Search results

Autori u ovom osvrtu samorecenziraju tekst o Foucaultovoj dvorani ogledala u kojemu nastoje razviti projekt fukoovske geoepistemologije. Najprije propituju sam postupak samorecenziranja kroz problematizaciju teksta kao predmeta analize i značenja samog postupka prepoznajući u njemu obrazac priznanja koji je Foucault utvrdio kao tipičan za zapadnu civilizaciju. Nakon što su prihvatili izazov samokritike, autori svoj povratak problemskom području geoepistemologije i pojmu triedra kao analitičkog oruđa izvode najprije na razini kritike teorijsko-metodologijskog okvira. Pritom uočavaju nedovoljno jasno razlučivanje vlastitog od Foucaultovog pristupa, nedovoljnu preciznost vlastite geoepistemološke analitike te nedovoljnu pažnju koju su u njezinim okvirima posvetili genealogiji praksi moći i znanja. Zatim se usmjeravaju na pojedine sadržajne nedostatke koji su obilježili začetak njihova istraživačkog projekta, a očitovali su se u nedovoljno jasnoj konceptualizaciji pojma života i podrazvijenosti triedara spacijalizacije s obzirom na problematike guvernmentalnosti i biomoći, jezika te samog ludila. Priznajući mogućnost da su se, pristajući na Foucaultovu igru, uhvatili u "triedar Foucault" kao cirkularni okvir tumačenja, autori u zaključnom dijelu osvrta nude sistematizaciju svojih ocjena te iznose prijedloge za daljnji razvoj projekta fukoovske geoepistemološke analitike.

In this research, we analyze the nexus between knowledge and identity as a problem of the sociology of knowledge. Our aim is to present the genealogical framework with the hypothesis that if we accept that knowledge is a multi-discursive phenomenon, then one way of justifying and stabilizing knowledge in social practices is through the concept of identity. We single out the problem of "locality" of discourses and practices and present the "genealogical paths" through which knowledge and identity are intertwined. Furthermore, our attempt is to identify the specific historical relations of knowledge and identity - through the discursive practices and especially in the context of Enlightenment and the claims for "universal knowledge" as part of the process of the formation of what could be called European identity.