Suchergebnisse

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o gospodarskom rastu i realnoj konvergenciji Republike Hrvatske prema zemljama Europske unije. Uz regresijsku analizu, u istraživanju su korišteni pokazatelji međunarodne trgovine. Proces makroekonomske konvergencije testiran je primjenom Theil-ovog indeksa. Istraživanje je provedeno za sljedeće varijable: BDP po stanovniku, nominalne bruto plaće, stopa nezaposlenosti i javni dug. Dobiveni rezultati su potvrdili različit smjer i dinamiku kretanja među pojedinim varijablama, ali i tijekom promatranog razdoblja. Do 2008. godine potvrđuje se proces konvergencije, i to u varijablama: BDP po stanovniku, nominalne bruto plaće, i stopa nezaposlenosti. Nakon 2008. godine, zapaža se proces divergencije, tj. povećavanje gospodarskog jaza Hrvatske u odnosu na nove članice EU-28. To se naročito ogleda u smjeru i dinamici kretanja BDP-a po stanovniku. Analiza konvergencije u području izvozne konkurentnosti i trgovinske specijalizacije pokazuje zaostajanje Hrvatske u izvoznoj konkurentnosti u odnosu na nove članice EU. Mjereno izvozom roba po stanovniku, Hrvatska realizira i do nekoliko puta manji izvoz nego Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija i Mađarska. Definiranje i realizacija novog modela ekonomskog rasta utemeljenog na rastu investicijske potrošnje i izvoza tehnološki složenijih proizvoda preduvjet je realizacije snažnijeg gospodarskog rasta, dugoročne stabilnosti i održivosti javnih financija i ostvarenja ekonomije blagostanja.

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o perspektivama razvoja hrvatske industrije hrane i pića u međunarodnom okruženju. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output modela i standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Usporedba bruto dodane vrijednosti, produktivnosti i faktorskog dohotka sa zemljama Europske unije ukazuje na zaostajanje Hrvatske u odnosu na zemlje članice EU-15. Istovremeno u usporedbi s novim članicama EU (tranzicijske zemlje), hrvatska prehrambena industrija uspijeva zadržati konkurentnu proizvodnju. Od analiziranih tržišta hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Istovremeno, relativno su slabo razvijene komparativne prednosti i konkurentska pozicija na brzo rastućim tržištima. Rast potrošnje hrane na globalnoj razini otvara prostor sve većoj diversifikaciji izvozne strukture i jačanju konkurentnosti na dosad manje zastupljenim tržištima. Perspektive razvoja industrije hrane i pića u Hrvatskoj prepoznaju se u nastavku procesa rasta izvozne orijentiranosti, većoj zastupljenosti na brzo rastućim tržištima, rastu potrošnje hrane, ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda, te ulaganjima u razvoj novih tržišta.