In all democratic countries the liberty and security of every person is secured and protected by the constitution and local laws and international conventions. Only in the cases provided by law, the man maybe deprived of liberty, but during there movable of liberty the person is entitled to all rights in accordance with domestic and international legislation. When a person is caught in act of the criminal offense, the police and any other person is authorized to arrest temporarily, but if the arrest is made by a person, the arrested person should immediately be submitted to the police. The State Prosecutor is competent to assess whether there is a need that temporary detention of the person to extend and if he assess to assign the detention, within 24 hours the case should be field to pre-trial judge. In case of the arrest, the person should be informed of there a sons for the arrest, and he has the right to request from the police to inform his family, he is entitled to have the defense council at once a defense council and to consult with the defense council confidentially, he has the right to a medical examination too. The police and state prosecutor in the case of temporary arrest of the person shall keep records, which indicate the time and place of arrest, reason for arrest, criminal offense which is suspected of having committed person, a notice on the rights of detainees, and other rights arrested enjoys under the law.
The paper presents information about consumer behavior and is concerned with collecting and analyzing data on consumer behavior versus online shopping. The whole focus is on how much online shopping has increased since the pandemic to understand how businesses are operating with online sales and whether consumers are satisfied with their services. This paper uses the descriptive methodology and concluded that people make online purchases in our market and from selected businesses. In this place, respondents make the most purchases is Giraffe. We also analyzed the questionnaire's data and compared it with the information extracted, where the result is that: people are greatly influenced by word of mouth on the Internet (e-Wom). So read the experiences of others before buying products. Also analyzed the demographic data, where we concluded that the most cooperative age group for online shopping is 18-23 and the highest participation in the research is female.
Many research studies for civil society development see enormous potential for the use of public discourse by civil society as a means to help transitional nations get important issues onto the public agenda. For transitional countries, it is essential to have an active, effective and responsive civil society. There are great challenges to post-conflict countries, and for Kosovo as a new emerging independent state, many years of political uncertainty have contributed to these challenges. The challenges of Kosovo's fragile society vary from healing ethnic conflicts, political conflicts, building infrastructure and economy. The development of sustainable civil society is necessary for Kosovo's society in order to tackle efficiently social, economic and political problems. The role of civil society and public discussion should increase in this regard, in order to build new and strong institutions. In the case of Kosovo, limited research has been conducted on the role of the civic organizations regarding their democratic participation and impact for developing the political system. By using comprehensive qualitative research methods this study analyses the role of the civil society for developing a democratic system of governance in Kosovo, set as one of the central objectives of both international community and of the Kosovo institutions. The development of civil society is analyzed thoroughly. The study concludes how important is the role and engagement of the civil society as one of the key factors in impacting the development of the democratic system of governance by assisting in state capacity built and increasing the role of active citizens in public decision making. ; Proces uspostave održivog i aktivnog civilnog društva koje djelotvorno i odgovorno sudjeluje u demokratskom sustavu upravljanja ključno je za tranzicijske zemlje. Nakon godina sukoba i političke neizvjesnosti, neovisni status Kosova predstavlja velike izazove. Krhko društvo Kosova suočava se s mnogim izazovima, a razvoj civilnog društva samo je jedan od njih. Problemi političke, društvene i gospodarske naravi zahtijevaju povećanje uloge civilnog društva. U slučaju Kosova, provedena su ograničena istraživanja o ulozi različitih građanskih organizacija u pogledu njihovog demokratskog sudjelovanja i utjecaja na razvoj politi čkog sustava. Djelovanje organizacija civilnog društva čiji je fokus politički aktivizam koji nastoji proširiti praksu građanstva i povećati zahtjeve za pravom javnom raspravom i pokrivenost svih strana važnih pitanja - elemenata ključnih za funkcioniranje demokracije - otežava se ako se ne spriječi. Stoga, civilno društvo Kosova još nije u činkovit i utjecajan partner u donošenju javnih odluka. Korištenjem sveobuhvatnih kvalitativnih metoda istraživanja ova studija analizira ulogu civilnog društva za razvoj demokratskog sustava upravljanja na Kosovu postavljenim kao jedan od glavnih ciljeva međunarodne zajednice i institucija Kosova. Razvoj civilnog društva temeljito se analizira. Početkom devedesetih godina na Kosovu uspostavljeno je niz organizacija civilnog društva. U početku, osnovni cilj kosovskih Albanaca bio je ispuniti barem neke od svojih društvenih potreba kulture, obrazovanja i zajedničkog javnog života kroz civilno društvo i kao reakciju na izolaciju Albanaca iz javnog života uzrokovan iz srpeskog režima. Istovremeno, temelje albanskih političkih stranaka bile su međusobno povezane, ako ne i izravni nastavak nekih od tih civilnih udruga. S raspadom bivše Jugoslavije, te su se političke stranke razvile u nacionalni albanski pokret. To je bio početak razvoja ranog oblika civilnog društva koji se postupno organizirao unutar tzv. Civilnog Otpora osnivanjem paralelnih institucija Kosova. Slijedom toga, razdoblje pod srbijanskom okupacijom dovelo je do stvaranja skromnog civilnog društva. Nakon rata 1998-1999 pod Misije Ujedinjenih Naroda u Kosovskoj upravi (UNMIK), uspostavljen je ogroman broj malih nevladinih organizacija (NGO-a) i lokalnih medija. Imajući u vidu da je odnos civilnog društva i kosovskih institucija prošao kroz dvije vrlo različite faze razvoja, ova se studija usredotočuje na predratnu situaciju pod Miloševićevim režimom i poslijeratnom razdoblju pod međunarodnom upravom i izgradnji demokratskog upravljanja u Nezavisno Kosovo. Kao što ćemo vidjeti, razvoj civilnog društva bio je snažno pogođen represijom srbijanskog režima od 1989 do 1999 i radikalnom promjenom okolnosti pod UNMIK upravu koja je pratila rat 1999. godine. Međutim, nakon proglašenja neovisnosti civilno društvo se smatra važnim faktorom kako bi ispunio različite uloge, dok se gospodarske i političke institucije Kosova zrele; od služenja kao 'watchdog' do davanje uloga na javnim politikama. Ova će studija istražiti proces razvitka civilnog društva na Kosovu, od dana njihovog nastanka, kroz složene političke situacije devedesetih, do njihovih potencijalnih uloga i doprinosa za razvoj demokratskog sustava upravljanja na Kosovu. Studija je podijeljena u šest poglavlja, a na kraju slijedi glavni zaključak U prvom ću se poglavlju usredotočiti na različita značenja i potencijalne definicije civilnog društva, kao i na razne postoje će diskurse civilnog društva, dok će se u drugom poglavlju uvesti kratka povijest Kosova. U trećem poglavlju opisat ću povijesne korijene razvoja civilnog društva na Kosovu prije rata 1999. godine. Uključivat će razdoblje pod komunističkom Jugoslavijom i godine represije pod Miloševićevim režimom. Glavni fokus četvrtog poglavlja bit će proces uspostave i razvoja nevladinog sektora u sklopu civilnog društva, pod upravom UNMIK-a i na Kosovu. Razlog zašto je razvitak sektora nevladinih organizacija biti posebno elaborilan je da ovaj sektor predstavlja onaj dio civilnog društva na Kosovu koji je najviše primio podrsku iz međunarodnih agencija usmjerene na razvoj civilnog društva, a financiranje donatora posebno je bio usmjereno na nevladine organizacije. Slijedom toga, nevladine udruge bile su vrlo relevantne za politi čke agende međunarodnih donatora, a pojam "nevladina organizacija" postala je tako prevladavajuća da je na Kosovu, kao i u mnogim drugim postsocijalističkim kontekstima, gotovo zamjenjiv s pojmom civilnog društva. U petom poglavlju analizirat će se uloga i doprinos odgajatelja i vjerskih vođa u njihovim sposobnostima kao predstavnici civilnog društva. Ovo je važno uzevši u obzir da organizacije civilnog društva (CSO) predstavljaju više od nevladine udruge (osobito u usporedbi sa zapadnim vrstama nevladinih organizacija koje su uveliko podržale mnogi međunarodni donatori na Kosovu), kao što su organizacije civilnog društva među ostalima CBO ( community based-organizacija u zajednici ), sindikate, saveze, obiteljske udruge, obrazovne organizacije, vjerske zajednice itd. Neuspjeh demokratizacije na Kosovu među ostalim razlozima može se pripisati sustavu obrazovanja s puno kontradikcija gdje prevladava snaga etničkog identiteta. Tijekom procesa obrazovanja i informiranja nastavnici mogu dati značajan doprinos stvaranju identiteta među kosovskim Albancima i Srbima na temelju koncepta državljanstva, dok vjerske vođe mogu djelovati kao posrednici i moderatori u svojim zajednicama i uključiti se u svoje napore za poticanje demokracije. Završit ću peto poglavlje analizirajući da li je moguće omekšavanje autoritarnih tendencija nekih od važnih islamskih vjerskih vođa i aktera na Kosovu kroz mogućnosti njihove konvergencije među civilnim društvom ispitivanjem u kojoj mjeri su kosovski islamske vjerske vođe uključeni u svoje napore za poticanje demokratije. Poglavlje šest će ponuditi sintezu analiza o razvoju civilnog društva prije i poslije rata na Kosovu ukazujući na izazove koje predstavnici civilnog društva moraju prevladati kako bi značajno pridonijeli razvoju demokratskog društva. Zaključit ću naglasivši važnost uspostave održivog civilnog društva koje bi moglo igrati pozitivnu ulogu i utjecaj na utvrđivanje parametara i kvalitete upravljanja na Kosovu i rizika koje mogu predstavljati kada odluče ne postati snage za demokratiju. Studija zaključuje koliko je važna uloga i angažman civilnog društva kao jednog od ključnih faktora koji utječe na razvoj demokratskog sustava upravljanja pomažući u izgradnji državnih kapaciteta i povećanju uloge aktivnih građana u javnom odlu čivanju. Postoji mnogo načina, instrumenata i mehanizama koje civilno društvo i kosovske institucije mogu koristiti kako bi mogli dati značajan doprinos razvoju demokratskog sustava upravljanja na Kosovu. Potrebna su konkretna poboljšanja u mnogim područjima, počevši od: provedbe zakona, poboljšanja suradnje između institucija i civilnog društva, jasnije orijentacije donatorskih politika, financijske održivosti, aktivniju ulogu nevladinih organizacija u procesu integracije u EU i unapređenje kapaciteta civilnog društva. U bliskoj budu ćnosti, sva ta poboljšanja uz paralelni progres demokratske kulture kosovskog društva, mogu pozitivno utjecati na rast civilnog društva kako bi postali važan faktor koji bih dao doprinos razvoju demokratskog sustava upravljanja na Kosovu. U tom kontekstu, kako bi se dao konkretan i jasan odgovor na hipotezu u ovoj studiji, kosovske institucije i predstavnici civilnog društva bi trebalo da se intenzivno bave svim gore navedenim pitanjima. To bi mogao biti tzv proces "ponovnog rađanja" civilnog društva na Kosovu. Demokratija je proces i trebat će neko vrijeme za civilno društvo Kosova, a posebno za organizacije civilnog društva da razviju svoj politički aktivizam. Međutim, da bi razumjeli društveno-političke promjene u "New-Born" Kosovu, neophodno je da se civilno društvo uzme u obzir kako bi se odgovorilo na mnoga etička pitanja vezana za političku i institucionalnu praksu na Kosovu. Predstavnici civilnog društva koji dolaze iz nevladinog sektora ili većih organizacija civilnog društva, bilo odgajatelja ili vjerskih vođa, trebaju biti svjesni koliko mogu pomoći Kosovu u ovim krhkim političkim okolnostima i koje rizike mogu predstavljati kada odluče ne postati snaga za demokraciju. Iako to može biti previše idealistično, ako ne i utopijsko, samo kada se shvate ove uloge, nove generacije nevladinih organizacija Kosova shvaćaju će državu kao svojeg zaštitnika, a politički čelnici će vidjeti predstavnike civilnog društva kao svoje pristaše, a ne kao prijetnju za sebe, tek tada će se stvarno živopno civilno društvo moći razvijati i podržavati demokratski sustav upravljanja na Kosovu. Ovo je fantazija kreativnog, fluidnog i slobodnog civilnog društva. To je koncept civilnog društva koji nije negativno definiran kao suprotnost državi, ali pozitivno, u kontekstu ideja i praksi kroz koje se uspostavlja suradnja i povjerenje između državnih institucija i civilnog društva, čime se pridonosi razvoju doista demokratskog sustava upravljanja postajući "postmoderni" lijek za kosovsko društvo.
Many research studies for civil society development see enormous potential for the use of public discourse by civil society as a means to help transitional nations get important issues onto the public agenda. For transitional countries, it is essential to have an active, effective and responsive civil society. There are great challenges to post-conflict countries, and for Kosovo as a new emerging independent state, many years of political uncertainty have contributed to these challenges. The challenges of Kosovo's fragile society vary from healing ethnic conflicts, political conflicts, building infrastructure and economy. The development of sustainable civil society is necessary for Kosovo's society in order to tackle efficiently social, economic and political problems. The role of civil society and public discussion should increase in this regard, in order to build new and strong institutions. In the case of Kosovo, limited research has been conducted on the role of the civic organizations regarding their democratic participation and impact for developing the political system. By using comprehensive qualitative research methods this study analyses the role of the civil society for developing a democratic system of governance in Kosovo, set as one of the central objectives of both international community and of the Kosovo institutions. The development of civil society is analyzed thoroughly. The study concludes how important is the role and engagement of the civil society as one of the key factors in impacting the development of the democratic system of governance by assisting in state capacity built and increasing the role of active citizens in public decision making. ; Proces uspostave održivog i aktivnog civilnog društva koje djelotvorno i odgovorno sudjeluje u demokratskom sustavu upravljanja ključno je za tranzicijske zemlje. Nakon godina sukoba i političke neizvjesnosti, neovisni status Kosova predstavlja velike izazove. Krhko društvo Kosova suočava se s mnogim izazovima, a razvoj civilnog društva samo je jedan od njih. Problemi političke, društvene i gospodarske naravi zahtijevaju povećanje uloge civilnog društva. U slučaju Kosova, provedena su ograničena istraživanja o ulozi različitih građanskih organizacija u pogledu njihovog demokratskog sudjelovanja i utjecaja na razvoj politi čkog sustava. Djelovanje organizacija civilnog društva čiji je fokus politički aktivizam koji nastoji proširiti praksu građanstva i povećati zahtjeve za pravom javnom raspravom i pokrivenost svih strana važnih pitanja - elemenata ključnih za funkcioniranje demokracije - otežava se ako se ne spriječi. Stoga, civilno društvo Kosova još nije u činkovit i utjecajan partner u donošenju javnih odluka. Korištenjem sveobuhvatnih kvalitativnih metoda istraživanja ova studija analizira ulogu civilnog društva za razvoj demokratskog sustava upravljanja na Kosovu postavljenim kao jedan od glavnih ciljeva međunarodne zajednice i institucija Kosova. Razvoj civilnog društva temeljito se analizira. Početkom devedesetih godina na Kosovu uspostavljeno je niz organizacija civilnog društva. U početku, osnovni cilj kosovskih Albanaca bio je ispuniti barem neke od svojih društvenih potreba kulture, obrazovanja i zajedničkog javnog života kroz civilno društvo i kao reakciju na izolaciju Albanaca iz javnog života uzrokovan iz srpeskog režima. Istovremeno, temelje albanskih političkih stranaka bile su međusobno povezane, ako ne i izravni nastavak nekih od tih civilnih udruga. S raspadom bivše Jugoslavije, te su se političke stranke razvile u nacionalni albanski pokret. To je bio početak razvoja ranog oblika civilnog društva koji se postupno organizirao unutar tzv. Civilnog Otpora osnivanjem paralelnih institucija Kosova. Slijedom toga, razdoblje pod srbijanskom okupacijom dovelo je do stvaranja skromnog civilnog društva. Nakon rata 1998-1999 pod Misije Ujedinjenih Naroda u Kosovskoj upravi (UNMIK), uspostavljen je ogroman broj malih nevladinih organizacija (NGO-a) i lokalnih medija. Imajući u vidu da je odnos civilnog društva i kosovskih institucija prošao kroz dvije vrlo različite faze razvoja, ova se studija usredotočuje na predratnu situaciju pod Miloševićevim režimom i poslijeratnom razdoblju pod međunarodnom upravom i izgradnji demokratskog upravljanja u Nezavisno Kosovo. Kao što ćemo vidjeti, razvoj civilnog društva bio je snažno pogođen represijom srbijanskog režima od 1989 do 1999 i radikalnom promjenom okolnosti pod UNMIK upravu koja je pratila rat 1999. godine. Međutim, nakon proglašenja neovisnosti civilno društvo se smatra važnim faktorom kako bi ispunio različite uloge, dok se gospodarske i političke institucije Kosova zrele; od služenja kao 'watchdog' do davanje uloga na javnim politikama. Ova će studija istražiti proces razvitka civilnog društva na Kosovu, od dana njihovog nastanka, kroz složene političke situacije devedesetih, do njihovih potencijalnih uloga i doprinosa za razvoj demokratskog sustava upravljanja na Kosovu. Studija je podijeljena u šest poglavlja, a na kraju slijedi glavni zaključak U prvom ću se poglavlju usredotočiti na različita značenja i potencijalne definicije civilnog društva, kao i na razne postoje će diskurse civilnog društva, dok će se u drugom poglavlju uvesti kratka povijest Kosova. U trećem poglavlju opisat ću povijesne korijene razvoja civilnog društva na Kosovu prije rata 1999. godine. Uključivat će razdoblje pod komunističkom Jugoslavijom i godine represije pod Miloševićevim režimom. Glavni fokus četvrtog poglavlja bit će proces uspostave i razvoja nevladinog sektora u sklopu civilnog društva, pod upravom UNMIK-a i na Kosovu. Razlog zašto je razvitak sektora nevladinih organizacija biti posebno elaborilan je da ovaj sektor predstavlja onaj dio civilnog društva na Kosovu koji je najviše primio podrsku iz međunarodnih agencija usmjerene na razvoj civilnog društva, a financiranje donatora posebno je bio usmjereno na nevladine organizacije. Slijedom toga, nevladine udruge bile su vrlo relevantne za politi čke agende međunarodnih donatora, a pojam "nevladina organizacija" postala je tako prevladavajuća da je na Kosovu, kao i u mnogim drugim postsocijalističkim kontekstima, gotovo zamjenjiv s pojmom civilnog društva. U petom poglavlju analizirat će se uloga i doprinos odgajatelja i vjerskih vođa u njihovim sposobnostima kao predstavnici civilnog društva. Ovo je važno uzevši u obzir da organizacije civilnog društva (CSO) predstavljaju više od nevladine udruge (osobito u usporedbi sa zapadnim vrstama nevladinih organizacija koje su uveliko podržale mnogi međunarodni donatori na Kosovu), kao što su organizacije civilnog društva među ostalima CBO ( community based-organizacija u zajednici ), sindikate, saveze, obiteljske udruge, obrazovne organizacije, vjerske zajednice itd. Neuspjeh demokratizacije na Kosovu među ostalim razlozima može se pripisati sustavu obrazovanja s puno kontradikcija gdje prevladava snaga etničkog identiteta. Tijekom procesa obrazovanja i informiranja nastavnici mogu dati značajan doprinos stvaranju identiteta među kosovskim Albancima i Srbima na temelju koncepta državljanstva, dok vjerske vođe mogu djelovati kao posrednici i moderatori u svojim zajednicama i uključiti se u svoje napore za poticanje demokracije. Završit ću peto poglavlje analizirajući da li je moguće omekšavanje autoritarnih tendencija nekih od važnih islamskih vjerskih vođa i aktera na Kosovu kroz mogućnosti njihove konvergencije među civilnim društvom ispitivanjem u kojoj mjeri su kosovski islamske vjerske vođe uključeni u svoje napore za poticanje demokratije. Poglavlje šest će ponuditi sintezu analiza o razvoju civilnog društva prije i poslije rata na Kosovu ukazujući na izazove koje predstavnici civilnog društva moraju prevladati kako bi značajno pridonijeli razvoju demokratskog društva. Zaključit ću naglasivši važnost uspostave održivog civilnog društva koje bi moglo igrati pozitivnu ulogu i utjecaj na utvrđivanje parametara i kvalitete upravljanja na Kosovu i rizika koje mogu predstavljati kada odluče ne postati snage za demokratiju. Studija zaključuje koliko je važna uloga i angažman civilnog društva kao jednog od ključnih faktora koji utječe na razvoj demokratskog sustava upravljanja pomažući u izgradnji državnih kapaciteta i povećanju uloge aktivnih građana u javnom odlu čivanju. Postoji mnogo načina, instrumenata i mehanizama koje civilno društvo i kosovske institucije mogu koristiti kako bi mogli dati značajan doprinos razvoju demokratskog sustava upravljanja na Kosovu. Potrebna su konkretna poboljšanja u mnogim područjima, počevši od: provedbe zakona, poboljšanja suradnje između institucija i civilnog društva, jasnije orijentacije donatorskih politika, financijske održivosti, aktivniju ulogu nevladinih organizacija u procesu integracije u EU i unapređenje kapaciteta civilnog društva. U bliskoj budu ćnosti, sva ta poboljšanja uz paralelni progres demokratske kulture kosovskog društva, mogu pozitivno utjecati na rast civilnog društva kako bi postali važan faktor koji bih dao doprinos razvoju demokratskog sustava upravljanja na Kosovu. U tom kontekstu, kako bi se dao konkretan i jasan odgovor na hipotezu u ovoj studiji, kosovske institucije i predstavnici civilnog društva bi trebalo da se intenzivno bave svim gore navedenim pitanjima. To bi mogao biti tzv proces "ponovnog rađanja" civilnog društva na Kosovu. Demokratija je proces i trebat će neko vrijeme za civilno društvo Kosova, a posebno za organizacije civilnog društva da razviju svoj politički aktivizam. Međutim, da bi razumjeli društveno-političke promjene u "New-Born" Kosovu, neophodno je da se civilno društvo uzme u obzir kako bi se odgovorilo na mnoga etička pitanja vezana za političku i institucionalnu praksu na Kosovu. Predstavnici civilnog društva koji dolaze iz nevladinog sektora ili većih organizacija civilnog društva, bilo odgajatelja ili vjerskih vođa, trebaju biti svjesni koliko mogu pomoći Kosovu u ovim krhkim političkim okolnostima i koje rizike mogu predstavljati kada odluče ne postati snaga za demokraciju. Iako to može biti previše idealistično, ako ne i utopijsko, samo kada se shvate ove uloge, nove generacije nevladinih organizacija Kosova shvaćaju će državu kao svojeg zaštitnika, a politički čelnici će vidjeti predstavnike civilnog društva kao svoje pristaše, a ne kao prijetnju za sebe, tek tada će se stvarno živopno civilno društvo moći razvijati i podržavati demokratski sustav upravljanja na Kosovu. Ovo je fantazija kreativnog, fluidnog i slobodnog civilnog društva. To je koncept civilnog društva koji nije negativno definiran kao suprotnost državi, ali pozitivno, u kontekstu ideja i praksi kroz koje se uspostavlja suradnja i povjerenje između državnih institucija i civilnog društva, čime se pridonosi razvoju doista demokratskog sustava upravljanja postajući "postmoderni" lijek za kosovsko društvo.
European integration is one of the most demanding processes for Kosovo institutions and society. While citizens of Kosovo overwhelmingly support membership in the European Union, assessment reports specify that Kosovo and its institutions still need serious reform to achieve this goal. The integration process offers mechanisms that civil society namely NGO sector can use in order to monitor and give direct contribution for this process, which could also impact to transform Kosovo institutions and society. The Annual Progress Report of the European Commission requires from governments and institutions of countries aspiring for integration to the EU to pursue sound governance practices that allow civil societies to have an impact on policy and decision-making processes. Relying on this requirement, NGOs can use the process as a way to shape the organization and function in their society and institutions. At this stage the role of Kosovo NGO's whose focus is political activism that tends to increase demands for democratic participation in the political system is more than needed. These NGO's apart from monitoring role towards the Government, they can become one of the main partners for EU Integration Process, especially to the European Commission (EC). The aim of this paper is to analyze the role of NGO's as part of civil society in the whole process of EU integration and current possibilities for improving their capacities and contributions towards the public policy and decision making process.
Information is the currency of democracy. (Thomas Jefferson), Freedom of expression is part of the so-called "negative liberty" that imply their guarantee by the Constitution as inviolable and for their realization require non-interference by the state or by private entities. Media uses this freedom, to achieve its objectives where not rarely goes beyond violating the other rights and freedoms prescribed in the Constitution. The power that people gave to media has made it a powerful pressure weapon, but often also a victim of its "sacred" mission, that of informing public about everything that happens. The aim of this paper is to present media reports with criminal law, which are dualistic reports: approaching and contradictory. It will also be presented an overview of the situation in Albania, where the media and its influence play a significant role in people's opinion and in the progress of criminal proceedings. In the first part of the paper I have mentioned the central role of the media in democracy and the benefits that community and society receives from media's freedom. Furthermore, in the second part l have been focusing on the other side of the coin addressing key points in which the media is presented as violating the human rights and interfering in criminal proceedings. In the third and last part I have submitted the role of investigative journalism as an important link in the media but in Albania is still unconsolidated.
Many scholars think that because of its ambiguous nature the definition of the civil society concept sometimes is meaningless. Civil society belongs to a group of sociological and political theory concepts such as freedom, justice, equality and democracy that are not clearly demarcated. At least two specific dimensions of the civil society concept are distinguishable: the theoretical and the normative role. In the context of theoretical role the concept of civil society analyzes dimensions of social life and social values, with citizens and civil organizations as key actors. The normative role serves to motivate and mobilize citizens and other social actors for the establishment and development of various contents and forms of civil activities. The normative function is mostly manifested during periods of transition from less to more democratic societies. Both dimensions of the civil society concept have played significant roles, especially in countries where the position of civil society has traditionally played a marginal role. Discussing the concept of civil society is quite fashionable today. Civil society is a popular term with politicians, academics and international agencies. We frequently hear politicians talk about the needs of the state and the market for a civil society. As a result, a number of authors and social and political theorists have stressed its critical importance in the processes of democratic change. The concept of civil society has been defended in various ways by a variety of political and social theorists. Today's content of civil society does not result with a commonly accepted definition of the term, but focuses on whether the term should be a normative or non-normative tool of social science, and whether economic, religious and family relations should be considered as part of it. This paper will focus on the various meanings of civil society; a tentative definition on civil society will be introduced as well as various existing discourses of civil society.
We are all testimonials for the failure or on-go of the medical treatment and of all the medicine in general, even though we are in a century of considerable scientific evolution. The inevitable involvement of doctors in the everyday life of human beings, leads to the necessity that people must have legal protection from medical offense. The most important right, the right to live, requires that doctors and medical staff have to protect and respect the life of the patients, but the careless treatment and medical neglect in many cases has lead to permanent injuries of human health or lost of life. The cases that have been submitted in the court have been suspended, discontinued or the doctors have been declared innocent, because of impossibility to prove that the pretended medical offense has lead to severe impairment of health or even worse to death. According to this situation hundreds of cases have not been reported, and as a result the repetition of these medical offenses and lack of awareness from the medical staff, regarding their professional liability. Taking into account that the evidence of the Albanian criminal legislation provides de jure protection for its patients, in reality this protection de facto does not operate properly, i have introduced my project which is divided into 3 parts/sections. In the first part I have mentioned the evolution of medical outlook, from the antiquity to modern times, the international devices that protect and guarantee the freedoms and right of the patients and the modifications in the relationships between doctors and patients. Further, in the second part I have been focusing on "negligent medical treatment" in our legislation, and in the experience of some more European countries and more. In the third and last part I have submitted the whole economical, social factors that do affect the actualization of this offense otherwise known as "medical neglect" and the possible preventive provisions of this offense.
