Suchergebnisse

Uvod: U Hrvatskoj, smrtnost od raka debelog crijeva (RDC) viša je u usporedbi s prosjekom država članica Europske unije (EU). U Hrvatskoj se od 2007. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva (NPRDC), s ciljem smanjenja smrtnosti od RDC, otkrivanja bolesti u ranijem stadiju, poboljšanja mogućnosti liječenja i kvalitete života oboljelih. Prema Europskim smjernicama za osiguranje kvalitete probira i dijagnostike, prihvatljiv odaziv u NPRDC je najmanje 45%, koji u Hrvatskoj do sada nije postignut. Cilj: Cilj ovoga rada je procijeniti učinak javno-zdravstvene intervencije kućnog posjeta studenata medicine osobama uključenim u NPRDC na odaziv na test na okultno krvarenje (Hemocult test). Metode: Uzorak za intervenciju činili su sve žene i muškarci uključeni u NPRDC iz dva naselja (Vetovo i Kaptol) u Požeško-slavonskoj županiji. U Vetovu je provedena intervencija (N=338), a osobe iz Kaptola uzete su kao kontrolna skupina (N=417). Intervenciju kućnim posjetima su provodili studenti završne godine studija medicine uz koordinaciju Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. Osobama koje su pristale sudjelovati u intervenciji objašnjen je razlog dolaska, provedeno je informiranje o važnosti sudjelovanja u NP kroz anketom vođeni razgovor te im je ponuđen Hemocult test uz detaljne upute o primjeni. Prikupljeni podatci obrađeni su u programu Microsoft Office Excel metodama deskriptivne statistike. Rezultati: Prije provedbe intervencije u Vetovu je odaziv u sklopu NPRDC (osobe koje su dale suglasnost za Hemocult test/osobe pozvane u NPRDC) bio 14,4%, a u Kaptolu 18,6%; χ2 (1)=1,177, p>0,05. Nakon provedbe intervencije, odaziv u Vetovu bio je 45,7%, a u Kaptolu 21%; χ2 (1)=29,986, p0,05. Nakon provedbe intervencije, odaziv u Vetovu bio je 24,7%, a u Kaptolu 15,1% (bez intervencije); χ2 (1)=6,317, p=0,012. Zaključak: U naselju gdje je provedena intervencija u obliku kućnih posjeta, postignut je značajno veći obuhvat neodazvanih osoba na Hemocult test, u usporedbi sa susjednim naseljem sličnih karakteristika, gdje su provedene uobičajeni postupci pozivanja osoba predviđeni protokolom u sklopu NPRDC. Rezultati rada ukazuju na važnost individualnog pristupa u javno-zdravstvenoj praksi u unapređenju provedbe NPRDC. ; Introduction: Colorectal cancer (CC) mortality in Croatia is higher than average of European Union (EU) member states. From 2007, National Colorectal Cancer Screening Program (NPCC) has been conducted in Croatia, with aim of reducing CC mortality, detecting illness in early stage, better treatment options and life quality improvement. According to European Guidelines for Quality Assurance of Screening and Diagnosis of CC, acceptable response rate to screening is at least 45%, which hasn't been reached in Croatia so far. Aim: The aim of this study was to evaluate impact of public health intervention in form of home visits made by medical students, on Hemoccult test to persons included in NPCC. Methods: The sample for intervention was persons included in NPCC from two settlements, Vetovo and Kaptol in Požega-Slavonia County. Intervention was performed in Vetovo (N=338), while participants from Kaptol served as control group (N=417). Home visits were conducted by final year of study medical students in coordination with Public Health Institute of Požega-Slavonia County. Students explained reason for visit, importance of participation in NP to persons who agreed to participate in intervention, using standardized survey interview, and offered Hemocult test with detailed explanation of how to use it. The data were processed in Microsoft Office Excel using descriptive statistic methods. Results: Before intervention, response rate within NPCC (persons who signed consent for Hemocult test/persons invited to NPCC) in Vetovo was 14.4% and 18.6% in Kaptol; χ2 (1)=1.177, p>0.05. After intervention, response rate in Vetovo was 45.7% and in Kaptol 21.0%; χ2 (1)=29.986, p0.05. After intervention, response rate to Hemocult test in Vetovo was 24.7%, and 15.1% in Kaptol (without intervention); χ2 (1)=6.317, p=0.012. Conclusion: In settlement where home visits intervention was performed, a significantly higher response rates on Hemocult test was achieved, compared with neighbouring settlement of similar characteristics, where usual NPCC protocol was followed. Results of the study implied importance of individual approach in public health practice in improvement of NPCC performance.

Uvod: Hipertenzijauzrokujeoko6% smrti u svijetu i sve je učestalija i u odraslihi u djece. Dugo se smatralo da je hipertenzija među djecom uzrokovana sekundarno, uglavnom bolešću bubrega, no u stvarnosti je ona mnogo rjeđa nego ona primarnoga uzroka. Ukoliko se u djece otkrije i utvrdi hipertenzija i dijagnostičkom obradom se ne utvrdi uzrok, smatra se da je hipertenzija primarna. Povišene vrijednosti arterijskoga tlaka u djetinjstvu imaju tendenciju zadržavanja do odrasle dobi. S vremenom nastaju oštećenja ciljnih organa kao što su hiper trofijalijeve klijetke i zadebljanje stijenke karotidnih arterija. Osim oštećenja ciljnih organa, rezultati istraživanja ukazali su i na pridružene čimbenike rizika: preuhranjenost, pozitivnu obiteljska anamneza za kardiovaskularne rizike, nisku porođajnu tjelesnu masu, prehranu s velikim unosom soli, zasićenih masnih kiselina i visokim udjelom šećera, pijenje alkohola, pušenje duhana te sedentarni način života. Materijali i metode: Povišeni arterijski tlak u djetinjstvu se definira prema međunarodno prihvaćenim kriterijima i centilnoj distribuciji arterijskoga tlaka, objavljenim u četvrtom izvješću Task Force on Blood Pressure Controlin Children, premadobi, spolu i tjelesnoj visini. Rezultati: Primjenom međunarodno prihvaćenih kriterija, objavljenih u četvrtom izvješću Task Force on Blood Pressure Controlin Children, rezultati dosadašnjih istraživanja u svijetu pokazali su da se učestalost povišenoga arterijskog tlaka u djece kreće u rasponu od manje od jedan do 35%. U Hrvatskoj je primjenom navedenih kriterija zabilježena učestalost povišenoga arterijskog tlaka od 20,3% djece u prvom razredu osnovne škole, 39,5% u osmom i u 56,9% u trećem razredu srednje škole. Zaključak: Rezultati dosadašnjih istraživanja provednihu svijetu i u Hrvatskoj među školskom djecom, ukazali su na potrebu razvoja i implementacije preventivnih programa za kardiovaksularne rizike,prije nego što se usvoje rizične navike i ponašanja. Bolje razumijevanje kardiovaskularnih rizika u školske djece i mladih polazište je u unapređenju znanja o društvenom utemeljenju zdravlja školske djece, podizanju svijesti znanstvene i stručne javnosti o visokoj razini prisutnog kardiovaskularnog rizika u djetinjstvu i mladosti i razvoju znanstveno utemeljenih specifičnih mjera u okviru javno-zdravstvene politike kako bi se u budućnosti smanjio morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. ; Introduction: Hypertension causes about 6% of all death worldwide and prevalence of hypertension is increasing in adults and in children. It has been considered that hypertension among children has secondary cause, mostly kidney disease, but it has been less common than the primary cause. If hypertension is detected in children and the cause is not revealed, hypertension is considered to be primary. Elevated blood pressure has a tendency to track from childhood to adulthood. Over time, damage to target organs, such as left ventricular hypertrophy and carotid artery wall thickening, occur. In addition, the results of the study also pointed to the associated risk factors such asoverweight, positive family history of cardiovascular risks, low birth weight, eating habits with high salt intake, saturated fatty acids and sugar, alcohol consumption, tobacco 10 smoking and sedentary lifestyle. Materials and methods: Elevated blood pressurein childhood is defined according to internationally accepted criteria and percentile distribution, by age, sex and body height,developed and published in fourth report of the Task Force on Blood Pressure Control in Children. Results: Using criteria published in fourth report of the Task Force on Blood Pressure Control in Children, the results of the studies conducted among childrenand adolescents worldwide have shown prevalence of elevated blood pressure from less than 1% to 35%. Using internationally accepted criteria, the prevalence of elevated blood pressure in Croatia from 20.3% children in first grade, 39.5% in eighth grade of elementary school to 56.9% in third grade of high school, has been reported. Conclusion: The results of the studies in school children worldwide and in Croatia have point to the need of development and implementation of preventive programs for cardiovascular risks, before acceptance of risk behaviours. Better understanding of cardiovascular risks in school-aged children is a starting point for improvement of knowledge about the social foundations of youngster's health. It raises awareness of scientists and health professionals about the high level of cardiovascular risks in school age and need for development of evidence-based specific measures within public health policy that could help to reduce morbidity and mortality of cardiovascular diseases in the future.

Udruga narodnog zdravlja Andrija Štampar u suradnji s partnerima Zagrebačkim institutom za kulturu zdravlja, Udrugom za neuropsihijatriju te Društvom za prevenciju moždanog udara pokrenula je projekt "Zdravlje svima". Projekt je prepoznat od strane Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske te je na natječaju za udruge bio među najbolje ocijenjenima i stoga je njegovo provođenje financijski potpomognut od strane Ministarstva zdravlja. "Zdravlje svima" je projekt koji je prožet mišlju kako se pojedinca i pacijenta ne smije promatrati isključivo kroz prizmu bolesti te ga se na istu simplificirati, već da svaka osoba treba biti promatrana u jedinstvu svog fizičkog, psihičkog, socijalnog i duhovnog stanja. Projekt ima za cilj promovirati zdravlje provedbom aktivnosti osmišljenih prema načelima dr. Andrije Štampara koji je zagovarao djelovanje struke među populacijom, a ne samo u zdravstvenim ustanovama. Anketiranjem stanovništva mladi liječnici i studenti medicine stječu praktična znanja koja u svojem budućem radu prenose na generacije mladih liječnika te osviješćuju pacijente o potrebi razvijanja kulture zdravlja. Provodeći edukativno-promotivne aktivnosti među općom populacijom promiču se zdravi stilovi života i važnost zdravlja i prevencije bolesti. Ciljevi koji se postižu provedbom projekta su praćenje i ocjena zdravstvenog stanja i kvalitete života stanovništva, identifikacija zdravstvenih problema i opasnosti za zdravlje stanovništva, promicanje zdravih stilova življenja i sprečavanje i suzbijanje rizičnih čimbenika bolesti, smanjenje socijalnih nejednakosti u zdravlju i promocija zdravlja. Važnost promicanja zdravlja nije samo zadatak nacionalnih i lokalnih zdravstvenih politika, ustanova i djelatnika već i organizacija civilnog društva u kojima stručnjaci nesebično prenose svoja znanja i kroz aktivnosti ovoga projekta educiraju javnost i osnažuju kapacitete za provedbu i nekih budućih programa i projekata promocije i očuvanja zdravlja. ; Association of People's Health Andrija Štampar has launched the project "Health for all" which is recognized by the Ministry of Health of the Republic of Croatia and was among the best rated. Project is imbued with the idea that the person should not be seen solely through the prism of the disease and simplify to it, but that each person should be observed in the unity of his physical, mental, social and spiritual condition. According to the principles of Andrija Štampar, professionals should perform among the population not only in health care institutions. Educational and promotional activities among the general population to promote healthy lifestyles and the importance of health and disease prevention are also the goals. The objectives are identification of health problems and dangers to public health, promoting healthy lifestyles and preventing and combating disease risk factors, reduction of social inequalities in health care and health promotion. The importance of health promotion is not just the task of national and local health policies, institutions, professionals, but also of civil society organizations to strengthen the capacity to implement and some future programs and projects to promote and preserve health.