Suchergebnisse

U radu je predstavljena tema utjecaja upravljanja znanjem na konkurentsku prednost poduzeća. Naglasak je stavljen na učinkovito upravljanje znanjem u poduzeću što dovodi do iskorištenosti punog potencijala znanja koja imaju svi zaposlenici poduzeća. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi doprinosi li upravljanje znanjem konkurentskoj prednosti poduzeća i kako te utvrditi postoji li razlika u upravljanju znanjem kod menadžera iz javnog i privatnog sektora. Za potrebe obrade ove teme provedena su dva istraživanja. Prvo istraživanje obuhvaćalo je prikupljanje i obradu različite stručne literature, a drugo provođenje empirijskog istraživanja. Istraživanje je provedeno metodom intervjua u 6 poduzeća na uzorku od 12 ispitanika tj. menadžera. Prvu skupinu obuhvaćali su ispitanici privatnog, a drugu ispitanici javnog sektora. Ispitanici su intervjuirani uživo i anonimno, a sve u svrhu dobivanja što vjerodostojnijih rezultata. Rezultati istraživanja potvrdili su utjecaj upravljanja znanjem na konkurentsku prednost poduzeća. Dokazano je da poduzeća koja imaju implementiran sustav upravljanja znanjem (dalje KM sustav) ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu na ona koja tu praksu ne primjenjuju. Istraživanje je pokazalo da nema značajnih razlika u upravljanju znanjem u poduzećima koja dolaze iz različitih djelatnosti i sektora. U poduzećima u kojima nije implementiran KM sustav ili je on implementiran djelomično, prisutan je utjecaj politike na donošenje svih odluka, uključujući i odluke vezane uz upravljanje znanjem. S obzirom na to da je istraživanjem dokazano kako je utjecaj politike ključna prepreka, nužno je promijeniti takvu praksu te na odgovorne pozicije zaposliti ljude koji će prepoznati znanje kao najvažniji resurs. ; The topic of this paper is the influence of knowledge management on the competitive advantage of companies. The emphasis is put on effective knowledge management in a company, which leads to utilizing the full potential of the knowledge that all the employees of a company possess. The main objective of the research was to: (a) identify the contribution of knowledge management to the company's competitive advantage and (b) determine whether there is a difference in knowledge management among managers from the public and private sector. The intent of the paper was to determine if and how knowledge management contributes to the competitive advantage of a company. In addition, by empirical research, it was to determine if there are any differences in approach to knowledge management between the public and private sector managers. Two research studies were conducted for the purpose of the elaboration of the topic. The first research study included gathering and analyzing various scientific literature. The second research study was an empirical research based on interviews with 12 sampled respondents, i.e. managers, in six companies. The first group consisted of the respondents from the private sector and the second group from the public sector. The respondents were interviewed in person and anonymously for the purpose of gaining credible results. The results of the study confirmed that there is an influence of knowledge management on the competitive advantage of a company. It was proven that the companies which implement knowledge management system (hereinafter KM system) gain the competitive advantage over the companies which do not implement them. However, the research study showed that there are no significant differences in knowledge management among companies from different industries and sectors. Furthermore, the influence of politics was present in all decision making situations, including those concerning knowledge management, in the companies which had not implemented the KM system or in which it had partially been implemented. Since the study proved that the influence of politics is the key obstacle, it is necessary to change such a practice and employ managers who recognize knowledge as a key resource.

U početku 21. stoljeća često se koristi pojam pozitivne (afirmativne) diskriminacije. Pozitivna diskriminacija mjera je koju poduzima vlada, neka organizacija ili korporacija s ciljem da se smanje nejednakosti u društvu nastale upravo diskriminacijom, na način da se pružaju određene povlastice onima koji su pretrpjeli neku vrstu diskriminacije. Nastala je u Sjedinjenim Američkim Državama na inicijativu predsjednika Kennedyja, Johnsona i Nixona. Diskriminacija, nažalost, ima mnogo oblika, a neke od najzastupljenijih diskriminacija su: rasne, rodne, dobne, religijske, etničke. Središte ovoga rada bit će na organizacijskoj i korporativnoj pozitivnoj rodnoj diskriminaciji na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Žene na radnom mjestu marginalizirane su, imaju manje plaće i sporije napreduju na hijerarhijskoj organizacijskoj ljestvici, što ih vrlo često stavlja pred izbor oko svojih reproduktivnih odluka. Stoga je problem istraživanja rodna nejednakost na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, što dovodi do socioekonomskih nejednakosti između dviju rodnih grupa. Glavni je cilj istraživanja postići bolje razumijevanje kako pozitivna rodna diskriminacija utječe na veće uključivanje žena na tržište rada u Republici Hrvatskoj. Prikupljanje relevantnih podataka i informacija temeljit će se na sekundarnim (relevantna znanstvena i stručna literatura te dokumentacija odabranih organizacija) i primarnim istraživanjima (anketiranje i dubinski intervjui). Populacija ispitanika anketnim upitnikom su žene na menadžerskim pozicijama, a za intervjue donositelji korporativnih odluka (top menadžeri odabranih organizacija). Veličina uzorka za anketiranje je 30 (N=30), a za intervjue 6 (N=6). Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da razumijevanje rodne diskriminacije te izgradnja svijesti da svi imaju jednake mogućnosti na radnom mjestu potiče žene na veće uključivanje na tržište rada u Republici Hrvatskoj, što doprinosi razvoju socioekonomske jednakosti između žena i muškaraca. ; In the beginning of the 21st century, the term positive discrimination is often used. Positive discrimination is a measure taken by the government, organization or corporation in order to reduce inequalities in the society occurred by discrimination in a way that provides certain benefits to those who have suffered some kind of discrimination. It was formed in the United States of America at the initiative of presidents Kennedy, Johnson and Nixon. Unfortunately discrimination takes many forms, and some of the most common are: race, gender, age, religion and ethnic minority. The focus of this paper will be on organizational and corporative positive gender discrimination in the labour market in Croatia. Women in the workplace are marginalized, have lower wages and slower progress on the hierarchical organizational ladder, which often forces them to make reproductive decisions. Therefore, the problem of this research is gender inequality in the labour market in Croatia which leads to socio-economic inequalities between the two gender groups. The main aim of the research is to achieve a better understanding of how positive gender discrimination affects the greater involvement of women in the labour market in Croatia. The relevant data and information will be collected using secondary (relevant scientific and technical literature and documentation of selected organizations) and primary research (surveys and in-depth (thorough) interviews). The target questionnaire population are women in managerial positions, and for the interviews are corporate decision-makers (top managers of selected organizations). The sample size for the survey is 30 (N=30), and for interviews 6 (N=6). The results of the study suggest that understanding of gender discrimination and building awareness of equal opportunities in the workplace encourages women to a greater participation in the labour market in Croatia, which contributes to the development of socio-economic equality between women and men.

Jedna od definicija menadžmenta kaže da je to aktivnost usmjerena na postizanje određenih, unaprijed zacrtanih ciljeva pomoću aktivnosti drugih ljudi, a upravljanje je ljudskim resursima jedna od osnovnim funkcija svakog menadžera. S druge strane, mobing na radnom mjestu predstavlja značajan izvor stresa, a sukobi unutar organizacije uzrokuju gubitak vremena te ometaju i odvlače zaposlenike od produktivnog korištenja njihovog vremena. Istraživanja koja su se bavila svakodnevnom praksom menadžera pokazala su da menadžeri troše 42 % svoga vremena pokušavajući postići "pomirenje" kada se dogodi sukob. Kako tu naravno nije riječ samo o trošenju vremena menadžera na rješavanje sukoba, već treba dodati i gubitak vremena zaposlenika koji su u sukobu, jasno je da je riječ o značajnim financijskim iznosima. Dodatno, ono što je vidljivo iz istraživanja o izloženosti o mobingu na radnom mjestu i izvan Hrvatske jest dominacija izloženosti okomitom mobingu, u prvom redu "bossingu", gdje se radi o strateškom mobingu te neprijateljskom odnosu nadređene osobe prema zaposleniku na nižem položaju. Ako se ovome pridoda podatak da je nedostatak menadžerskih vještina glavni čimbenik koji doprinosi mobingu i to upravo prema mišljenju menadžera, vidljivo je da je riječ o izuzetno složenom problemu, koji ozbiljno ugrožava uspješno upravljanje. Cilj je ovog rada ukazati na važnost prepoznavanja mobinga na radnom mjestu kao značajnog čimbenika koji pored ostalih štetnih posljedica negativno utječe i na samo upravljanje organizacijom. Dodatno, cilj je rada povećanje opće svijesti o ovom sve raširenijem problemu čije posljedice svakako ne bi trebale biti zanemarene. Provedena sekundarna istraživanja pomoću metode apstrakcije, deskripcije, komparacije i klasifikacije pokazala su postojanje veze između postojanja mobinga na radnom mjestu i uspješnosti upravljanja organizacijom u smjeru da postojanje mobinga na radnom mjestu smanjuje uspješnost upravljanja organizacijom. Ova saznanja bi svakako trebala biti ugrađena u svakodnevnu praksu upravljanja, na način da se prilikom kreiranja politika i procedura, a naročito onih koje se tiču upravljanja ljudskim resursima, svakako implementira i dovoljan broj elemenata koji će omogućiti pravovremeno prepoznavanje postojanja mobinga na radnom mjestu, kao i procedure za uspješno rješavanje takvih slučajeva. ; One definition of management says it is the activity aimed at achieving specific, pre-set goals by using activities of other people, and human resource management is one of the basic functions of each manager. On the other hand, workplace mobbing is a significant source of stress, and conflicts within the organization are causing a waste of time and also disrupt and distract employees from productive use of their time. Studies that deal with daily managers' practice revealed that managers spend 42% of their time trying to achieve "reconciliation" when conflict occurs. Since the issue is not just about spending managers' time to resolve the conflict, but also about wasting time of employees who are in conflict, it is clear that there are significant financial amounts involved. In addition, the dominance of vertical exposure to mobbing, primarily bossing which is a strategic mobbing and hostility by superiors towards the employee in a lower position, is evident from the studies dealing with exposure to workplace mobbing in and outside of Croatia. If we take into account the fact that the lack of management skills has been proved to be a major factor contributing to the workplace mobbing according to managers themselves, it is evident that this is a very complex problem that significantly threatens successful management. The aim of this paper is to point out the importance of recognizing the workplace mobbing as a significant factor that, in addition to other harmful consequences, negatively affects the management of the organization as well. In addition, the aim of this paper is to increase general awareness of this increasingly widespread problem, the consequences of which should certainly not be ignored. Secondary research conducted using methods of abstraction, description, comparison and classification has shown a correlation between the existence of mobbing in the workplace and successful organizational management of the organization indicating that the existence of mobbing in the workplace reduces the success of organizational management. These findings would certainly have to be incorporated into the everyday management practice in a way that when creating policies and procedures, particularly those related to human resource management, one should certainly implement a sufficient number of elements that will allow timely recognition of workplace mobbing, as well as procedures for the successful resolution of such cases.