Suchergebnisse

Višestruke krizne pojave u jugoslavenskom društvu zahvatile su i međunacionalne odnose i utječu na jačanje »regresivnih nacionalizma«. Polazeći od pretpostavke da jedan oblik »regresivnog nacionalizma« (partikularizam) izaziva reakciju drugog (unitarizam), autor opširno analizira rezultate istraživanja slovenskog javnog mnijenja 1982. godine povodom događaja na Kosovu, kako se ti događaji reflektiraju na etničku distancu u Sloveniji, stavove i informiranost o međunacionalnim odnosima. Oslanjajući se na te rezultate i na opservacije drugih autora o jugoslavenskoj krizi, autor zaključuje da je potrebno jačati netradicionalne mehanizme integracije; reorganizirati zatvorene i neadaptivne ekonomske sisteme bez konkurentskih sposobnosti, provesti složenu operacionalizaciju samoupravnih načela i integracijsku ulogu SK što više razvijati mimo administrativne sile. ; Multi-fold crises in the Yugoslav society have encompassed inter-ethnic relations and they have an impact on the strengthening of »regressive nationalisms«. Starting from the assumption of a form of »regressive nationalism« (particularism) provoking the reaction in the form of another (unitarism), the author attempts a detailed analysis of the results of public opinion survey in Slovenia of 1982 with respect to the events in Kosovo, emphasizing the reflection of those events on the ethnical distance in Slovenia, on attitudes and information with respect to inter-ethnic relations. On the basis of those results and observations of other authors in relation to the Yugoslav crisis, the author concludes that non-traditional mechanisms of integration have to be strengthened; closed and inadaptive economic systems :— having no competitive abilities — have to be reorganized; the complex operationalization of the self-management principles yet has to be implemented and the integrative role of the League of Communists has to be developed exempt from administrative powers.

Analizirajući 28 većinom cjelovitih natpisa iz Salone koji spominju osobe iz rimskog vojnog sustava i oslobođenike, odnosno oslobođenice iz doba principata, autor je nastojao doći do što većeg broja podataka o odnosima između oslobođenika i njihovih patrona, o značajkama oslobođeničkih kognomena i o statusu vojnika koji su imali oslobođenike. ; In analysing 28 largely whole inscriptions from Salona which mention persons from the Roman military system and freedmen or freedwomen dated to the time of the Principate, the author attempted to obtain the most possible data on relations between freed individuals and their masters, the features of the cognomina of freedmen/women and the status of soldiers who had freedmen/women.

Autor analizira transformaciju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u tip prezidencijalizirane stranke, koja se kao novi obrazac stranačke organizacije pojavljuje u sklopu šireg procesa prezidencijalizacije politike. Prezidencijalizacija političkih stranaka zamjećuje se u svim oblicima stranačke organizacije: u stranačkoj središnjici, stranci u Vladi i u parlamentarnoj stranačkoj frakciji. Autor najprije daje kratak pregled nastanka i razvoja HDZ-a do 2000. godine i dolaska Ive Sanadera na čelo stranke, određujući tu godinu kao demarkacijsku točku demokratske transformacije u Hrvatskoj i argumentirajući zašto istraživanjem neće obuhvatiti razvoj stranačke organizacije HDZ-a prije 2000. Zatim rastvara kontingentne i strukturne promjene u stranci i obrazlaže ih teorijskim i metodološkim alatima koncepta prezidencijalizacije. Promatrajući procese na sve tri razine demokratske politike, pokušava utvrditi uklapa li se HDZ u obrazac prezidencijalizirane stranke. Analiza je pokazala da se HDZ može svrstati u tip predsjedničke stranke koja je nastala kao rezultat tendencijske prezidencijalizacije stranačke strukture. Primijenjeni empirijski indikatori otkrivaju kako se HDZ oblikovao u tip prezidencijalizirane stranke na sve tri razine demokratske politike: stranačke organizacije, izbornog procesa i izvršne vlasti. ; The author analyses the transformation of the Croatian Democratic Union (Hrvatska demokratska zajednica; HDZ) into a type of a presidentialised party, which has arisen as a new pattern of party organisation within the broader process of the presidentialisation of politics. The presidentialisation of political parties can be observed in all forms of party organisation: party head offices, the party in the government, and in a parliamentary party faction. In the first place, the author gives an outline of the emergence and development of the CDU up to 2000 and Ivo Sanader taking the leadership of the party, identifying this year as a demarcation point of democratic transformation in Croatia and arguing why he ...

Autor polemizira s nekoć utjecajnim teorijama transformacije – najistaknutiji predstavnici kojih su Jon Elster i Claus Off e – koje su se temeljile na teoremu o tome kako je nemoguća istodobna uspješna privredna i politička – a negdje i državna – transformacija u Istočnoj Europi. Suprotno tim teorijama, u većini postkomunističkih država Istočne Europe demokracija se konsolidirala brzo. Tu postavku autor dokazuje mjereći konsolidiranost novih demokracija Bertelsmannovim indeksom transformacije (BTI) na četiri razine: na ustavnoj i predstavničkoj razini, te na razinama ponašanja aktera i političke kulture. Promašaje u analizi transformacijskih procesa pripisuje teorijama djelovanja koje su "tranzicijsku paradigmu" iz Južne Europe i Latinske Amerike naprosto presadile u Istočnu Europu. Teorije aktera su, pak, nastojale krajnje kompleksne promjene sustava u toj regiji izvesti iz vrlo formaliziranih i pojednostavnjenih konstelacija aktera, zanemarujući vrlo različite demokratizacijske potencijale pojedinih zemalja. U "teorijskom mraku" tako su ostale tri varijable – modernost, državnost i vanjski akteri – koje teorije modernizacije, teorije sustava i strukturalističke teorije stavljaju u središte svojih razmatranja, a koje su se pokazale iznimno važnima za razumijevanje transformacijskih procesa u Istočnoj Europi. ; The author polemises with once infl uential theories of transformation – whose greats are Jon Elster and Claus Off e – which were based on the theorem that a simultaneous successful economic and political – and, somewhere, state – transformation in Eastern Europe is not possible. Contrary to these theories, in most post-communist countries of Eastern Europe democracy has consolidated rather quickly. The author demonstrates this proposition by measuring the consolidation of new democracies according to Bertelsmann's transformation index (BTI) at four levels: the constitutional and representative level, and the levels of behaviour of actors and political culture. Failures in the analysis of transformation ...

Autorica daje prikaz demokratizacije Gvatemale tijekom trećeg vala te analizira promjene vlada, režima i sustava. Navodi da je početku promjene političkog sustava Gvatemale prethodila faza predautokratskih iskustava s demokracijom (1944-1954) te da je nesposobnost da okonča dugotrajni građanski rat bio jedan od ključnih razloga početka kraja autoritarnog sustava (1954-1985). Uslijedila je prolongirana tranzicija (1985-1999) koja se odvijala u četiri faze i koju je nadgledala vojska, preuzevši na taj način ulogu snažnog protudemokratskog aktera veta. U fazi konsolidacije (2000-2012) stabilizirala se defektna demokracija, u kojoj je civilni demokratski režim ne samo pod pokroviteljstvom vojske već ga ugrožavaju i kriminalne organizacije. Zaključuje da se u proteklih stotinjak godina politička situacija u Gvatemali i nije znatno poboljšala s obzirom na to da je ona od banana-države postala defektna i najnekvalitetnija demokracija Latinske Amerike. ; The author provides an outline of Guatemala's democratization during the Third Wave, and analyses turnovers of governments, regimes and systems. She argues that the beginning of the change of Guatemala's political system was preceded by a stage of pre-autocratic experiences with democracy (1944-1954), and that the inability to end the long-lasting civil war was one of the key reasons for the beginning of the end of the authoritarian system (1954-1985). What followed was a prolonged transition (1985-1999) that proceeded in four stages and was supervised by the army which, in this way, assumed the role of a strong antidemocratic veto player. In the stage of consolidation (2000-2012) a defective democracy has been stabilized, in which the civilian democratic regime is not only under the patronage of the army, but is also threatened by criminal organizations. The author concludes that during the last hundred years or so the political situation in Guatemala has not improved significantly, since it has turned from a banana republic into a defective and the most substandard democracy in Latin America.

Polazeći od postmodernih teorija diferencije (Luhman, Derrida, Castells) autor ustvrđuje da se pitanje europske budućnosti i demokracije ne može razumjeti preko bilo koje vrste projekta višeg jedinstva, već kao proces političkog djelovanja uz koji se ne može vezati perspektiva unaprijed određenog ustrojstva Europe. Ishodište takve ocjene autor pronalazi u oprečnosti dvaju nesumjerljivih pluralizama: povijesno proizvedenog, koji se očituje u specifi čnim nacionalnim ili religijskim svojstvima i onog koji je određen demokratskom procedurom, koji ne polazi od specifi čnih svojstava pripadnika neke zajednice nego od načela pravne jednakosti. Upravo zbog spomenute razlike, demokracija, pravo, politika ili pak religija su naprosto auotopoietični sustavi, koji se ne integriraju u viša jedinstva, već funkcioniraju kao funkcionalno limitirane cjeline, koje uključuju i isključuju iz sustava različite segmente okoline. Ako nema tog višeg cilja prema kojem Europa treba ići, čemu treba težiti Europa, pa onda i europska demokracija? Odgovor je, smatra autor, u dekonstrukciji europskih vizija, iluzija i projekata, pri čemu kritički potencijal teorija diferencije nije u njihovoj praktičkoj primjeni, nego u njihovom drugačijem razumijevanju stanja stvari. ; Proceeding from postmodern theories of diff erence (Luhman, Derrida, Castells), the author concludes that the issue of the European future and democracy cannot be understood through any kind of project of higher unity, but as a process of political action which cannot be tied with a perspective of a predetermined structure of Europe. The author fi nds the origin of such an assessment in the oppositeness of two incommensurate pluralisms: a historically produced one, manifested in specifi c national or religious properties, and the one determined by a democratic procedure, which does not proceed from specifi c properties of members of a community, but from a principle of legal equality. It is because of the mentioned diff erence that democracy, law, politics or religion are ...

U ovom radu prvo se opisuju političke nestabilnosti na kraju XIII. i u prvoj polovici XIV. stoljeća u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu, osobito situacija u Hrvatskoj i Bosni. U tom povijesnom sklopu može se sagledati uloga i važnost bana Nikole Bánffyja (Banića). Prikazuju se tipovi novca koje je kovao taj ban, a zatim se opisuje dosad nepoznati tip njegova poludenara. ; This article first describes political instability in the late 13th and first half of the 14th century in the Kingdom of Hungary-Croatia, especially the situation in Croatia and Bosnia. The role and importance of Ban Nikola Bànffy (Banfić) can be viewed in this historical context. The author shows the types of coins minted by this ban, and then gives a description of a previously unknown type of his half denar.

Posthumno objavljen roman Ernesta Hemingwaya Rajski vrt je tekst prepun sukobljenih čežnja, posebice onih između heteroseksualiteta, homoseksualiteta i hermafroditizma. To je također roman koji iskazuje Hemingwayeve osjećaje nesigurnosti kada je riječ o muškosti i hermafroditizmu. U svome protagonistu, piscu Davidu Bourneu, Hemingway predstavlja ne samo osobne čežnje i strahove o seksualnosti nego i način na koji "pisanje" može omogućiti rješenje ovih nesigurnosti. ; Ernest Hemingway's posthumous novel The Garden of Eden is a text rife with competing desires, especially those between heterosexuality, homosexuality, and androgyny. It is a novel that also rehearses its author Ernest Hemingway's ambiguous feelings concerning masculinity and androgyny. Through his writer-protagonist David Bourne, Hemingway dramatizes not only his personal desires and fears about sexuality, but also how "writing" can provide a solution for such insecurities.

Emisija suvremenoga kovinskog novca, uz ispunjenje određenih uvjeta, može, osim monetarnih učinaka, imati i niz drugih, ponajprije gospodarskih i numizmatičkih učinaka. U radu autor analizira recentnu hrvatsku emisijsku djelatnost i politiku u segmenu kovinskoga novca, uočavajući pojedine faze u emisiji toga novca. Unatoč kratkoj suvremenoj emisijskoj djelatnosti, Hrvatska različitim emisijskim politikama toga novčanog oblika daje znatan doprinos razvoju te djelatnosti. Neka nova umjetnička rješenja pokazuju tu aktivnost. ; Under certain conditions, issuing contemporary coins may have other effects besides monetary, in the first place economic and numismatic. In this article the author analyses the newest Croatian coin emission and policy and notes some stages they went through. Despite the short time, Croatia is giving a significant contribution to the development of these activities through its various emission policies. Some new artistic solutions also show activities in this sphere.

Sukladno terminologiji Stanka Lasića, koji je do sada dao najcjelovitiji pregled kritike o Miroslavu Krleži, a katoličku je kritiku svrstao u "'nacionalistički' centar", autor je katoličku kritiku zbog njezine brojnosti i intenziteta, osobito u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, izdvojio kao poseban kritički centar. Ovaj rad nastoji predstaviti temeljna polazišta, smjerove i ciljeve katoličke kritike o Krleži u spomenutom razdoblju. Autor ju je svrstao u dva podcentra – paradigmatske cjeline: Marakovićevu (marakovićevsku) i Lendićevu (lendićevsku). Oba podcentra zahvaćaju dijapazon religijskih, filozofijskih – posebice etičkih i aksiologijskih – te političkih kritičkih objekcija i ciljeva. Vidljivo je da se dva paradigmatska pristupa sastaju u točkama kritike Krležina negatorstva hrvatske duhovne i književne tradicije te njegova "metafizičkog pesimizma", a(nti)teizma, društvene dekadencije i "literarnog marksizma". Razlikuju se u percepciji Krleže kao pisca. Maraković i bliskomišljenici uvažavaju Krležu kao književnika, dok ga Lendić i lendićevski podcentar isključuju iz hrvatske književne tradicije. ; In line with the terminology devised by Stanko Lasić, author of the most comprehensive review so far of the critique on Miroslav Krleža, who classified the catholic critique under "nationalist centre", the author of this paper decided to also address this critique as a separate centre of critique, due to its volume and intensity (especially in the period between the two World Wars). The paper attempts to present the fundamentals, directions and objectives of catholic critique in the said period. The critique is classified into two sub-centres: Circle of Maraković (Marakovician) and Circle of Lendić (Lendician). Both sub-centres encompass a range of religious, philosophical – ethical and axiological in particular – and political critical observations and objectives. It is evident that the two paradigmatic approaches converge at the point of the criticism of Krleža's routine negation of Croatian spiritual and literary tradition and his "metaphysical pessimism", a(nti)theism, social decadence and the "literary Marxism". They differ in perception of Krleža as a writer. Maraković and his fringe supporters find merit in Krleža as a writer, while Lendić and Lendician sub-centre exclude him from the Croatian literary tradition.

The basic feature and specificity of Yugoslav pluralism are the institutional interest groups. These groups are the elements of the structure of the political system itself, and therefore directly included — institutionally and legislatively in the consideration is here primarily given to the enterprise. As the enterprise is given a special status in the constitutional political system of Yugoslavia in which it is legally recognized as a political category par excellence, the consideration is here primarily given to the enterprise. Analyzing the results of the interviews with the presidents of Communal Assemblies in Socialist Republic of Croatia and directors of some bigger enterprises in the same republic, the author investigates whether and to what extent the enterprise uses its power and influence in the political process — in what degree it is a policy making factor. The research results show considerable differences between the formal authority and factual power of the enterprises. Although all the enterprises have the same status constitutionally, the real differences are so great, that some enterprises make the policy of communes and even larger regions, and the influence of others is meager. The factor is the economic power. Besides the differences between the enterprises in power and influence, the research results give the evidence to the author's thesis that the enterprises significantly influence the process of political decision making. The actual possibility of the enterprise to act as an interest group is determined by many conditions — some of political and legislative, some of factual nature, primarily: a) by political and legal status in the total system, b) unstable normative structure which is subject to many influences and constant change, c) lack of the more stable criteria that would provide an evaluation of organizations and individuals according to their results, and last but not least; d) democratization of the system itself which is becoming more open to the expression of different interests and actions of interest groups. Finally, author examines some relevant theoretical and political aspects of the strike as a mean of the political pressure in the self-management system in Yugoslavia.

U članku se razmatra naseljenost te korištenje i zaštita voda poriječja Sane u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Geografske i hidrogeografske karakteristike značajno su se odrazile na naseljenost istraživanog područja. Politika održivog razvoja pretpostavlja da je održivo upravljanje vodama integralni dio planiranja prostora. To svakako obuhvaća korištenje i zaštitu voda u poriječju. Zaključno, članak obuhvaća autorov prijedlog zaštićenih spomenika prirode i zaštićenih pejsaža-krajolika u istraživanom području. ; The paper discusses population, water use and protection in Sana River drainage area, situated in the northwestern part of Bosnia and Herzegovina. Geographic and hydrogeographic features have a strong influenceon the population of this area. Sustainable development policy presumes that sustainable water management is an integral part of spatial planning. That certainly encompasses water use and protection in the drainage area. Finally, the author expresses his opinion concerning the protected natural monuments and landscapes in the investigated area.

Cilj je ovog rada utvrditi čimbenike koji utječu na zaštitu prava stranke u upravnom sporu. Upravni sudovi u Republici Hrvatskoj moraju u svom dje- lovanju istovremeno uključivati pravo koje razvija Sud u Strasbourgu, kvali- ficirano kao konvencijsko pravo, a i pravo zajednice koje razvija Sud u Lux- embourgu. U tu svrhu, autor razmatra utjecaj konvencijskog prava i prava Europske unije na zaštitu prava stranke u upravnom sporu. ; The aim of this paper was to determine the factors that affect the protection of the rights of the parties in the administrative dispute. Administrative courts in Croatia have in their activities at the same time include the right to develop the Court in Strasbourg and the right of a community to develop the Court in Luxembourg. To this end, the author discusses the impact of Convention rights and the rights of the European Union to protect the rights of the parties in administrative dispute.

Autorica donosi popis djela koja obrađuju prilike i zbivanja u Hercegovini i Bosni u razdoblju ranoga novog vijeka. Radovi su podijeljeni u nekoliko tematskih cjelina: organizacija i struktura osmanske vlasti i društva, politička i vojna povijest, društvene prilike – migracije i položaj pučanstva, gospodarske (privredne) prilike, vjerske prilike, općenito o gradskim naseljima i kulturna povijest. Radovi koje je bilo teško uvrstiti u jednu od navedenih cjelina čine posebnu cjelinu naziva "Ostalo". ; In this article the author gives a list of works dealing with events and occasions in Herzegovina and Bosnia in the early Modern age. The works are divided into several thematical units: the organization and structure of Ottoman government and society, military and political history, social circumstances – migrations and the position of the population, economic circumstances, religious circumstances, urban settlements and cultural history. The works, whose includement in one of these groups was problematic, were put under a separate unit named "Other".

U ovom smo prilogu, nadovezujući se na tekst objavljen u prošlom broju Numizmatičkih vijesti, prema tekstu latinskih isprava nastojali pokazati kolike su bile ovlasti Mladena Šubića (1312.-1322.), bana Kraljevstva Dalmacije i Hrvatske te bana i hercega Bosne, zatim Ivana Babonića (1316.-1322.), Nikole Amadijeva (1322.-1324.) i Mikca Mihaljevića (1324.-1343.), banova Čitave Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, te koliko su i kako ti banovi sudjelovali u tadašnjem društvenopolitičkom životu. ; In this contribution, which is a continuation of the article published in the last number of Numizmatičke vijesti, the author shows from the text of Latin documents the extent of the powers of Mladen Šubić (1312-1322), Ban of the Kingdom of Dalmatia and Croatian and Ban and Duke of Bosnia, and of Ivan Babonić (1316-1322), Nikola Amadijev (1322-1324) and Mikac Mihaljević (1324-1343), Bans of All Slavonia, Croatia and Dalmatia, and how these bans participated in contemporary social and political life.