Suchergebnisse
Filter
16 Ergebnisse
Sortierung:
Hrvatsko-slovenski odnosi na području granične zone Varaždinske županije
In: Radovi Zavoda za Znanstveni Rad Varaždin: Papers of the Institute for Scientific Research Work in Varaždin, Band 31, S. 129-157
ISSN: 1848-7890
Identitet pripadnika češke nacionalne manjine na području Grubišnog Polja
In: Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Band 10, S. 259-287
ISSN: 1848-7912
Vjerski prijelazi s pravoslavne na rimokatoličku i grkokatoličku vjeru u vrijeme NDH na području bjelovarskog dekanata
In: Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Band 10, S. 288-307
ISSN: 1848-7912
World Affairs Online
Hrvatsko zagorje u Drugom svjetskom ratu 1941. - 1945.: opredjeljivanja, borbe, žrtve
In: Biblioteka Nova Plejada
Ovaj znanstveni rad je nadopunjena i preuređena doktorska disertacija "Politička opredjeljivanja u Hrvatskom zagorju 1941.-1945." povjesničara Filipa Škiljana. U knjizi Škiljan istražuje mnogobrojne teme važne za taj povijesni period, kao što su socijalna, gospodarska i politička slika Hrvatskog zagorja uoči rata, njemačka okupacija, uspostava Nezavisne Države Hrvatske, djelovanje domobranskih snaga, jačanje partizanskog pokreta, slom fašizma, te na kraju komunističko preuzimanje vlasti. Za potrebe rada uz arhivsku građu, novinske članke i dostupnu literaturu, autor se koristio i metodom usmene povijesti, tj. metodom intervjua ili ankete (sa više od pedeset pripadnika generacije od 1913. do 1943. godine).
Slovenski prognanici u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
In: Časopis za suvremenu povijest: Journal for contemporary history, Band 52, Heft 3, S. 869-898
ISSN: 1848-9079
Problematika prognanoga slovenskog stanovništva s prostora koji je tijekom Drugoga svjetskog rata okupirao Treći Reich prisutna je u hrvatskoj, slovenskoj i srpskoj povijesti, ali je prije svega povezana s
iseljavanjem i progonom drugoga (u prvom redu srpskoga) etničkog stanovništva. Ta etapa slovenske povijesti u Hrvatskoj nije dovoljno poznata široj javnosti. Upravo stoga radom se želi upozoriti na veliki broj Slovenaca koji su Drugi svjetski rat preživjeli na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, koja je imala drugačije granice od današnje Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. U dosad objavljenim radovima o progonu slovenskoga stanovništva u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu često se zaboravlja na dodatni kulturni šok koji su prognanici doživjeli. Osim opisa djelovanja
legalnih institucija koje su bile zadužene za skrb o prognanom slovenskom stanovništvu, u radu su predstavljeni pojedinačni slučajevi iz kojih je vidljiva teška situacija i problemi s kojima su se suočavali
stanovnici prognani iz slovenskih krajeva.
Sjećanja slovenskih izgnanaca iz Zagreba na prisilno iseljavanje iz Slovenije tijekom Drugog svjetskog rata ; Zagreb's Slovenian Exiles' ("izgnanci") Memories of Forced Deportations from Slovenia during World War II
Autori u ovom radu donose informacije o organiziranim prisilnim iseljavanjima Slovenaca s područja Štajerske i Dolenjske, na područje NDH, Njemačke i Srbije, na temelju sjećanja kazivača, članova sekcije izgnanaca Slovenskog doma u Zagrebu. Na temelju objavljene literature i polustrukturiranih dubinskih intervjua, autori donose podatke o prisilnom iseljavanju, odvođenju u logore i životu u progonstvu te povratku kućama. ; Based on the testimonies of individuals from the Zagreb Section of the Society of Slovenian Exiles, the authors record various data on the forced exile from Slovenia in 1941. Following the short military conflict in April 1941, Slovenia was divided between Hungary, Germany and Italy. The Germans had a plan wherein they would forcibly deport the local Slovenian population from Styria (and in part Lower Carniola), then resettle migrants of German nationality (primarily from Gottschee) into their homes. The storytellers, most of whom were at the time children, recount their preparations for this forced exile, leaving their homes, and being brought to the labour camp Brestanica/Rajhenburg (ger. Reichenburg) and to Maribor, after which they were deported to Germany, the Independent State of Croatia or Serbia. Life in camps in Germany was very hard for most storytellers, and only few of them were lucky enough to be placed in German homes as help. In German camps, the Slovenians underwent heavy Germanisation, which is recounted by most of the witnesses, who were children at the time. After being forcibly moved to the Independent State of Croatia and its camp in Slavonska Požega, the Slovenians were then reallocated to the estates of Serbs who were previously forcibly deported to Serbia. Research shows that the position of the izgnanci in Croatia was worse than that of the izgnanci in Germany, as they were, for the most part, left to their own devices in Croatia. After the end of the war, most of the exiled Slovenians returned to their original homes. Upon return, they largely found ruined and abandoned houses, and were forced to start their lives over with nothing. Today, there are almost no living izgnanci who were older than 15 at the time of the exile and deportation. Therefore, the statements given by the witnesses in 2019 and 2020 were mostly given by persons who were no older than 8 at the moment of the exile. Collecting their memories is a challenge and it is high time to record their statements about these events from those witnesses who are still alive.
BASE
Etniciteti, nacije i granice na Kordunu: primjer bošnjačke nacionalne manjine
IN CROATIAN: Cilj je ovog rada kroz različite i raznorodne podatke opisati migracije i konstrukciju identiteta doseljene populacije iz Bosne i Hercegovine na Kordunu. Također, cilj je prikazati grupne granice i njihove strukture kao posljedice specifičnih povijesnih, socijalnih i političkih okolnosti. Identiteti doseljenika na Kordunu prikazani su kao kompleksni individualni i grupni ishodi koji formiraju različite strukture međugrupnih odnosa. --- IN ENGLISH: The main goal of this study is to describe migrations and identity construction of migrant population from Bosnia and Herzegovina in Kordun using different ethnographic and historical data. Furthermore, the goal is to show the group boundaries and their structure as the consequence of specific historical, social and political context. Migrant identities in Kordun are described as complex individual and group outcomes that form different structures of inter and intra – group relationships.
BASE
Etniciteti, nacije i granice na Kordunu: primjer bošnjačke nacionalne manjine
In: Studia ethnologica Croatica, Band 28, S. 213-232
ISSN: 1848-9532
Hidden Aspects of Social and Historical Development of Islamic Community in Sisak, Croatia
In: Journal of Muslims in Europe, Band 10, Heft 3, S. 331-356
ISSN: 2211-7954
Abstract
This article presents the efforts of the Islamic community in Sisak, Croatia, to achieve better social status and recognition in the local environment from the 1960s until today. By applying anthropological perspectives, we present the Islamic community's long-lasting efforts of building a mosque, presenting their personal experience related to cultural identity and belonging. The aim is to present aspirations of the Islamic community during and after socialism focusing on inter-institutional communication and diverse integration strategies. We approach the Islamic community from an ethnographic perspective, conducting interviews with community members and searching documents in archives.
Događaj i etnička situacija: promjene identiteta nacionalnih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj ; Event and Ethnic Situation: Changes to the Identity of National Minority Communities in the Republic of Croatia (Translation)
U radu se izlažu rezultati istraživanja (re)konstrukcije etničkih/nacionalnih identiteta pojedinih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj uvjetovanih promjenama društveno-povijesnog konteksta (u razdoblju kad se Hrvatska nalazila u sastavu SFRJ, potom u razdoblju demokratskih promjena, Domovinskog rata, i samostalne RH). Koristi se kvalitativni pristup koji s jedne strane uključuje propitivanje službenog kategoriziranja i klasificiranja nacionalnih manjinskih zajednica unutar Ustava SFRJ i Ustava RH, teorijsko-pojmovnih objašnjenja i njihovoj implementaciji u definiranju identiteta, te empirijski dio koji obuhvaća dubinske intervjue maksimalne varijacije s pripadnicima različitih nacionalnih manjinskih zajednica koji žive na širem području RH. Naglašava se kako određene institucionalizirane klasifikacijske sheme ili povijesni trenutak mogu nametnuti ili dovesti do promjenjivosti strategija, položaja i uloge određenih manjinskih zajednica. Osim službenih definicija i institucionaliziranih klasifikacijskih shema kojima se neposredno pripisuju određena identitetska svojstva pojedinoj grupi, društveni identiteti mogu biti i rezultat slobodnog izbora, prinude, strategijske igre samih pojedinaca/članova određene grupe ili resurs podložan mobilizaciji u ostvarivanju političkih ili ekonomskih ciljeva. Kroz ova dva pristupa analizi identiteta nacionalnih manjinskih zajednica u RH pojašnjavamo ne samo procesualni i dinamični karakter identiteta nego i njegovu promjenjivu i situacijsku prirodu. ; This paper presents research results concerning the (re)-construction of the ethnic / national identities of particular minority communities in the Republic of Croatia, as shaped by fluctuations in the social and historical context (over the period when Croatia was part of the Federal Republic of Yugoslavia, thereafter in the periods of democratic transformation, the Homeland War, and the independent Republic of Croatia). We take a multi-method approach, on the one hand exploring the official categorization and classification of national minorities within the Constitution of the FRY and the Constitution of the RC, whilst also examining theoretical and conceptual explanations and their implementation in defining identity. The empirical part includes in-depth interviews with members of different ethnic minority communities living across the territory of present-day Croatia. The paper emphasizes how certain institutional classificatory schemes or historical moments may be imposed or lead to volatility as concerns the strategies, positions and roles of certain minority communities. In addition to the official definition and institutionalized classificatory schemes that are directly attributed to the specific identity characteristics of each group, social identities can be the result of free choice, coercion, strategy games played by individuals / members of certain groups themselves or resources mobilized in order to achieve political or economic goals. Through considering these two approaches to the analysis of national minority identities in present-day Croatia, we elaborate not only the procedural and dynamic character of identity but also its variable and situational nature.
BASE
Događaj i etnička situacija: promjene identiteta nacionalnih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj
In: Studia ethnologica Croatica, S. 7-70
ISSN: 1848-9532
Vjerski prijelazi s pravoslavne na rimokatoličku i grkokatoličku vjeroispovijest na području Čazmanskog arhiđakonata između 1941. i 1945
In: Migracijske i etničke teme, Band 33, Heft 3, S. 275-305
ISSN: 1848-9184
Serbs in the Požega County: Memory, Remembrance and National Identity
In: Anali Hrvatskog Politološkog Društva: Annals of the Croatian Political Science Association, Band 15, Heft 1, S. 157-177
ISSN: 1847-5299