Zatočenici mitova nacionalizma i komunizma: svet i Jugoslavija
In: Biblioteka Zoon politikon knjiga 2
10 results
Sort by:
In: Biblioteka Zoon politikon knjiga 2
In: Srpska politička misao: Serbian political thought, Volume 38, Issue 4, p. 403-422
In: Srpska politička misao: Serbian political thought, Volume 32, Issue 2, p. 191-208
In: Politička revija: časopis za politikologiju, komunikologiju i primenjenu politiku = Political review : magazine for political science, communications and applied politics, Volume 30, Issue 4, p. 307-332
In: Srpska politička misao: Serbian political thought, Volume 29, Issue 3, p. 305-316
In: Srpska politička misao: Serbian political thought, Volume 47, Issue 1, p. 239-256
In: Srpska politička misao: Serbian political thought, Volume 31, Issue 1, p. 11-38
Speaking about economic liberalism which has taken direction towards the concept of free trade and towards the doctrine connected with it about laissez-faire, one shall have in mind that it focused all its strength towards removing all economic barriers which have grown inside and between the countries on one side, and towards the fight against all forms of organizations from antique societies up to new syndicates on the other side. It conformed the most to economic giants, because providing them with the possibility of free competition in which bigger and stronger can equally freely overrun weaker and smaller. Although economic liberalism experienced the strongest strikes after the First World War by Fascism and Communism, it managed to recover in the second half of the XX century and to come back in a new form, in which powerful have even more power to use it cruelly, as they usually always have, to run over weaker - in this case national economies. ; Govoreći o ekonomskom liberalizmu u XX i na početku XXI veka, koji se usmerio na koncept slobodne trgovine i s njom povezano učenje o laissezfaire, treba imati na umu da je on svu snagu usmerio na rušenje ekonomskih barijera koje su rasle unutar zemalja i između njih, s jedne, i na borbu protiv svih oblika organizacija od antičkih društava do novih sindikata, s druge strane. On je najviše odgovarao ekonomskim gigantima, jer im je pružao mogućnost slobodne konkurencije u kojoj veći i jači jednako slobodno može da pregazi slabijeg i manjeg. Mada je ekonomski liberalizam doživeo krizu nakon Prvog svetskog rata, i to od strane fašizma i komunizma, on je ipak uspeo da se u drugoj polovini XX veka, oporavi i da se vrati u jednoj novoj formi, u kojoj moćnici imaju još veću moć i u kojoj nemilosrdno, kako je to uostalom uvek i bilo, gaze slabije - u ovom slučaju nacionalne ekonomije srednje razvijenih i nerazvijenih država.
BASE
Speaking about economic liberalism which has taken direction towards the concept of free trade and towards the doctrine connected with it about laissez-faire, one shall have in mind that it focused all its strength towards removing all economic barriers which have grown inside and between the countries on one side, and towards the fight against all forms of organizations from antique societies up to new syndicates on the other side. It conformed the most to economic giants, because providing them with the possibility of free competition in which bigger and stronger can equally freely overrun weaker and smaller. Although economic liberalism experienced the strongest strikes after the First World War by Fascism and Communism, it managed to recover in the second half of the XX century and to come back in a new form, in which powerful have even more power to use it cruelly, as they usually always have, to run over weaker - in this case national economies. ; Govoreći o ekonomskom liberalizmu u XX i na početku XXI veka, koji se usmerio na koncept slobodne trgovine i s njom povezano učenje o laissezfaire, treba imati na umu da je on svu snagu usmerio na rušenje ekonomskih barijera koje su rasle unutar zemalja i između njih, s jedne, i na borbu protiv svih oblika organizacija od antičkih društava do novih sindikata, s druge strane. On je najviše odgovarao ekonomskim gigantima, jer im je pružao mogućnost slobodne konkurencije u kojoj veći i jači jednako slobodno može da pregazi slabijeg i manjeg. Mada je ekonomski liberalizam doživeo krizu nakon Prvog svetskog rata, i to od strane fašizma i komunizma, on je ipak uspeo da se u drugoj polovini XX veka, oporavi i da se vrati u jednoj novoj formi, u kojoj moćnici imaju još veću moć i u kojoj nemilosrdno, kako je to uostalom uvek i bilo, gaze slabije - u ovom slučaju nacionalne ekonomije srednje razvijenih i nerazvijenih država.
BASE
In: Istorija 20. veka, Volume 29, Issue 2/2011, p. 109-118
ISSN: 2560-3647