Suchergebnisse

Znanost je danas moćna i respektirajuća poluga u iznalaženjima društvenih i gospodarskih odgovora na probleme i potrebe suvremenog čovjeka. Stoga je važno znati što o njoj misle relevantni društveni akteri poput javnosti i pozicioniranih društvenih grupa -znanstvenici, političari ili menadžeri. Odabir menadžera uslijedio je logikom izbora najmanje propitanog društvenog čimbenika kojem je, kao elitnoj profesionalnoj grupaciji, namijenjena ujedno i društvena uloga provođenja i realizacije (znanstvenih) ideja u (korisnu) stvarnost. Empirijski podaci, prikupljeni 2004. godine na dostupnom uzorku hrvatskih top-menadžera (212), ukazuju da menadžerske percepcije spoznajne i društvene uloge znanosti ne isključuju, unatoč visokoj zastupljenosti epistemološkog realizma (pozitivizma) te optimističnog ili neutralnog stava, određenu dozu skepse prema mogućnostima i dosezima znanosti koja se iskazala kroz epistemološki relativizam te rezervirani stav glede implikacija znanosti na sveukupan život suvremenog čovjeka. Relativna socio-profesionalna homogenost menadžera upućivala je da se razlike u percepcijama znanosti ne mogu objasniti socijalnim profilom menadžera. Stoga je njihovo različito poimanje spoznajnih i socijalnih dimenzija znanosti dovedeno u vezu s vrijednosnim prosuđivanjem koje se, na temelju 35 vrijednosnih iskaza, iskristaliziralo u tri obrasca općih vrijednosnih orijentacija. Vrijednosno prosuđivanje znanosti posebno je naglašeno u vezi liberalno-kozmopolitskog svjetonazora s optimizmom u sferi socijalnih i ekoloških reperkusija znanosti te u netipičnom menadžerskom obrascu, gdje su se vrednote krutog tradicionalizma s primjesama etnocentričnosti reflektirale na skeptičan stav prema znanosti. (IN ENGLISH: Science is an extremely important and powerful lever for finding social and economic answers to problems and needs of a modern man. Therefore, it is vital to know what relevant social actors, such as the public, and positioned social groups – scientists, politicians or managers – think about it. Managers were selected as the least studied social factor who, being an elite professional group, also play a crucial role in implementing scientific ideas into (useful) practice. Empirical findings obtained in 2004 from the available sample of Croatian top managers (212) showed that their perception of the cognitive and social role of science included a certain degree of scepticism about the capacity and achievement of science, beside a great amount of epistemological realism (positivism) and optimistic and neutral opinions. Scepticism was expressed in epistemological relativism and some reservations about the implications of science on the life of modern man. Relative socio-professional homogeneity of the managers indicated that differences in their perception of science could not be explained by their social profile. Therefore, their different perception of cognitive and social aspects of science correlated with value judgments which emerged from three patterns of general value judgments, based on 35 value statements. Value judgments about science were especially prominent in relation to the liberalcosmopolitan optimism in the sphere of social and environmental effects of science and in atypical managerial pattern, where the values of rigid traditionalism tinted by ethnocentricity reflected on sceptical perception of science.)

Ovaj rad predstavlja komparaciju vrijednosnih orijentacija hrvatskog društva i njegovu (javnu) sliku spoznajnih mogućnosti i društvene uloge znanosti u rješavanju društvenih i svekolikih drugih problema i izazova čovjekove egzistencije. Temelji se na iskazima ispitanika koji su predstavljali reprezentativni uzorak punoljetnoga hrvatskog stanovništva (2.220), anketiran 2004. godine. Metodološko uporište za izbor čestica vezanih uz percepciju znanosti bila su istraživanja američke agencije za znanost (National Science Foundation) o društvenim učincima znanosti, te britansko-bugarska studija o spoznajnoj naravi znanosti. Skale vrijednosnih orijentacija konstruirane su na temelju faktoriziranih čestica iz upitnika primarnom komponentnom analizom s varimax rotacijom. Dobivena slika znanosti u najširoj hrvatskoj javnosti bila je satkana od triju međusobno prožetih i istovremeno suprotstavljenih viđenja znanosti. Suživot optimističkog, skeptičnog i konzervativnog pogleda na znanost promatrali smo u okrilju društvenog vrijednosnog sustava u kojemu su visoko kotirale dvije tradicionalne vrednote: etatizam i patriotizam ; nešto niže - vrednote ekonomskog i političkog liberalizma, a najniže, vrednote etnocentrizma, patrijarhalizma i autoritarizma. U sučeljavanju općega vrijednosnog sustava s vrijednosnim prosuđivanjima znanosti prepoznati su nešto dublji korijeni znanstvenog konzervativizma u tradicionalnim ili retradicionaliziranim vrednotama, dok je prevladavajući optimistički stav prema znanosti ostao vrijednosno mnogo neodređeniji. On se nešto značajnije vezivao tek uz vrednote liberalizma. (IN ENGLISH: This article shows the comparison of value orientations in the Croatian society and the public image of cognitive potential and social role of science in solving social and other problems and challenges of human existence. It is based on attitudes of a sample of 2,220 respondents who represent adult (18+) Croatian population and who were surveyed in 2004. Items used for measuring the perception of social impact of science were based on the National Science Foundation questionnaire and items used for measuring cognitive potential of science were based on one British-Bulgarian study. Value orientation scales were constructed based on factors which were the result of the principal component analysis using varimax rotation. In the public image of science in Croatia, three correlated and at the same time conflicting perceptions of science were intertwined. The co-existence of optimistic, sceptical and conservative view of science was examined in the social system of values in which two traditional patterns were highly valued - etatism and patriotism, slightly less valued was economic and political liberalism and the least valued were ethnocentrism, patriarchalism and authoritarianism. Correlations between general value patterns and perceptions of science showed that scientific conservatism had deeper roots in traditional or retraditionalised values, while the prevailing optimistic attitude towards science was less determined by value patterns. It was correlated to a greater extent only with liberal values.)