog socijalizma": neostaljinistička država, organizovani konsenzus, radnici zavisni od države, zatvorena preduzeća, unutrašnji pasoški sistem. Uz pomoć ovih pojmova Zaslavski je mogao da osvetli razne karakteristike zrelog sovjetskog društva uspešnije od zastupnika drugih pristupa. ; The author assesses the contribution of Victor Zaslavsky to the study of soviettype societies. Zaslavsky's contribution is also positioned in the intelectual context of sovietology in the 1970's. The author claims that Zaslavsky's intimate knowledge of the Soviet system had enabled him to go beyond the limitations of the totalitarian, modernisation and interest-group based approaches to the study of Soviet politics. The crux of Zaslavsky's original contribution is his development of new concepts which he applied to the study of Brezhnyev's "real socialism", such as neostalinist state, state dependent workers, closed enterprises, internal passport system. With the help of these concepts Zaslavsky was more successful in throwing light on the characteristcs of the mature soviet type societies than the proponents of other approaches.

Autor u članku analizira Europski kvalifi kacijski okvir kao važan komunikacijski i regulatorni instrument usklađivanja obrazovnih politika, te odnos hrvatske obrazovne politike prema ovoj inicijativi. Autor ovaj proces smješta unutar Lisabonske strategije s posebnim naglaskom na policy prostor, proces i glavne aktere. Pri tome polazi od različitih određenja europeizacije i važnosti policy mreža. Uvođenje Europskog kvalifi kacijskog okvira analizira kao dio procesa europeizacije nacionalne obrazovne politike. Na kraju daje prikaz osnovnih obilježja kvalifi kacijskog okvira i osnovna obilježja hrvatske obrazovne politike koja se očituju tijekom provedbe ove inicijative. ; In the article, the author analyses the European Qualifi cation Framework as an important communication and regulatory instrument of harmonising education policies, and the relation of Croatian education policy to this initiative. He places this process within the Lisbon Strategy with a special emphasis on the policy area, process and main actors. In doing so, the author proceeds from diff erent defi nitions of Europeanisation and the importance of policy networks. The introduction of the European Qualifi cation Framework is analysed as part of the Europeanisation process of national education policy. Finally, he outlines some fundamental characteristics of the Qualifi cation Framework and the basic features of Croatian education policy manifested during the implementation of this initiative.

Autor je obradio Medalju časti, koju svake godine dodjeljuje Europski parlament Građaninu Europe, na osnovi provedenog postupka. Ta je nagrada utemeljena 2008. godine. Ove su godine laureati iz Republike Hrvatske Tvrtko Barun i Hrvatska udruga Transplant. ; The author writes about the Medal of Honour awarded on an annual basis by the European Parliament to Citizens of Europe, following an accepted procedure. The Prize was founded in 2008. This year the laureates from the Republic of Croatia were Pater Tvrtko Barun and the Croatian Transplant Association.

The multinational corporations of today are more powerful than are many states. In this paper the author questions the structure of the corporation and its built-in mechanisms of responsibility to the citizens of the state in which it operates. With this in mind, the author examines and compares the organizational structures of corporations versus states. At first sight, the structure of a corporation resembles the structure of the state, however, were we to examine its structural mechanisms of responsibilty, we would come to see that it does not resemble a true democratic state, but rather the structure of a totalitarian one-party state. The structure of a corporation allows for mechanisms of supervision for the realization of shareholders' interests, but as yet has no established mechanisms to elicit legal, responsible, moral action toward all others. ; Multinacionalne korporacije danas su snažnije od brojnih država. U ovom radu želimo istražiti postoje li u strukturi korporacije ugrađeni mehanizmi odgovornosti prema građanima država u kojima djeluju. S tim ciljem razmotrili smo i usporedili organizacijske strukture korporacije i države. Iako je na prvi pogled po svojoj strukturi korporacija nalik strukturi države, pogledamo li ustrojstvene mehanizme odgovornosti, dolazimo do spoznaje da nije nalik pravoj demokratskoj državi, već ustroju totalitarne jednopartijske države. U svojoj strukturi ima mehanizme nadzora ostvarenja interesa dioničara, ali još nema izgrađene mehanizme koji bi je poticali na zakonito, odgovorno i moralno djelovanje prema svima ostalima.

Autor istražuje i analizira recentne promjene u emisijskim politikama država i monetarnih unija u segmentu kovinskog novca, koje su sve češće, a provode se zato da bi se ostvarili nefiskalni prihodi i postigli drugi nemonetarni učinci. U radu se razmatraju samo službene emisije kovinskog novca. ; The author researches and analyses recent changes in the coin emission policies of states and monetary unions, which are increasingly frequent and are made to acquire non-fiscal revenue and achieve other non-monetary effects. The article examines only official coin emission.

Autor istražuje i analizira recentne promjene u emisijskim politikama država i monetarnih unija u segmentu kovinskog novca, koje su sve češće, a provode se zato da bi se ostvarili nefiskalni prihodi i postigli drugi nemonetarni učinci. U radu se razmatraju samo službene emisije kovinskog novca. ; The author researches and analyses recent changes in the coin emission policies of states and monetary unions, which are increasingly frequent and are made to acquire non-fiscal revenue and achieve other non-monetary effects. The article examines only official coin emission.

Podloga: Dnevna bolnica (DB) je oblik organizacije, ali i način pružanja dijagnostičko-terapijskih postupaka izvanbolničkih bolesnika uz dnevni boravak u bolnici (u trajanju do 22 sata). Dnevna bolnica može se organizirati kao organizacijski dio pojedine djelatnosti u bolnici, poliklinici i trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Vlada Republike Hrvatske pravilnikom propisuje minimalne uvjete za rad u Dnevnoj bolnici, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ugovara kirurške postelje, plaća usluge i prati iskorištenost ugovorenih kapaciteta. Metode: Autori u ovom radu dostupnom stručnom literaturom, pravilnicima i statističkim izvješćima analiziraju brojnost i iskorištenost posteljnih kapaciteta kirurških dnevnih bolnica u javnom zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Analizirano je razdoblje od 2013. Do 2014. godine. Rezultati: Od ukupno 25 219 bolničkih postelja u Hrvatskoj, u 2015. godini HZZO je ugovorio 3811 postelja dječjih bolnica (278 za potrebe opće i 33 za potrebe dječje kirurgije). U 2014. godini bolnice su imale 155 ugovorenih postelja opće i 13 postelja dječje kirurgije. U 2013. godini, bilo je 20930 dana liječenja u dnevnim bolnicama opće kirurgije i 2844 dana u dječjoj kirurgiji, a u 2014. godini bilo je 22946 dana liječenja u dnevnim bolnicama opće kirurgije i 2488 dana u dječjoj kirurgiji. Zaključak: Ukupno sudjelovanje kirurških postelja dječjih bolnica u posteljnom kapacitetu naših bolnica je niska, a popunjenost tih kapaciteta na godišnjoj razini kreće se u rasponu 5487%. Postelje dječje kirurgije u dječjim bolnicama većim se postotkom koriste nego one opće kirurgije. Zakonodavac i HZZO učestalo mijenjaju pravilnike kojima propisuju okvire rada kirurške dnevne, a bolnice teško prate te zadane okvire minimalnih uvjeta. ; Background: Day Hospital (DH) is a type of organization for providing diagnostic and therapeutic outpatient procedures for patients who are hospitalized and discharged within one day (within 22 hours). It can be organized in a hospital, clinic or healthcare company. The government of the Republic of Croatia prescribes minimum requirements for work on an outpatient basis, and the Croatian Health Insurance Fund (HZZO) contracts the number of surgical beds, pays for the provided services and monitors the hospital bed usage. Methods: The authors, using available literature, regulations and statistical reports, analyzed the number and hospital bed usage in surgical DH units in the public health system in Croatia for the 2013/2014 period. Results: Of 25219 hospital beds in Croatia, in 2015 HZZO contracted 3811 DH beds (278 for general surgery and 33 for pediatric surgery). In 2014 there were 155 beds for general and 13 beds for pediatric surgery. In 2013 there were 20930 days of hospitalization in general day surgery and 2844 days in pediatric day surgery. In 2014 there were 22946 days of hospitalization in general day surgery and 2488 days in pediatric day surgery. Conclusion: The percentage of surgical DH beds in overall number of surgical beds in our hospitals is low, and the utilization of capacity ranges from 54 to 87%. Pediatric day surgery beds are utilized better than general surgery. The Government and HZZO often change regulations regarding DH facilities. This makes it difficult for hospitals to maintain minimal requirements for the organization of surgical DH units.

Global mapping is an international collaborative initiative through voluntary participation of national mapping organizations of the world, aiming to develop a globally homogeneous geographic data set at the ground resolution of 1 km, and to establish concrete partnership among governments, NGOs, private sectors, data providers and users to share information and knowledge for sound decision-making. The primary objective of Global Map project is to contribute to the sustainable development through the provision of base framework geographic dataset, which is necessary to understand the current situation and changes of environment of the world. The purpose of the Global Map is to accurately describe the present status of the global environment in international cooperation with respective National Mapping Organizations (NMOs) of the world. International Steering Committee for Global Mapping (ISCGM) has been playing a central role in the development of the Global Map data sets. It was established in February 13th 1996 in Tsukuba Japan by the participants of the Preparatory Meeting of the ISCGM, and its First Meeting was held on February 14th, 1996. The Global Map data sets produced by converting existing geographic information into Global Map Specifications and country-specific data sets for 22 countries developed by respective NMOs are currently distributed to the public through the internet web site www.iscgm.org. The Global Map data of Macedonia as a first European country was published at the web page of the International Steering Committee for Global Mapping on March 8th 2006. This data is open for all governmental institutions, private sector and other users, only for non-commercial uses. ; Global Mapping je međunarodna inicijativa suradnje kroz dobrovoljno sudjelovanje nacionalnih kartografskih organizacija iz cijeloga svijeta u svrhu razvoja globalnoga homogenoga skupa geopodataka s razlučivošću od 1 km na Zemljinoj površini i osnivanja konkretnih partnerstava između vlada, nevladinih organizacija, privatnoga sektora, dobavljača podataka i korisnika kako bi razmijenili informacije i znanje za dobro donošenje odluka. Glavni je cilj projekta Global Map pridonijeti održivom razvoju stvaranjem osnovne mreže skupa geopodataka, koja je nužna za razumijevanje trenutačne situacije i promjena okoliša u svijetu. Svrha je Global Mapa točno opisivanje trenutačnoga stanja globalnog okoliša u međunarodnoj suradnji s odgovarajućim nacionalnim kartografskim organizacijama (National Mapping Organizations - NMOs) iz svijeta. Međunarodno nadzorno povjerenstvo za globalnu kartografiju (International Steering Committee for Global Mapping - ISCGM) igralo je središnju ulogu u razvoju skupova podataka Global Mapa. Osnovali su ga 13. veljače 1996. u Tsukubi (Japan) sudionici Pripremnog sastanka ISCGM-a (Preparatory Meeting of the ISCGM), a prvi je sastanak održan 14. veljače 1996. Skupovi podataka Global Mapa proizvedeni su pretvaranjem postojećih geoinformacija prema tehničkim uputama Global Mapa (Global Map Specifications) iz skupova podataka, specifičnih za određenu zemlju, za 22 zemlje. Ti podaci, što su ih proizvele odgovarajuće nacionalne kartografske ogranizacije, javno se objavljuju putem interneta, na adresi www.iscgm.org. Dana 8. ožujka 2006. na web stranici ISCGM-a objavljeni su podaci Global Mapa za Makedoniju kao prvu europsku zemlju. Ti su podaci dostupni svim vladinim institucijama, privatnom sektoru i drugim korisnicima za nekomercijalnu upotrebu.

The paper describes the permeation of the Croatian language with adjacent languages that were frequently used as languages of political domination or great prestige. The author speaks about the language power of the Croatian South and the Croatian North. In Europe, more precisely in West and Central Europe, there is hardly any other nation on whose territory so many languages were spoken as it is the case with Croatia, especially in its South. However, this fact did not prevent the Croats to become one united nation in the 19th century. The only language with which Croatian was in actual conflict was Hungarian

Iz teksta: ''Knjiga The Border Dispute Between Croatia and Slovenia: The Stages of a Protracted Conflict and Its Implications for EU Enlargement (u prijevodu Granični spor između Hrvatske i Slovenije: faze dugotrajnog sukoba i njihov odraz na proširenje Europske unije) autora dr. sc. Thomasa Bickla objavljena je 2020. godine na engleskom jeziku u izdanju nakladničke kuće Springer. Knjiga predstavlja autorovu doktorsku disertaciju obranjenu 2019. godine pri Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta Duisburg-Essen u Njemačkoj pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Susanne Pickel i prof. dr. sc. Michaela Kaedinga. Autorovo su područje zanimanja političke znanosti i međunarodno pravo, posebice sukobi i europske integracije u razdoblju nakon raspada Jugoslavije. Bavi se proučavanjem teritorijalnih i drugih otvorenih bilateralnih pitanja među državama na području bivše Jugoslavije. Predmet je ove knjige granični spor na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije [.] '' ; From the text: ''This book in its six chapters and four appendices deals with the unresolved legal matter between the two countries related to the land and sea border. The two main sources of data used for the author's research are interviews and documents. The author held 76 interviews with stakeholders directly involved in the various phases of resolving the border dispute: prime ministers, ministers of foreign affairs, civil servants, scholars, and many others. In particular, the interview with our esteemed Professor Emeritus Vladimir-Đuro Degan should be mentioned. The author analyses relevant public documents together with drafts and undisclosed documents, such as drafts of the arbitration agreement.'' [.]