Search results

Tema ovoga rada je politički interes kod studenata, odnosno kako i u kojoj mjeri studentiiskazuju interes za politiku, zapolitičkimdjelovanjem u bosanskohercegovačkom društvu. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje"Studenti i politika"u siječnju i veljači 2019. godine na uzorku od 371 studenta Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijediću Mostaru. Dobiveni kvantitativni i kvalitativnipodaci prikazani su frekvencijama i postocima u domeni deskriptivnih statističkih postupaka i primjenom hi-kvadrat testa, a u okviru teorijskog pristupa istraživanja Almondai Verbe (2000) izraženog pomoću tri dimenzije odnosa prema politici i to kao interes ljudi za politiku iinformacije o političkim aktivnostima; zatimkao stavovi kojim izražavaju podršku različitim modelima demokratskoga političkog poretka i na kraju kao vrednovanje političkih postignuća kao povjerenje ispitanika u institucije. Kvantitativnom analizom dobivenih rezultatanavedenog istraživanja utvrđeno je kako studenti prate trend niskog interesa za politiku mladih u BiH, ali imaju i poseban demokratski potencijal.

Tema ovoga rada je politički interes kod studenata, odnosno kako i u kojoj mjeri studenti iskazuju interes za politiku i za političko djelovanje u bosanskohercegovačkom društvu. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje "Studenti i politika" u siječnju i veljači 2019. godine na uzorku od 371 studenta Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Dobiveni kvantitativni podaci prikazani su frekvencijama i postocima u domeni deskriptivnih statističkih postupaka i primjenom hi-kvadrat testa. Istraživanje je provedeno u okviru teorijskog pristupa Almonda i Verbe, pomoću tri dimenzije: odnos prema politici i to kao interes ljudi za politiku i informacije o političkim aktivnostima; zatim stavovi kojima izražavaju podršku različitim modelima demokratskoga političkog poretka; i, na kraju, vrednovanje političkih postignuća kao povjerenje ispitanika u institucije. Kvantitativnom analizom dobivenih rezultata navedenog istraživanja utvrđeno je kako studenti prate trend niskog interesa za politiku mladih u BiH, ali imaju i poseban demokratski potencijal.‎ ; The topic of this article is the political interest of students, ie how and to what‎ extent students express interest in politics, in political activity in Bosnian and‎ Herzegovinian society. For this purpose, a survey "Students and Politics" was‎ conducted in January and February 2019 on a sample of 371 students from the‎ University of Mostar and University of Džemal Bijedić in Mostar. The obtained‎ quantitative data are presented by frequencies and percentages in the domain‎ of descriptive statistical procedures and the application of the chi-square test.‎ Research was conducted within the theoretical approach of Almond and Verba expressed through three dimensions of attitudes towards politics, specifically‎ as people's interest in politics and information about political activities;‎ then as attitudes expressing support for different models of democratic political‎ order; and finally as valuing political achievements as respondents' trust in‎ institutions. The results achived from this research showed that students follow‎ low intrest in the politics of young people in BiH, but also have a special‎ democratic potential

Knjiga "Pravni i politički sustav Bosne i Hercegovine" (216 str.) podijeljena je na četiri dijela, u kojima autori obrađuju pravni sustav BiH, ljudska prava u pravnom i političkom sustavu te politički sustav BiH s osvrtom na političku povijest BiH, predratna previranja i ratne događaje, ulogu i planove međunarodne zajednice (Cutileirov plan, Vance-Owenov plan, Owen-Stoltenbergov plan i Plan Kontaktne skupine), Mirovni sporazum za BiH (Washingtonski i Daytonski sporazum), Ustavno uređenje, bitne karakteristike Daytonskoga ustrojstva, ključne institucije političkoga sustava, Ured Visokoga predstavnika, tri pokušaja ustavnih reforma, izgradnju zajedničkoga sustava vrijednosti, funkcije političkog sustava i i bitne pretpostavke daljnjega razvitka države BiH i njezina pravnoga i političkog sustava.

Velika kriza sedamdesetih u Velikoj Britaniji je poprimila dramatične razmjere u zimi 1978./1979., poznata kao Winter of Discontent. Nezadovoljstva izražena u štrajkovima nisu bila samo znak radničkih previranja radi ostvarivanja socijalnih prava već puno dublji pokazatelj ozbiljne državne krize. Kao odgovor na poremećaj u ekonomskome, političkome i društvenome životu pojavio se tačerizam i označio početak transformacije britanske države. Tačerizam je utemeljen prvenstveno na snažnim uvjerenjima i jakoj političkoj volji da se provedu u život. Internaliziranje i odanost idejama poput slobodnoga tržišta, individualizma, slobode i samoodgovornosti rezultirali su tačerizmom i respektabilnom političkom dugovječnosti. Svaka politika određena je vrijednostima koje zagovaraju političke vođe, a uspjeh je dobrim dijelom ovisan o tome koliko su vođe istinski odane vrijednostima koje sami zagovaraju. Revolucionarne promjene koje je provodila, učinile su Thatcher jednom od najvećih političkih ličnosti 20. stoljeća, ali neizbježno i kontraverznom. ; The crisis in Great Britain during the 1970s became dramatic in winter 1978/1979 known as Winter of Discontent. Dissatisfactions expressed in strikes were not only the sign of workers' turmoil for realization of social rights but also a deeper indicator of serious state crisis. Thatcherism appeared as the answer to disorder in economic, political and social life and it marked the beginning of the Great Britain transformation. Thatcherism is based on strong beliefs and political will to implement them into life. Internalization and loyalty to ideas such as free market, individualism, freedom and self-responsibility resulted in Thatcherism and respectful political longevity. Every politics is determined by values advocated by political leaders and success greatly depends on how much leaders are truly devoted to values they advocate. Revolutionary changes, Thatcher conducted, made her one of the greatest but also controversial political personalities of the 20th century.

Artikulacija ženskih interesa u Bosni i Hercegovini započela je
osnivanjem ženskih društava u vrijeme austrougarske uprave i
nastavljena je u okviru prve Jugoslavije. Ključan aspekt feminizma u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji očituje se u
feminističkome marksizmu i teorijskome radu, ponajviše Blaženke Despot i Žarane Papić. One su dale velik prinos feminističkoj
naraciji u okviru socijalističkoga samoupravljanja. Pod utjecajem
aktualnih feminističkih gibanja i u BiH u to doba prepoznaje se
aktivnije djelovanja žena. Unatoč krutim patrijarhalnim normama i društvu koje se teško nosilo s nazočnošću žena u javnome prostoru pojavljuju se žene na pozicijama ravnateljica škola i urednica novinâ. Tako su žene u BiH formalnopravnu izjednačenost
uspjele ostvariti u okviru socijalističke Jugoslavije.
Pedesetak godina poslije u samostalnoj i neovisnoj BiH usvojeno je više zakona i institucionalnih mehanizama kojima se nije
postigla očekivana ravnopravnost žena u praksi. Naime raskorak
između primjene i učinka pozitivnih zakonskih propisa upućuje
na ključan utjecaj patrijarhalnoga naslijeđa koje uvjetuje subordinaciju žena. Time se potvrđuje činjenica da je društveno-politički
položaj žene neodvojiv od privatne sfere. Mjesto i uloga žene u
BiH velikim su dijelom određeni religijskim ili etičkim običajima
i normama. Takve se norme teško mijenjanju i otežavaju ženama
da utječu na promjene kojima bi ostvarile stvarnu ravnopravnost.
Nakon više od desetljeća postojanja novoga ženskog pokreta (iako
neki smatraju da u BiH ne postoji ženski pokret) i unatoč njegovoj slabosti i podijeljenosti primjetni su ipak i određeni pozitivni
pomaci.
Ključne riječi: feminizam; patrijarhat; socijalizam; retradicionalizacija; žene; Bosna i Hercegovina