Suchergebnisse

Prema analiziranim podatcima rezervi i pridobivanja nafte u svijetu 1995., 2005. i 2015. godine zabilježen je globalni porast rezervi nafte koje 1995. godine iznose 179,1 × 10^9 m3, 2005. godine 218,5 × 10^9 m3, a 2015. godine 269,9 × 10^9 m3. Prema podatcima koje donosi British Petroleum pridobivanje nafte jednako tako raste u razmatranome razdoblju, ali s manjom stopom porasta. Tako pridobivanje nafte u svijetu 1995. iznosi 10,8 × 10^9 m3, 2005. godine 13 × 10^9 m3, a 2015. godine 14,6 ×10^9 m3. Kretanje cijena nafte analizirano je u razdoblju od 1980. do 2015. godine. Mnogo različitih uzroka utječe na konstantne promjene cijena nafte, ali najutjecajniji čimbenici jesu geopolitičke krize u zemljama Srednjega istoka, velik porast potražnje za naftom i ekspanzija potrošnje u državama s velikim brojem stanovnika poput Kine, Indije i Brazila koja nije praćena odgovarajućim porastom ponude. Suvremeni politički odnosi puni su sukoba, što uvelike utječe na cijene nafte, a najbolji su primjer za to kratkotrajni porast cijena nafte 2011. godine, kada su u Libiji, koja u ukupnome svjetskom pridobivanju sudjeluje s 0,5%, započele oružane aktivnosti, ili onemogućavanje pridobivanja u državama poput Sirije i Jemena koje u 2015. godini jedva bilježe pridobivene količine. Usporedbom podataka o rezervama, pridobivanju te kretanju cijena nafte razvidno je da je gotovo svaki porast pridobivanja nafte, kasnije bivao popraćen padom cijena. ; According to analysed oil reserves and oil production worldwide during 1995, 2005 and 2015, a global increase in oil re- serves is observed. In 1995, there were 179.1 × 10^9 m3, in 2005 there were 218.5 × 10^9 m3 and in 2015 there were 269.9 × 10^9 m3 oil reserves. According to British Petroleum data, oil production is also increasing, but by a smaller ratio. Oil production in the world in 1995 was 10.8 × 10^9 m3, in 2005 it was 13.0 × 10^9 m3, and in 2015 14.6 × 10^9 m3. Oil price trends between 1980 and 2015 were analysed. Many different causes affect the constant oil price fluctuations, but the most influential are the geopolitical crises of the Middle Eastern countries, as well as a great increase in demand for oil and the expansion of the consumption of wealthy countries such as China, India and Brazil, which was not accompanied by a corresponding increase in supply. Modern political relations are full of conflicts, which greatly affect oil prices, and the best example is the short-term rise in oil prices in 2011, when armed conflicts started in Libya, or disablement of production in countries such as Syria and Yemen, which in 2015 can barely capture any production. By comparing reserves, earnings and oil price fluctuations, it is apparent that almost every increase in oil production, after the discovery of oil deposits, was later accompanied by a fall in prices.

Tržište energetskih mineralnih sirovina predstavlja kompleksne odnose ponude i potražnje dobara koje ovise o velikome broju čimbenika i rizika koje nose sa sobom. Rizici koji se pojavljuju mogu se podijeliti na tehnološke, ekonomske, političke, geopolitičke i druge. Tehnološki rizici mogu se javiti u svim segmentima poslovanja od istraživanja do transporta. Energetski ekonomski rizici uključuju moguće gubitke zbog, primjerice, pada cijena sirove nafte, porasta troškova za eksploataciju nafte, požara u rafineriji i sl. Osim energetskih ekonomskih rizika u obzir je potrebno uzeti i financijske rizike. Financijski rizici odnose se na moguće gubitke zbog promjena vrijednosti financijske imovine koju su izdale energetske kompanije, a mogu se podijeliti na: tržišni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik i pravni rizik. Zbog velike promjenjivosti cijena energije energetske kompanije rizike eliminiraju ili smanjuju na najmanju moguću mjeru energetskim financijskim derivatima, i to terminskim ugovorima te opcijama. Specifičnosti energetskih tržišta leže u nerazmjernoj geografskoj distribuciji rezervi energenata i eksploatacije s jedne te potrošnje energenata s druge strane. Tržišta nafte u svijetu, iako su zbog trgovine određenim markerima geografski lokalizirana, čine jedinstveno globalno tržište nafte sa sve manjim cjenovnim razlikama ponajprije zbog transportnih mogućnosti dobave nafte. Razvojem tehnologije ukapljivanja plina (UPP) sve je veći pritisak i na plinska tržišta i njihovu integraciju u globalno tržište, što je jedna od trenutačnih inicijativa unutar EU-a, iako su još uvijek znatne cjenovne razlike na pojedinim plinskim tržištima u svijetu (Sjedinjene Američke Države, Jugoistočna Azija). Razvoj globalnih energetskih tržišta omogućen je razvojem trgovine terminskih i opcijskih ugovora za trgovinu energentima koji su zamijenili prethodne bilateralne dogovore o kupoprodaji energenata između proizvođača i potrošača. Terminski su ugovori standardizirani ugovori kojima kupac pristaje kupiti određenu količinu robe (npr. sirove nafte) po određenoj cijeni s isporukom na neki datum u budućnosti. Prednosti su terminskih tržišta cjenovna transparentnost i informacije oko očekivanih cijena proizvoda. Opcijski ugovor sporazum je između prodavača i kupca koji kupcu ugovora daje pravo na kupnju ili prodaju određene robe po određenoj cijeni u budućnosti. Cijenu opcije određuje cijena temeljne imovine, cijena iskorištenja, rizik imovine, vrijeme dospijeća te kamatna stopa. Kupci i prodavači mogu upravljati rizikom promjene cijene kupnjom ili prodajom terminskih i opcijskih ugovora. Rizik se može potpuno eliminirati, ograničiti ili se katkad može preuzeti neuobičajeno velik rizik, za neku naknadu, što omogućuju terminska i opcijska tržišta koja su analizirana u radu kao i strategije trgovanja na njima. ; Energy mineral resources markets are represented by complex supply and demand ratios which are depending on different factors such as technical (transport) and geopolitical. The main specific of energy markets is represented by an uneven geographic distribution of hydrocarbon reserves and exploration on one hand and energy consumption on the other. World oil markets, although geographically localized, because of specific market trade, represent unique global market with decreasing price difference. Price differences are result of development of a transport possibilities of oil supply. Development of transport routes of natural gas and increasing number of liquefied natural gas terminals in the world give pressure to natural gas market and its integration into global gas market. Integration of regional gas markets into a common European gas market is main energy policy of EU concerning natural gas. On the other hand, there are still significant price differences on some markets (e.g. United States of America - South East Asia). Development of global energy markets is enabled by development of a futures and options contracts of an energy trade which have replaced bilateral contract deals between producers and consumers. Futures contracts are standardized contracts traded on exchanges. Buyer agrees to buy certain quantity of stock for an agreed upon price and with some future delivery date. Option is a contract which gives a buyer the option of the right to buy (or sell, depending on the option) an asset at predetermined price and at a later date. Stocks price risk can be managed with the purchase and selling futures and options contracts. This paper deals with futures and options energy markets and their market strategies.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u svakoj se državi provodi prema usvojenomu fi skalnom sustavu eksploatacije. Fiskalni sustavi određuju uvjete poslovanja tijekom cjelokupnoga integriranog procesa od istraživanja do eksploatacije i trgovine te su namijenjeni ravnomjerno i državnim tijelima koja su zadužena za eksploataciju i kompanijama operatorima. Trenutačno se u naftnome i plinskome poslovanju primjenjuju koncesijski i ugovorni fi skalni sustavi. Ugovorni sustavi dijele se na ugovore o podjeli proizvodnje te na servisne ugovore. Izbor fi skalnoga sustava eksploatacije glavni je cilj energetske politike prema eksploataciji ugljikovodika za državu, dok je on za kompanije operatore i za servisne kompanije način vođenja poslovanja. U radu su detaljno obrađeni navedeni fi skalni sustavi s primjerima uvjeta ugovora. Elementi ugovora, neovisno o sustavu, analizirani su s njihovim prednostima i nedostatcima. Fiskalni sustavi moraju biti odabrani tako da privlače kompanije koje žele investirati. Također, njihova je dužnost da maksimalno smanje rizike za sve uključene strane, ali da maksimiziraju dobit države tijekom faze iskorištavanja ugljikovodika. Za kompanije fi skalni sustavi moraju biti atraktivni kako bi balansirali rizike tijekom istražne faze s dobitima koje je moguće ostvariti tijekom faze iskorištavanja. Uspješan i zadovoljavajući sustav (i za državu i za ulagača) mora privući ulagača i ponuditi mu prihvatljive uvjete, dok, s druge strane, mora donijeti odgovarajuću korist matičnoj državi, njezinoj industriji i lokalnomu stanovništvu uz poštovanje zakona i čuvanje okoliša. Bez obzira na to koji je fi skalni sustav na snazi, glavni elementi moraju biti koncizni i jasni te ne smije biti prostora za dvojako tumačenje ugovora. Potrebno je osigurati realne i objektivne ciljeve te neutralnost vlasti u donošenju odluka. Fiskalni sustavi i uvjeti ugovora određeni su tržištem te je nužno osigurati potrebnu fleksibilnost u slučaju promjena na tržištu kako ne bi došlo do gubitaka za bilo koju od ugovornih strana. Stoga je jedan od glavnih izazova fi skalne politike ravnomjerna raspodjela rizika, odnosno potrebna je što manja divergencija u razmišljanju vlade i ulagača. Država mora promišljati više kako osigurati racionalno iskorištavanje mineralnih sirovina uz poštovanje ugovora s naglaskom na brigu o okolišu. Ulagač ne smije pored vlastite dobiti zanemariti socijalnu komponentu područja na kojemu posluje te također mora skrbiti o životu ljudi, stanju imovine i zaštiti okoliša. Fleksibilnost je glavni temelj uspješnoga ugovora, pa je dužnost države osigurati neovisno državno tijelo koje će nadzirati poslovanje ulagača. S obzirom na dugotrajnost samih ugovora navedeno tijelo mora osluškivati i promjene na tržištu te znati pravilno i pravovremeno reagirati bez obzira na političke opcije trenutačno na vlasti. Odabir fi skalnoga sustava također je potrebno provoditi uz sagledavanje širega geopolitičkog konteksta različitih političkih i vojnih sukoba koji u pozadini imaju interese vezane uz eksploataciju i trgovinu ugljikovodicima te njihovih utjecaja na cijene ugljikovodika i gospodarstvo u cjelini. Fiskalni sustavi i vrste ugovora opisani u ovome radu samo su jedan segment naftno-plinskoga poslovanja, no izrazito bitan s obzirom na to da utječu na stabilizaciju poslovanja na nesigurnome tržištu. ; The choice of the right fi scal regime represents the main object of the energy policy concerning hydrocarbon exploration and production for the state government. For the operator and service companies it represents the terms and conditions for practical conducting of the process in whole. This paper analyse aspects of agreements used in the petroleum indus-try. Elements of agreement, regardless of regime, have been described together with their advantages and disadvantages. Due to the fact that the fi scal regime has to be chosen to attract companies willing to invest in exploration and produc-tion, it represents a relevant part of the business strategy and also a base for the decision making process during start up. It has to minimize the risk for the both parties involved and maximize the state's share during the exploitation phase. For the companies, it has to be attractive enough to balance risks during the exploration phase with profi ts gained during the exploitation phase. The aim of this paper is to show the existing fi scal systems in the petroleum industry and to analyze the process for concluding a contract regarding the exploration and production of hydrocarbons. An overview of diff er-ent business practices in the oil and gas industry with a detailed breakdown of the contract terms between the parties involved have been described in the paper. The aim of this paper is to show the diff erent possibilities of fi nancial regimes which could help during the negotiation process for conducting hydrocarbon exploration and production for everyone involved.

An accurate prediction of energy indicators is critical for orientation in the energy market, and it could give direction for policymakers and market participants. The aim of this research was to examine the accuracy of projections of natural gas market indicators. This paper presents a comparative analysis of historic predictions and actual global natural gas movements in several segments, namely production, consumption, and regional import dependence, as well as forecasted and actual price movements. The goal of this paper is to compare projected and actual natural gas market indicators. Predictions of market movements 20 years into the future are very useful, but they do have certain limitations. Those limitations especially apply to goods whose prices are regional and linked to price movements of another good, as is the case with natural gas. External influences have a direct impact on production and consumption, and it is rather clear that changes in one of the fundamental factors entails and magnifies the error of further predictions. Despite that, predictions of global production and consumption have proven to be very accurate. Based on the research results, it could be emphasized that for strategical planning and policy-making purposes, the predictions of natural gas production, consumption, or even import independence could be considered with great certainty, while price assumptions in the case of natural gas have shown significant mismatching, therefore, should be very carefully perceived. ; Točno predviđanje energetskih pokazatelja presudno je za određivanje smjera energetskih politika tržišnih sudionika. Ovaj rad predstavlja komparativnu analizu prethodnih predviđanja i stvarnih globalnih kretanja u sektoru prirodnoga plina u nekoliko segmenata, odnosno u proizvodnji, potrošnji i regionalnoj ovisnosti o uvozu, kao i u prognoziranim i stvarnim kretanjima cijena. Cilj istraživanja bila je analiza podudaranja predviđenih i ostvarenih kretanja tržišnih pokazatelja. Projekcije su dobivene iz predviđanja predstavljenih u referentnome scenariju World Energy Outlook 2000 (WEO) Međunarodne energetske agencije (IEA), a obuhvaćaju razdoblje od 1997. do 2020. Referentni scenarij ne uzima u obzir politike koje su trebale biti provedene do 2020. godine. Stvarna kretanja prirodnoga plina na globalnome tržištu (proizvodnja, potrošnja, regionalna ovisnost o uvozu i cijene) temelje se na podatcima koje je objavio British Petroleum (podatci dostupni do 2018. godine) i odvojeni su u iste četiri kategorije kao i u predviđanju IEA-e. Predviđanja kretanja na tržištu 20 godina u budućnosti vrlo su korisna, ali imaju određena ograničenja. Ta se ograničenja posebno odnose na robu i dobra čija je cijena regionalna i povezana je s kretanjem cijena drugoga dobra, kao što je slučaj s prirodnim plinom. Vanjski utjecaji izravno utječu na proizvodnju i potrošnju i prilično je jasno da promjene u jednome od temeljnih čimbenika povlače i povećavaju pogrešku daljnjih predviđanja. Unatoč tome, predviđanja globalne proizvodnje i potrošnje pokazala su se vrlo preciznima. Na temelju rezultata istraživanja moguće je zaključiti da bi se za potrebe strateškoga planiranja i kreiranja politika s velikom sigurnošću mogla uzeti u obzir predviđanja proizvodnje, potrošnje, pa čak i ovisnosti o uvozu prirodnoga plina, dok su pretpostavljena kretanja cijena u slučaju prirodnoga plina pokazala znatna odstupanja od realnih cijena te treba biti pažljiv prilikom njihova sagledavanja.