Suchergebnisse

U radu su analizirane interpretacije hrvatske istoriografije i publicistike o Josipu Franku (1844–1911), hrvatskom političaru, pravniku i nacionalnom radniku na prelazu iz 19. u 20. vek. Na osnovu prikazanog uočeno je da o ovom političaru postoji nekoliko istoriografskih predstava. Prva, i svakako najdugovečnija, potekla je od starije hrvatske istoriografije koja je negativno vrednovala Frankovu ulogu u političkom životu. Druga, podjednako dugo prisutna, svesno je, premda iz različitih političkih i ideoloških motiva, zanemarivala Franka. Na kraju, treća, i najrecentnija, afirmativno predstavlja Frankovu ulogu u hrvatskom političkom životu i u današnje vreme ona je dominantna u hrvatskoj istoriografiji.

Kao pojava izuzetno drugog trajanja, nasilje ima veliku važnost ne samo u ljudskoj evoluciji i istoriji, već i u savremenom delovanju. Cilj ovog preglednog rada jeste da se, na osnovu literature, prikažu kako uzroci, tako i manifestacije nasilja u društvenom kontekstu. U prvom delu posebna pažnja posvećena je definisanju pojma nasilje, a potom je predstavljena i njegova tipologija. Već u definisanju postoje problemi budući da pojedini autori ističu fizički karatker, dok drugi veruju da pored fizičke sile postoje i emocionalni i duhovni činioci nasilja. Nasilje ima višestruke uzroke. Sa jedne strane, naučnici smatraju da je ono uslovljeno biološkim faktorima (pre svega genetskim i endokrinološkim). Sa druge strane, istraživači, pre svega iz društvenih nauka, ističu da je ova pojava vezana ne samo za biološke, nego i za društvene faktore (siromaštvo, kulturu, rodne uloge itd.). U društvima postoje različiti vidovi nasilja. Pored mnogih oblika kriminaliteta i nasilja u porodici, vrlo važan aspekt igra i političko nasilje koje sprovode podjednako državne ustanove i paradržavne organizacije (kriminalne, fundamentalističke i terorističke grupe). U radu je postavljeno i pitanje da li nasilje opada tokom vremena. Na osnovu drugih radova uočeno je da postoje dve škole mišljenja. Prema jednoj grupi autora (poput Norberta Elijasa i Stivena Pinkera), sa procesom razvoja trgovine i tehnologija i širenjem ideja prosvetiteljstva dolazi do nesumnjivog opadanja nasilja i danas se živi u najsigurnijem od svih vremena. Suprotno tome, njihovi kritičari ističu da nasilje ne samo da nije nestalo, već je dobilo nove oblike i da je masovnije nego ikada.