Search results
Filter
14 results
Sort by:
Politička simbolika spaljivanja zastave Europske Unije ; The Political Symbolism of Burning the Flag of the European Union
Ovaj rad bavi se političkom simbolikom zastave kao sastavnim dijelom političkih rituala i političke mitologije te posebice desakralizacijom (profanacijom) zastave kao fenomenom izrazitog političkog simbolizma. U prvom dijelu rada iznosi se povijesni pregled desakralizacije zastave, nacionalne i državne, dok u drugom dijelu autor razmatra fenomen desakralizacije zastave među-narodnih organizacija. Zatim se analizira slučaj desakralizacije zastave Europske Unije u Hrvatskoj 2011. godine u kontekstu kaznenog progona počinitelja i u kontekstu interpretacije kaznenih sankcija, pri čemu autor tvrdi da se odredba članka 186. Kaznenog zakona ne može odnositi na zastavu Europske Unije jer je Lisabonskim ugovorom, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., dotadašnja zastava EU-a prestala biti službenom. S druge strane EU nije klasična međunarodna organizacija, već politička asocijacija zemalja članica sui generis, pa tako izmiče definiciji međunarodne organizacije, što je potvrđeno i Rezolucijom Opće skupštine UN-a od 3. svibnja 2011. U takvom kontekstu promašen je kazneni progon palitelja zastave EU-a u Hrvatskoj, kao što je neprimjerena i kaznena odredba sa zapriječenom kaznom koja na simboliku paljenja zastave odgovara simbolikom represije. U zaključku autor iznosi da je za politologiju od posebne važnosti izučavanje političke simbolike, što obrazlaže svojom analizom na primjeru desakralizacije zastave Europske Unije. ; This article deals with the political symbolism of the flag as a constituent part of political rituals and political mythology, and special attention is given to the desecration of the flag as a phenomenon of exceptional political symbolism. The author reviews cases of flag desecration, national and international, while in the second part of the article deals with the desecration of international organizations' flags highlighting the desecration of the EU flag. Then the article analyses the desecration of the EU flag in Croatia in 2011 within the context of criminal proceedings initiated against the perpetrators. In doing so, the author finds that Art. 186 of the Croatian Penal Code cannot apply to the desecration of the EU flag as a symbol of an international organization, because the EU is not a classical international organization, but an association of states sui generis, as the German Federal Constitutional court ruled in 1993. Moreover, the flag of Europe is not the official flag of the EU any more since the provisions on EU symbols were cancelled in the Lisbon Treaty entering into force on December 1, 2009. Therefore flag burners or flag rippers cannot be prosecuted under the provisions of this article, because no one can be indicted for a non-existing symbol. However, the study of political symbols is very important in contemporary political science and this should be dealt with in analysis and research.
BASE
Konstitucionalizacija demokracije u EU-u: demokratski deficiti i poteškoće prevladavanja političke alijenacije
In: Politička misao, Volume 49, Issue 1, p. 41-63
World Affairs Online
Hrvatski referendum za Europsku uniju: anatomija zakašnjelog (ne)uspjeha
In: Politička misao, Volume 49, Issue 2, p. 45-72
World Affairs Online
Politička simbolika spaljivanja zastave Europske Unije
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Volume 11, Issue 3, p. 53-75
ISSN: 1332-4756
World Affairs Online
Lisabonski ugovor i europsko građanstvo
In: Politička misao, Volume 47, Issue 4, p. 185-209
World Affairs Online
Anti-corruption policy in Croatia: benchmark for EU accession
In: Politička misao, Volume 47, Issue 5, p. 69-95
World Affairs Online
The Europeanization of Croatia's security discourse
In: Politička misao, Volume 46, Issue 5, p. 39-53
World Affairs Online
Kriza demokracije u Europi: između nacionalne države i europske vladavine ; The Crisis of Democracy in Europe: Between National State and European Governance
Autor analizira simptome krize demokracije u Europi koncentrirajući se na tri skupine simptoma: u prvom redu na simptome krize u tranzicijskim zemljama koje su ušle u članstvo Europske unije u okviru petog proširenja; jedan je od glavnih indikatora te krize slab odaziv glasača iz tranzicijskih zemalja na izbore za Europski parlament godinu dana nakon ulaska u članstvo EU-a. Razlog tog podbačaja autor vidi u razočaranosti demokracijom i tranzicijom te u formalnom udovoljenju kopenhaškim kriterijima, uslijed čega su odmah nakon ulaska u EU nove zemlje članice svoju zadaću demokratizacije smatrale dovršenom.Drugi je simptom krize negativan ishod referenduma za ratifi kaciju ugovora kojim se uspostavlja Ustav za Europu u Francuskoj i Nizozemskoj, što je pokrenulo lančanu reakciju odbacivanja osnovnih instrumenata demokratizacije EU-a koje su zemlje članice prethodno prihvatile i s kojima su se u potpunosti suglasile. Treći element krize demokracije jest demokratski defi cit u EU-u i različito viđenje načina kako da se on prevlada, jačanjem federalističkih elemenata EU-a ili interguvernmentalnih procedura. Na kraju se konstatira da u suvremenoj Europi postoje tri modela demokracije, po uzoru na Siedentopovu klasifi kaciju modela privlačnosti demokracije, i da je kriza demokracije u Europi potencijalno opasna za daljnji razvoj europskih društava jer se pobjedom nad komunizmom nije ostvario očekivani trijumf demokracije, nego je demokracija u Europi izložena nasrtajima raznih oblika političke patologije, uz deziluziju i neispunjena očekivanja. ; In this article the symptoms of the crises of democracy are analyzed. The author concentrates on three sets of symptoms: fi rst, on the symptoms emerged in transition, post-communist countries that joined the EU within the Fifth enlargement. One of the main indicators of such crises is the low turnout in the European Parliament elections in 2004, only one month after their joining the EU. The reasons for such a bad turnout are the disappointment in democracy and in transition, ...
BASE
Political corruption in transitional Croatia: the pecularities of a model
In: Politička misao, Volume 42, Issue 5, p. 55-74
World Affairs Online
Predsjednik republike u talijanskome politickom sustavu 1948-2006
In: Politička misao, Volume 42, Issue 4, p. 67-90
World Affairs Online
Europeizacija politike: izgradnja kategorijalnog aparata europskih studija ; The Europeanization of Politics: Building a Terminology for European Studies
U članku se obrađuje problem europeizacije, jedan od ključnih pojmova koji se razvio unutar europskih studija u posljednjih desetak godina, od trenutka usvajanja i stupanja na snagu Maastrichtskog ugovora. U prvom dijelu obrađuju se različiti modeli europeizacije u širem kontekstu nego što je to konceptualni okvir Europske unije, u kojem se i javlja fenomen europeizacije. Stoga se pokušava izgraditi tipologija širih pristupa određivanju fenomena i procesa europeizacije, koja obuhvaća šest poimanja europeizacije: prvi je pristup geografsko-politički, gdje se pod europeizacijom poimlju promjene u vanjskim granicama Europe, od redukcijskoga svođenja Europe na zemlje Zapadne i Srednje Europe, do proširenja pojma Europe rubnim državama; drugo je poimanje europeizacije povezano s razvojem političkih institucija na europskoj razini. Treća defi nicija identifi cira europeizaciju kao izvoz oblika političke organizacije, koji polazi od iskustva europske kolonizacije, a danas se modifi cirao u širenje europskih vrijednosti snagom primjera na druge kontinente; četvrti je model europeizacije poistovjećivanje s projektom europskog ujedinjenja, s procesom integracije koji završava u federalnoj, ujedinjenoj Europi; peta je varijanta penetracija europskog modela višerazinske vladavine u nacionalne sustave vladavine, a očituje se u adaptaciji, konvergenciji i harmonizaciji političkih i pravnih sustava država članica. Autor toj klasičnoj tipologiji dodaje i šestu, koju naziva retrospektivnom europeizacijom, a koja podrazumijeva europeizaciju kao identifi kaciju s tradicionalnim europskim vrijednostima prije nastanka EZ-a i EU-a, prvenstveno s tradicijskim, kulturnim i vjerskim identitetom iz predintegracijskog razdoblja. U drugom dijelu obrađuju se razne defi nicije europeizacije koje su proizišle iz empirijskih istraživanja, a autor i tu izdvaja pet vrsta definicija koje se međutim ne isključuju, nego plastično ukazuju na složenost fenomena. Na kraju se nudi model istraživanja koji bi u hrvatskom slučaju ispitao validnost pojma ...
BASE
Nove evropske demokracije i Evropska unija nakon Maastrichta
In: Politička misao, Volume 31, Issue 1, p. 16-25
World Affairs Online
Politički sustav Evropske Unije i europeizacija hrvatske politike: zbornik radova
In: Biblioteka politička misao
In: Politika Evropske Unije 1