Croatia's Potential for Polycentric Development ; Potencijal Hrvatske za policentrični razvitak
The purpose of this paper is to analyse Croatia's potential to integrate the concept of polycentric development – an even development of equally spaced urban centres which also aims at lessening regional disparities – into its regional development policy. By applying the polycentricity index to the Croatian data, following Meijers and Sandberg's methodological approach (2006), Croatia is found to be moderately polycentric. However, the rank-size distribution indicates that Zagreb is too large, whereas the larger cities that follow Zagreb are insufficiently large. When using NUTS level 2 data, regional disparities in Croatia are at the level of the European Union, but when county data are used, the level of disparities increase. This indicates that polycentricity has not fully been exploited in terms of connectivity and cooperation of cities. A cross-section analysis of regional disparities in Croatia has confirmed that more successful counties have higher proportions of a workforce with higher educational attainment. Urban impact and openness to international trade appear relevant when the variable "workforce with higher educational attainment" is omitted; therefore, better performing counties have higher shares of population in their urban centres and are more open to international trade. ; Cilj je ovoga rada bio istražiti ima li Hrvatska potencijal za usvajanje koncepcije policentričnoga razvitka kao ravnomjernoga razvitka podjednako udaljenih urbanih središta, kojem je i svrha smanjenje regionalnih nejednakosti, u svojoj regionalnoj razvojnoj politici. Primjenom indeksa policentričnosti prema metodološkom pristupu Meijers i Sandberga (2006) na hrvatske podatke, ustanovljeno je da je Hrvatska umjereno policentrična. No distribucija gradova prema poretku i veličini pokazuje da je Zagreb prevelik, dok su veći gradovi koji slijede Zagreb nedovoljno veliki. Nadalje, mjere regionalnih nejednakosti za Hrvatsku upućuju na prosječan stupanj nejednakosti u usporedbi s Europskom unijom kada se koriste podaci NUTS razine 2, a kada se koriste podaci o županijama, stupanj nejednakosti se povećava. To pokazuje da policentričnost nije potpuno iskorištena u pogledu povezanosti i suradnje gradova. Analizom presjeka regionalnih nejednakosti u Hrvatskoj utvrđeno je da su uspješnije županije koje imaju veći udio radne snage većeg obrazovnog dostignuća. U rezultatima specifikacije modela u kojem je izostavljena varijabla "radna snaga većeg obrazovnog dostignuća", urbani utjecaj i otvorenost prema međunarodnoj trgovini pokazuju se značajnima, pa su uspješnije županije koje imaju veći udio stanovništva u svojim urbanim središtima i koje su otvorenije prema međunarodnoj trgovini.
