Suchergebnisse

Cilj ovog rada je istražiti povezanost između poduzetničke namjere i namjere da se napusti domovina. Prikupili smo od 245 studenata iz Bosne i Hercegovine podatke o njihovoj namjeri da postanu poduzetnici, namjeri da napuste zemlju i percepciji o različitim izvorima konflikta: međureligijska i međuetnička netrpeljivost, nejednakost spolova, spolna diskriminacija i stav o ekonomskoj situaciji. Kao što je i očekivano, društvene interakcije važan su prediktor namjere po pitanju migracija. Oni sudionici čiji su prijatelji i obitelj migrirali imaju veće šanse da i sami napuste svoju domovinu. Ni jedan izvor konflikta ne utječe na želju pojedinca da migrira. Suprotno našim očekivanjima, poduzetnička namjera ima statistički značajan i pozitivan utjecaj na namjeru da se napusti domovina. Smatramo da pojedinci s visokom razinom poduzetničke namjere imaju također veća očekivanja po pitanju životnih postignuća, a koja je moguće ostvariti u razvijenim zemljama. Ipak, čini se da preferencije za poduzetništvo iz prilike igraju važnu ulogu u smanjenju namjere za emigriranje. Ako pojedinci preferiraju poduzetništvo iz prilike umjesto poduzetništva iz nužde, te preferencije imaju statistički značajan i negativan utjecaj na namjeru za emigriranje. Stvaratelji politike trebali bi kreirati okruženje koje će stimulirati poduzetništvo iz prilike. ; The aim of this study is to explore the relationship between the entrepreneurial intention and the intention to leave the country. We collected data from 245 students in Bosnia and Herzegovina about their intentions to become entrepreneurs, intentions to leave the country, and their perception about different sources of conflict: interreligious and interethnic tolerance, gender inequality, sexual discrimination, and economic situation. As expected, social interactions seem to be an important predictor of the intention to migrate. Those respondents whose friends and family members migrated have higher chances of migrating themselves. None of the conflict sources influence willingness to leave the country either. Contrary to our expectations, the entrepreneurial intention has a statistically significant and positive effect on the intention to leave the country. A possible explanation might be that individuals with higher entrepreneurial intention also have higher expectations regarding life achievements; which might be achieved in developed countries. However, it seems that preference for opportunity-driven entrepreneurship plays an important role in decreasing the intention to migrate. If individuals prefer opportunity-driven instead of necessity entrepreneurship, these preferences have a statistically significant and negative influence on the intention to migrate. A possible explanation for this might be that individuals who can perceive opportunity in the environment, have a higher motivation to stay in the country because their motivation comes from observing and pursuing an opportunity rather than out of necessity. Policymakers should create an environment to stimulate opportunity instead of necessity entrepreneurship.

Postojeća literatura posebnu pažnju pridaje istraživanju motiva i poduzetničke namjere potencijalnih poduzetnika, a posebice istraživanje namjere studenata da započnu biznis nakon završetka studija. Svrha ovog rada je istraživanje utjecaja petnaest motiva i prethodno poduzetničko iskustvo obitelji studenta na namjeru da pokrene biznis. S obzirom na važnost poduzetništva na razvoj države, pogled iz post-konfliktne, tranzicijske zemlje kao što je Bosna i Hercegovina, pruža korisne povratne informacije za stvaratelje politike i produbljuje naše shvaćanje motiva i namjere za pokretanje biznisa. Naše istraživanje podržava postojeće spoznaje u literaturi da odrastanje u obitelji u kojoj su roditelji poduzetnici predstavlja važan prediktor namjere za pokretanje biznisa. Ova životna iskustva iz ranih obiteljskih dana igraju važnu ulogu u oblikovanju vjerovanja, stavova, osobnosti i namjera pojedinaca. Pored toga, naša istraživanja sugeriraju da sljedeći motivi imaju statistički značajan utjecaj na namjeru za pokretanje biznisa: dva motiva koja opisuju neovisnost (prilika da se bude vlastiti gazda i dokazivanje da on/ona to može učiniti), sklonost prihvaćanju rizika, prilika za boljom organizacijom vremena i osiguranje odgovarajuće brige za buduće naraštaje. Neodgovarajući radni uvjeti u privatnim kompanijama kombinirani s visokom stopom nezaposlenosti čine identificirane motive značajnim prediktorima namjere za pokretanje biznisa. Njihova namjera da započnu biznis primarno potječe iz uočene prilike, ali briga o budućim naraštajima i želja za neovisnošću mogu doprinijeti objašnjenju namjere za započinjanje biznisa. Bosna i Hercegovina spada u kolektivistička društva što može objasniti razlog zbog kojega statistički značajan utjecaj ima i mogućnost da se biznis prenese na buduće naraštaje. ; The existing literature pays particular attention to the investigation of motives and start-up intentions of potential entrepreneurs, especially investigating students' intention to start a firm after the completion of studies. The purpose of this paper is to investigate the influence of fifteen motives and entrepreneurship experience of student's family on the intention to start a business. Given the importance of entrepreneurship for the growth of developing countries, this insight from a post-conflict, transitional country such as Bosnia and Herzegovina will provide valuable feedback for policymakers and will deepen our understanding of motives and intention to start a business. Our research supports existing findings that growing up in a family where parents are entrepreneurs represents an important predictor of intention to start a business. These family-related early life experiences play a major role in molding an individual's beliefs, attitudes, personality, and intentions. In addition, our findings suggest that the following motives have statistically significant effects on the intention to start a business: two independence motives (opportunity to be your own boss and proving that you can do it), propensity for risk acceptance, opportunity for better organization of work and private time, and ensuring appropriate care for future generations. In the context of Bosnia- Herzegovina, a possible explanation of our results might be that less attractive working conditions in the private companies combined with high unemployment rates influence the motives of potential entrepreneurs. Their intention to start a business comes from a perceived opportunity, but taking care of future generations and being independent can contribute to the explanation of the intention to start a business. Bosnia-Herzegovina is considered a collectivistic society, which explains why one of the statistically significant motives is an opportunity to pass a business to future generations.