Suchergebnisse

Radom se promatra odgojni pristup djetetu kao društveno pitanje koje je određeno općim socijalnim, gospodarskim, ekonomskim i političkim trendovima u društvu. Odgoj je nemoguće promatrati kao fenomen izoliran od razvojnih tendencija društva u cjelini. Analizira se oblikovanje suvremenoga pedagoškog pristupa usporedno s promjenama političko-ekonomskoga okruženja. Time se pokazuje kako svako socijalno ustrojstvo stvara sebi prikladan odgoj. U tome smislu ne možemo govoriti o univerzalno poželjnom odgoju, već o kulturološki prikladnom odgoju. Izbjegavanjem se vlastitoga pedagoškog centrizma omogućuje objektivniji uvid u realne praktične trendove razvoja pedagoškoga koncepta, što posljedično dovodi do njegova kontinuiranog razvoja. U radu se tako sveobuhvatno napominje i cjelovitost svih pozitivnih obilježja i eventualnih manjkavosti suvremenoga pedagoškog pristupa. Cilj je takvoga razmatranja uočavanje karakteristika aktualne pedagoške paradigme objektivnom percepcijom njezinih obilježja kako bi se sustavno korigirala i razvijala na dobrobit djece kojima je primarno namijenjena. ; The paper discusses educational approach to a child as a social matter that is determined by general social, economic and political trends in the society. Education is impossible to perceive as a phenomenon isolated from developmental tendencies of society as a whole. The paper analyses contemporary pedagogical approach in parallel with changes in the political and economic environment. This demonstrates how every social structure develops education for itself. In this sense, we cannot speak of a universally acceptable, but culturally appropriate education. Avoiding pedagogical centrism leads to a more objective insight into real practical trends in the development of pedagogical concept, which consequently leads to its continuous development. The paper comprehensively discusses the entirety of all positive features and possible shortcomings of contemporary pedagogical approach. The aim of such consideration is to explore the characteristics of the current pedagogical paradigm through objective perception of its features, in order to systematically correct and develop it for the benefit of the children it is primarily intended for.

Povijesna izmjena pedagoških ideja i usmjerenja koja ih utemeljuju pokazuju upućenost pedagogije prema općim tijekovima društvenog razvoja. Svako povijesno razdoblje stvara interpretativan okvir odgoja djece. Tumačenja odgojno-obrazovnih koncepata zavisna su od političko-ekonomsko-gospodarskog konteksta življenja zajednice, opće filozofije koja se društveno zagovara i značajki razvoja raznih znanstvenih disciplina. Uvažavajući društveni kontekst, pedagoška paradigma konceptualizira se stvarajući autentične znanstvene spoznaje i prihvaćajući saznanja komplementarnih znanosti. Radom se razmatraju sličnosti i razlike tradicionalne i suvremene pedagoške paradigme vezane uz kontekst ranog i predškolskog odgoja. Također se izdvajaju znanstvene pretpostavke, polazišta i istraživanja disciplina s kojima suvremena odgojno-obrazovna paradigma dijeli isti predmet interesa, a pomoću kojih osmišljava i na temelju kojih zastupa svoj odgojno-obrazovni pristup. Problematizira se način implementacije suvremenih odgojno-obrazovnih koncepata u praksu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kroz prethodno navedena težišta promatra se na koji način suvremeni pedagoški koncept zastupa svoj autentičan pristup i u kojoj mjeri njegovi principi odmiču, a koliko se nastavljaju na prevladane pedagoške prakse. ; Historical changes in pedagogical ideas and orientations that underpin them show that pedagogy orientates towards the general course of social development. Each historical period creates an interpretative framework for children upbringing. Interpretations of educational concepts depend on the political-economic context of community life, general philosophy advocated by society, and the characteristics of development of various scientific disciplines. Taking into account the social context, pedagogical paradigm is conceptualized by creating authentic scientific knowledge and accepting the knowledge of complementary sciences. This paper discusses similarities and differences between traditional and contemporary pedagogical paradigms in relation to the context of early and preschool education. It also highlights scientific assumptions, starting points and studies of the disciplines with which the contemporary educational paradigm shares the same subject of interest, and through which it conceives and underpins its educational approach. It also problematizes introduction of contemporary educational concepts into practice of early and preschool education. The aforementioned allows focusing on the way in which contemporary pedagogical concept represents its authentic approach, how its principles depart, and in what way they continue on pre-established pedagogical practices.