Suchergebnisse

U nekoliko europskih država u znatnoj mjeri iskorištava se plitka geotermalna energija. Iako veći dio Republike Hrvatske pokazuje potencijal, iskorištavanje i instalacija samih sustava geotermalnih dizalica topline (dizalice topline i toplinski izmjenjivači) pokazuju lagani porast. S obzirom na navedeno u radu je dan kratak pregled dosad objavljenih istraživanja koja se odnose na iskorištavanje i procjenu potencijala plitke geotermalne energije u Hrvatskoj. Na području države trenutačno ne postoji agencija ili državni ured čija bi zadaća bila prikupljati i objavljivati podatke o instaliranim sustavima toplinskih izmjenjivača. Zbog toga je provedeno prikupljanje podataka, od kojih su neki dostupni u objavljenim znanstvenim radovima ili su skupljeni osobnim kontaktom, a koji se odnose na instalirane sustave izmjenjivača sa zatvorenim krugom. Na kraju je, prema skupljenim podatcima, dana procjena trenutačnoga stanja iskorištavanja plitke geotermalne energije za područje Republike Hrvatske. ; Utilization of shallow geothermal energy is well known in several European countries. Even though large parts of Republic of Croatia show significant potential for it use, installation of ground source heat pump systems (heat pump and heat exchangers) is slowly progressing. Therefore, a short overview of so far published research concerning utilization and assessments of shallow geothermal potential for Croatia was done. In Croatia there is no agency or government department in charge of collecting and publishing data concerning installations of heat exchangers. Therefore, a study was done to collect available data of installed closed-loop heat exchangers either from scientific research or from personal contacts with drilling companies. Based on collected data a map was produced that shows general locations of installed heat exchangers. From obtained data of installed heat exchanger length, a first assessment of utilizing shallow geothermal potential in Croatia was given.

Ubrzani razvoj nekonvencionalnih ležišta nafte u SAD-u započeo je 2010. godine, uz naredno petogodišnje razdoblje sa stabilnim i relativno visokim cijenama nafte na tržištu. Tijekom toga relativno kratkoga perioda ekspanzije došlo je do znatnijih promjena u kapitalnim i operativnim troškovima zbog neprestanoga tehnološkog napretka u bušenju i opremanju, rastu pratećega naftno-servisnog sektora te povoljnijega financiranja projekata uz državnu politiku monetarnoga popuštanja. U radu su analizirani trendovi u troškovima razvoja nekonvencionalnih ležišta te ovisnost kretanja cijene nafte (WTI – West Texas Intermediate) o intenzitetu broja aktivnih bušotina i ukupnim proizvodnim kvotama s najvećih ležišta nekonvencionalne nafte. Nakon svjetske financijske krize iz 2008./2009. ekonomski oporavak u SAD-u bio je donekle usporen, što je uzrokovalo ekstremnu volatilnost na dioničkim i robnim tržištima. U takvim nesigurnim uvjetima dnevna kretanja cijena nafte te vrijednosti dionica i roba pokazuju znatno reagiranje na periodične izvještaje o promjenama glavnih makroekonomskih indikatora kao glavnih pokazatelja trenda ekonomskoga oporavka. Prije nego što državne institucije objave takve izvještaje, postoje i predviđanja vrijednosti indikatora temeljem anketa među ekonomskim analitičarima i očekivanim trendovima. Stoga, bilo kakvo pozitivno ili negativno iznenađenje prilikom objave stvarnih podataka u odnosu na predviđeno utječe na dnevno kretanje cijene nafte. U ovome radu statistički su analizi rani utjecaji takvih promjena u makroekonomskim indikatorima na dnevnu završnu cijenu nafte te utjecaj ostalih važnijih burzovnih indeksa u SAD-u. Analiza je pokazala da od makroekonomskih indikatora najveći utjecaj na dnevne pomake u cijeni nafte ima indeks industrijskih proizvođačkih cijena (PPI – Producer Price Index) kao temeljni indeks pokazatelja inflacije. ; Large scale development of tight oil resources in US started after 2010. with following five-year period of favorable steady increase in crude oil price. During this relatively short expansion cycle, operating and capital expenses changed drastically for main tight oil plays due to technological improvements in both well drilling and completion, expansion of service sector as well as loose government monetary policy which allowed favorable financing. This paper analyzed trends in costs during expansion period, as well as correlation of oil price to number of operating rigs and production quotas. After 2008/2009. world financial crisis economy recovery in US was somewhat sluggish and it caused extreme volatile environment in both equity and commodity markets. In such volatile environment intra-day crude oil prices, as well as other commodities and equities, show significant reaction to monthly published macroeconomic indicator reports, which give better overviews of trends in economic recovery. Prior to announcement, these reports always have forecasted value determined by consensus among market analysts. Therefore, any positive or negative surprise in real value tends to influence price of oil. This paper investigated influence of such macroeconomic reports to closing intraday oil price, as well as effect of other important daily market indices. Analysis showed that only Producer Price Index (PPI), among other indicators, has statistical significance of affecting intraday closing oil price.