Suchergebnisse

This study aims to understand how willingness to help people in poverty and the agreement with providing government aid are connected to emotions and attributional processes, in a country with a high poverty rate such as Argentina. Differences in poverty attributions and emotions among self-reported social class are also analysed. A total sample of 331 secondary-school students completed self-administered questionnaires. Correlations and regression analyses showed that, whereas emotions such as compassion, empathy and pity seem to motivate helping behaviours, explanations as to the cause of poverty, rather than emotions, are closely associated with an agreement to providing government aid. However, low levels of anger seem to be required to endorse both helping behaviours and agreement to providing government aid. On the other hand, respondents who self-identify as belonging to upper classes report more anger and use fewer structural explanations to understand poverty than lower-classes respondents. We propose that future research analyse a greater variety of helping behaviours towards people in poverty and types of government intervention in the global south. ; Cilj je provedenoga istraživanja razumjeti kako su spremnost za pomaganje i suglasnost s pružanjem državne pomoći siromašnima povezani s emocijama i atribucijskim procesima u zemlji s visokom stopom siromaštva poput Argentine. Analizirane su također razlike u emocijama i atribuciji siromaštva među različitim društvenim klasama. U istraživanju je sudjelovao ukupno 331 srednjoškolac, a svi su sudionici ispunili set upitnika. Na temelju korelacijskih i regresijskih analiza može se zaključiti da, iako emocije poput suosjećanja, empatije i sažaljenja motiviraju ponašanja povezana s pomaganjem, atribucije uzroka siromaštva, a ne same emocije, usko su povezane sa suglasnošću s pružanjem državne pomoći siromašnima. Prema dobivenim je rezultatima niska razina ljutnje povezana i s ponašanjima povezanima s pomaganjem i sa suglasnošću s pružanjem državne pomoći siromašnima. Ispitanici koji se identificiraju kao pripadnici više klase izvještavaju o većoj ljutnji te koriste manje strukturirana objašnjenja za razumijevanje uzroka siromaštva u odnosu na ispitanike koji pripadaju nižoj klasi. Predlažemo da se u budućim istraživanjima analizira više različitih ponašanja povezanih s pomaganjem siromašnima, kao i vrste vladinih intervencija u južnim područjima svijeta.