Suchergebnisse

Knjiga je nastala na temelju rukopisa njezina zapovjednika kapetana bojnog broda Andre Vrkljana. Vrkljanov "ratni dnevnik" nastao je tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća na temelju sjećanja, zabilješki, istraživanja i dopisivanja s nekadašnjim legionarima. Poslije napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941, u borbe na Istoku uključila se i Nezavisna Država Hrvatska. Iako nije službeno navijestio rat Sovjetskom Savezu, poglavnik NDH Ante Pavelić na istočno je bojište uputio dobrovoljačke postrojbe okupljene pod zajedničkim imenom Hrvatska legija. Time su se priključili brojnim postrojbama koje su njemački saveznici ili okupirane europske zemlje slale kao pomoć u Hitlerovom pohodu protiv boljševizma, kako ga je tumačila nacistička propaganda

RIJEČ UREDNIŠTVAUZ 20-tu OBLJETNICU DANA HRVATSKOGA ŠUMARSTVANa 101. Godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva, održanoj 9. svibnja 1997. god. (188 sudionika) u Zaključcima pod red. br. 15 Skupština "proglašava 20. lipnja za Dan hrvatskoga šumarstva, koji će se od 1998. godine u organizaciji HŠD-a obilježavati svake godine". Naime, toga je datuma na 96. Redovitoj skupštini 20. lipnja 1991.g. jednoglasnom odlukom promijenjen naziv udruge iz Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Hrvatsko šumarsko društvo. Tako je od 1998.g. Dan hrvatskoga šumarstva redovito obilježavan. Uz redovita izvješća o radu i financijskom poslovanju udruge, u nastavku je uvijek slijedila aktualna stručna tema. Stručna tema ove Skupštine bila je "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". Uvod u raspravu dali su tadašnji predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum. Kao temu za razmišljanje, navest ćemo samo dio iz tih uvoda i rasprave objedinjenih u 15 zaključaka.Prof. Matić ponajprije naglašava kako je HŠD najmjerodavnija stručna organizacija koja mora raspravljati o stanju u hrvatskome šumarstvu, posebno onda kada su svakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. No, nitko ne očekuje njihovo rješenje preko noći. Najvažniji problemi su: zapošljavanje diplomiranih inženjera i općenito smanjenje broja zaposlenih u šumarstvu; nepotrebno izdvajanje velikih površina šuma u nacionalne parkove i parkove prirode i davanje na upravljanje raznoraznim upravnim odborima gdje gotovo i nema šumara; podređeni odnos prema struci gdje Hrvatske ceste, vodoprivreda i elektroprivreda, protivno Zakonu o šumama, ulaze u šume bez naknade; drvni sortimenti se raspoređuju po komisijama, uz niske cijene a svi se zaklinjemo u slobodno tržište; u šumu nam ulaze needucirani i slabo opremljeni poduzetnici s nekvalificiranom radnom snagom; poseban trud treba ulagati u afirmaciju struke utemeljene ponajprije na profesionalnoj etici; trebamo se riješiti onih "zalutalih" u šumarsku struku, kojima je cilj samo laka zarada.Direktor Serdarušić nakon uvoda daje desetak prijedloga za zaključke; uputiti zahtjev Hrvatskoj radioteleviziji za termin redovitog priloga o hrvatskom šumarstvu; da predstavnici HŠD-a, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Hrvatskih šuma p.o. izrade suvremeni Zakon o šumama i Dugoročni program šumarstva i upute ga Ministarstvu uz zahtjev za ukidanje tzv. "liste finalista", reprogramiranja dugova, dodjela dionica, odgoda plaćanja itd.; usklađivanje odnosa šumarstva i drugih djelatnosti; da se osigura više financijskih sredstava za gospodarenje privatnim šumama i sanaciju ratnih šteta, te da na prostornom uređenju i djelatnostima zaštite prirode, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci.Tomislav Starčević naglašava kako je vrijeme da se analizira da li smo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijske pretpostavke za razvoj hrvatskoga šumarstva, gdje u provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarske politike; Šumariji kao temeljnoj organizacijskoj jedinici ne daje se dovoljno važnosti i ovlaštenja, iz čega proizlazi gubitak motiva; kod uzgojnih radova vidljivo opada kvaliteta; doradom planova gospodarenja povećava se sortimentna struktura planova sječa, pa nemamo definirane planske veličine; naposljetku ovu Skupštinu smatra poticajnom za temeljiti razvoj šumarstva.Prof. Joso Vukelić smatra da Vlada RH nema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća, ne uvažava stručna mišljenja, postavlja nekompetentan Upravni odbor; resorno Ministarstvo je neadekvatno organizirano i šumarstvo i lovstvo bi trebalo izdvojiti u posebnu Državnu upravu, kao što su to vode. Posebno ističe nezadovoljstvo društveno-moralnim položajem šumarske struke.Prvi resorni ministar Ivan Tarnaj ističe kako nijedna organizacija nije konačna, pa tako ni šumarska; ova dosadašnja, obrazlažući je detaljno, smatra da je bila dobra, jer trebalo je u teškim uvjetima preživjeti, no nakon 7 godina možda je vrijeme za novu.Prof. Branimir Prpić iskazuje nezadovoljstvo podređenošću šumarstva u Strategiji prostornog uređenja RH i smanjenjem opsega šumarskih djelatnosti, posebice u prostornom planiranju i zaštiti prirode i okoliša, gdje šumarske poslove preuzimaju nestručni kadrovi.Prošlo je 20 godina pa imajući pred sobom ovaj skraćeni prikaz navedene stručne teme (detaljno u Šumarskom listu br. 5-6/1997., str. 323-332), pokušajmo odgovoriti barem na dva pitanja: što se to do danas promijenilo i da li je "svatko od nas korigiranjem svoga rada dao najbolji doprinos poboljšanju stanja u šumarstvu", što je tada sugerirao prof. Matić u uvodnom izlaganju? Uredništvo ; EDITORIALOn the 20th Anniversary of the Day of Croatian ForestryAt the 101st Annual Assembly of the Croatian Forestry Association held on 9th May 1997, (188 participants), June 20th was proclaimed the Day of Croatian Forestry, which will be celebrated annually by the Croatian Forestry Association starting from 1998 (Conclusions, item 15). At the 96th regular meeting held on 20th June 1991, the name of the association was unanimously changed from the Association of Engineers and Technicians of Forestry and Wood Industry of Croatia into the Croatian Forestry Association. The Day of Croatian Forestry has been marked interminably since 1998. Regular reports on the activities and financial affairs of the Association have always been accompanied by discussions on current specialist topics. The specialist topic of the said Assembly was "the Croatian forestry today and tomorrow". An introduction to the discussion was given by Professor Slavko Matić, PhD, the then president of the Croatian Forestry Association, and Anđelko Serdarušić, BSc in forestry, director of the company "Croatian Forests". To provide food for thought, we shall mention only some parts of these introductions and discussions summarized in 15 conclusions.First and foremost, Professor Matić stresses that the CFA is the most competent professional organisation to discuss the condition of Croatian forestry, particularly in view of a growing number of acute problems. However, nobody expects overnight solutions. The most important problems include the employment of graduate engineers and the declining number of those employed in forestry in general; unnecessary conversions of large forest areas into national parks and nature parks and their management by managing boards consisting of anybody but foresters; a subordinate attitude towards the profession, reflected in the fact that the Croatian Roads, Water Management and Electrical Utility Company, contrary to the Forest Law, enter forests without any monetary compensation; wood assortments are distributed per commissions at low prices despite the fact that we all staunchly support the free market economy; forests are treated by uneducated and poorly equipped entrepreneurs with unqualified labour force; particular effort should be invested in the promotion of the profession that is based primarily on professional ethics; those who have "wandered" into the forestry profession by accident with the only goal of making easy money should be removed from forestry.Director Serdarušić followed his introduction with some ten proposals for the conclusions. These include the following: a request should be submitted to the Croatian Radio Television to allocate a fixed term for programmes on Croatian forestry; representatives of the CFA, the Faculty of Forestry, the Forest Research Institute and Croatian Forests Ltd should draw up a modern Forest Law and a Long-Term Forestry Programme and submit it to the Ministry. The Programme should be accompanied by a demand to abolish so-called "finalist lists", re-programme debts, allocate shares, postpone payments, etc; the relationship between forestry and other fields should be coordinated; more financial means should be ensured for the management of private forests and the recovery of war damage; and forestry experts should invariably be included into spatial management and nature conservation activities.Tomislav Starčević stresses the need to analyse whether the basic conceptual prerequisites for the development of Croatian forestry have been implemented and to what extent, considering that the application of these prerequisites is not guided by a clear forestry policy; the forest office, as the basic organisational unit, is not given sufficient importance and competences, hence the loss of motives; the quality of silvicultural treatments is visibly declining; by adding to management plans the assortment structure of cutting plans is increased, resulting in changes in the planned amounts; and finally, he considers this Assembly an incentive for the overall development of forestry.Professor Joso Vukelić points out that the Croatian Government does not have a clear concept of the development of forestry and public enterprises, does not accept professional opinions, and appoints incompetent management boards; the Ministry is inadequately organized; while forestry and hunting management should be placed under a separate State administration, similar to water management. He particularly expresses dissatisfaction with the socio-moral position of the forestry profession.The first forestry minister Ivan Tarnaj states that no organisation is final, and consequently the forestry organisation is not final either; he maintains that the current organisation is good in view of the fact that it was difficult to survive in hard conditions, but after seven years it is perhaps time to launch a new organisation.Professor Branimir Prpić expressed dissatisfaction with the subordinate position of forestry in the Croatian Strategy of Spatial Planning and with a reduced volume of forest activities, particularly in spatial planning and nature conservation and environment protection, where forestry activities are performed by inexpert personnel.Twenty years have passed: looking at this brief review of the topic (find a more detailed analysis in Forestry Journal No. 5-6/1997, pp 323-332), let us try and answer at least two questions: what has changed since and have we all "by improving our work, given the best contribution to the condition in forestry", as Professor Matić suggested in his introductory discussion. Editorial Board