Suchergebnisse

Kreativna i kulturna industrija jedna je od rastućih industrija današnjice koja, prema Florida i Tinagli (2004), doprinosi ekonomskom razvoju. Prepoznata je važnost kulturne i kreativne industrije od strane Europske unije s obzirom na povećanje vrijednosti sredstava namijenjenih financiranju ovog sektora u sljedećem programskom razdoblju. Svrha rada je odrediti potencijalne prepreke u financiranju udruga koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije u pribavljanju financijskih sredstava. Također, kroz analizu provedenog polustrukturiranog intervjua s predstavnicima tri udruge koje posluju na području grada Osijeka, ispituju se stavovi o preprekama u pribavljanju financijskih sredstava iz europskih fondova te uspješnosti poslovanja neprofitnih organizacija na regionalnoj razini. Neprofitne organizacije koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije, u ovom slučaju udruge kao najbrojnije neprofitne organizacije, još uvijek ovise o državnoj i lokalnoj samoupravi za financiranje projekata te se u praksi, po mišljenju ispitanika, nedovoljno koriste sredstva Europske unije. Također, prema ovom ali i istraživanju drugih autora utvrđeno je da su neprofitne organizacije registrirane u gradu Zagrebu uspješnije u odnosu na druge regije Republike Hrvatske po rezultatima poslovanja i korištenju financijskih sredstava iz Europske unije. Pritom je naglašena važnost korištenja fondova i programa Europske unije za provedbu složenijih i većih projekata te cjelokupan razvoj neprofitnih organizacija u kulturi i kreativnim industrijama. ; The creative and cultural industries are one of the growing industries of today that, according to Florida and Tinagli (2004), contribute to economic development. The importance of the cultural and creative industry has been recognized by the European Union with regard to the increase in the value of funds intended for financing this sector in the next programming period. The purpose of this paper is to identify potential barriers of associations operating within the cultural and ...

Kreativna i kulturna industrija jedna je od rastućih industrija današnjice koja, prema Florida i Tinagli (2004), doprinosi ekonomskom razvoju. Prepoznata je važnost kulturne i kreativne industrije od strane Europske unije s obzirom na povećanje vrijednosti sredstava namijenjenih financiranju ovog sektora u sljedećem programskom razdoblju. Svrha rada je odrediti potencijalne prepreke u financiranju udruga koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije u pribavljanju financijskih sredstava. Također, kroz analizu provedenog polustrukturiranog intervjua s predstavnicima tri udruge koje posluju na području grada Osijeka, ispituju se stavovi o preprekama u pribavljanju financijskih sredstava iz europskih fondova te uspješnosti poslovanja neprofitnih organizacija na regionalnoj razini. Neprofitne organizacije koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije, u ovom slučaju udruge kao najbrojnije neprofitne organizacije, još uvijek ovise o državnoj i lokalnoj samoupravi za financiranje projekata te se u praksi, po mišljenju ispitanika, nedovoljno koriste sredstva Europske unije. Također, prema ovom ali i istraživanju drugih autora utvrđeno je da su neprofitne organizacije registrirane u gradu Zagrebu uspješnije u odnosu na druge regije Republike Hrvatske po rezultatima poslovanja i korištenju financijskih sredstava iz Europske unije. Pritom je naglašena važnost korištenja fondova i programa Europske unije za provedbu složenijih i većih projekata te cjelokupan razvoj neprofitnih organizacija u kulturi i kreativnim industrijama. ; The creative and cultural industries are one of the growing industries of today that, according to Florida and Tinagli (2004), contribute to economic development. The importance of the cultural and creative industry has been recognized by the European Union with regard to the increase in the value of funds intended for financing this sector in the next programming period. The purpose of this paper is to identify potential barriers of associations operating within the cultural and ...

Any discrimination or exclusion based on sexual orientation for the purpose of reducing equality before the law, as well as providing preferential treatment on these grounds, constitutes sexual orientation discrimination . This paper will, inter alia, address the rights of same-sex partners vis-a-vis the rights of heterosexual partners, with the aim of analyzing the current stage of the European perspective in the area where the legal arrangements of certain EU Member States (hereinafter: MS) will be presented by a comparative method. It is precisely these issues that have been decided by the Court of Justice of the European Union (hereinafter: CJEU), from which the major problems in the area of sexual orientation discrimination are identified. In the view of the CJEU, in order for a treatment to be characterized as discrimination on the basis of sexual orientation, a community of same-sex partners must be legalized in a MS. Only when such a legal framework exists can the CJEU decide whether there is a basis for discrimination. Such an interpretation begs the question, what about states that do not have any legal framework that recognizes the same-sex life community? The first part of the paper will analyze international and European standards of protection against sexual orientation discrimination, and after that, the current level of same-sex rights in the EU will be briefly presented. The second part of the paper will be based on analysis of the impact of CJEU decisions on changes in Romanian legislation in the field of recognizing the effect of same-sex marriage, concluded in another MS, as well as an analysis of the process of recognizing the effect of same-sex marriage in the Republic of Croatia (hereinafter: Croatia) In addition, the paper will also analyze the judgment of the Constitutional Court of the Republic of Croatia (hereinafter: CCRC) regarding discrimination on the grounds of sexual orientation observed in the positive regulation governing the issue of foster care. Based on these analyzes, de lege ferenda guidelines will be given at the end of the paper in order to reduce the possibility of sexual orientation discrimination.