Suchergebnisse

Manjak povjerenja u demokratske procese, frustriranost vladajućom elitom i opadanje interesa za politiku trendovi su vidljivi diljem svijeta. Takav politički okoliš pogoduje javljanju populističkih stranaka, točnije onih koje uviđaju da elite više ne zagovaraju želje svojih sugrađana i koje vjeruju da je jedino rješenje problema vraćanje moći u ruke naroda. Danas gotovo svaka država ima svoju populističku opciju, a čini se da i Hrvatska ne odstupa od pravila. Na parlamentarnim izborima 2020. godine javile su se dvije nove stranke koje su uspjele prodrmati Sabor i osvojiti 7 mjesta za stranku Možemo! te 16 mjesta za Domovinski pokret. Mediji su obje stranke brzo okarakterizirali populističkim. Budući da se toliki dio života odvija u virtualnoj sferi, cilj ovog rada je istražiti koriste li političke stranke Možemo! i Domovinski pokret populizam u svojim Facebook objavama. Facebook je najraširenija društvena platforma u Hrvatskoj koja se iznova pokazuje pogodnom za političku komunikaciju. Metodom analize sadržaja analizirano je ukupno 60 Facebook objava, 30 od svake stranke, kroz dva razdoblja – prije i poslije izbora. Objava se smatrala populističkom ako je sadržavala dva konstitutivna elementa: pozitivno spominjanje naroda i negativno spominjanje elita. Rezultati ukazuju kako obje stranke slabo koriste populizam u svojoj političkoj komunikaciji, a glavni razlog tomu je što rijetko spominju narod, a ako ga spominju, spominju ga u neutralnom kontekstu. Jedno moguće objašnjenje ovakvih rezultata je način korištenja Facebooka kojeg stranke ne koriste kao sredstvo za učvršćivanje komunikacije sa svojim biračima, nego kao kolekciju svojih nastupa u medijima ili govora iz Sabora. Još jedno moguće objašnjenje je da stranke koriste populistički stil u određenim trenucima kako bi pridobile simpatije šireg segmenta naroda, a da su ih mediji okarakterizirali populističkim bez stvarnog uporišta. ; A lack of trust in democratic processes, growing frustration with the ruling elite and a declining interest in politics are trends visible around the world. Such a political environment favors the emergence of populist parties -those who see that elites no longer advocate the wishes of their fellow citizens and who believe that the only solution to the problem is to return power to the people. Today, almost every country has its own populist option, and it seems that Croatia does not deviate from the rules. In the parliamentary elections in 2020, two new parties appeared that managed to shake up the Parliament and win 7 seats for the We Can Party! (Možemo!) and 16 seats for the Homeland Movement (Domovinski pokret). The media quickly characterized both parties as populist. Since such a big part of life takes place in the virtual sphere, the aim of this paper is to investigate whether political parties We can! and the Homeland Movement use populism in their Facebook posts. Facebook is the most widespread social platform in Croatia, which is continuously proving to be suitable for political communication. Using content analysis, a total of 60 Facebook posts were analyzed, 30 from each party, over two periods - before and after the election. The post was considered populist if it contained two constitutive elements - a positive mention of the people and a negative mention of the elites. The results indicate that both parties make little use of populism in their political communication and the main reason for this is that they rarely mention the people, and if they do, they mention them in a neutral context. One possible explanation for these results is the way Facebook is used, as parties do not use it as a means of strengthening communication with their constituents, but as a collection of their media appearances or speeches from Parliament. Another possible explanation is that the parties use a populist style at certain times in order to gain the sympathy of a wider segment of the people, and that the media characterized them as populist without a real foothold.