Suchergebnisse

U radu se analiziraju četiri slučaja diplomacije prinude od kojih svaka predstavlja jedan aspekt suvremenih sigurnosnih ugroza: teritorijalna agresija motivirana nacionalističkim i etničkim aspiracijama (Bosna), agresija protiv vlastitog stanovništva zbog želje za samoodređenjem (Kosovo), terorizam (Afganistan) i oružje za masovno uništavanje (Irak). Cilj je provedene analize identificirati čimbenike koji su utjecali na ishod (uspjeh/neuspjeh) provedene strategije. Kao kriterij vrednovanja ishoda koristi se Jentlensonov cost/benefit model koji se temelji na zadovoljenju kriterija proporcionalnosti, recipročnosti i vjerodostojnosti. Uspjeh diplomacije prinude u Bosni imao je značajan utjecaj na odabir strategije za Kosovo, koji se smatra graničnim uspjehom s obzirom na dugotrajnost zračne kampanje. Diplomacija prinude u slučaju Afganistana i Iraka nije polučila željene rezultate te su ciljevi ostvareni primjenom sveobuhvatne vojne sile. Uzevši u obzir rezultate analize koji upućuju na zaključak da je diplomacija prinude, unatoč konceptualnoj jednostavnosti, kompleksna strategija čiji je ishod uvelike određen nizom kontekstualnih varijabli uz prilično ambivalentan karakter, svrha je ovoga rada spoznaja korisnosti i perspektive primjenjivosti Jentlensonova modela u objašnjenju uspjeha, odnosno neuspjeha strategije prinude. ; This paper analyzes four cases of coercive diplomacy each representing one aspect of contemporary security threats: territorial aggression motivated by nationalist and ethnic aspirations (Bosnia), aggression motivated by self-determination (Kosovo), terrorism (Afghanistan) and weapons of mass destruction (Iraq). The aim of the analysis is to identify factors that had impact on the outcome (success/failure) of coercive strategy. Jentleson cost benefit model based on the criteria of proportionality, reciprocity and credibility is used as the criterion for valuing outcome. The successfull aplication od coercive diplomacy in Bosnia played a major role in creating Kosovo`s coercive strategy witch is regarded as a marginal success due to continuance of the air campaign. Coercive diplomacy in cases of Afganistan and Iraq had faild and goals were achieved through application of brute force. Taking into account the results of the analysis that points to the conclusion that coercive diplomacy, despite conceptual simplicity, is a complex strategy whose outcome is influenced by a number of contextual variables with rather ambivalent character, the purpose of this paper is to comprehend the effectiveness and perspectives of the applicability of Jentlenson model in verification of success or failure of coercive strategy.