Suchergebnisse

Razvoj digitalne tehnologije otvorio je vrata novim mogućnostima stvaranja i prenošenja informacija u različitim oblicima uz pomoć digitalnih medija. Civilno društvo sve češće preuzima i javne usluge koje država prestaje ili više ne uspijeva pružati te je svojevrsni korektiv državnim institucijama, osobito kada su one slabe i nedjelotvorne. Takve društvene promjene stavljaju pred građane i civilno društvo velik izazov. Internetski mediji, posebno društvene mreže, zahvaljujući mogućnosti interaktivne komunikacije na određen način utječu na razvoj političkoga aktivizma kod građana. Pomak od konvencionalnih medija (novine, televizija) na nekonvencionalne (internet) omogućava decentralizaciju komunikacije, otežava kontrolu i restrikcije i čini informacije te razmjenu mišljenja i stavova široko dostupnima. Tako se građanima preko društvenih mreža pruža prilika da sudjeluju u javnome diskursu, iznose mišljenja i stavove te raspravljaju o političkim i društvenim pitanjima. Nekada viđeni samo kao pasivni konzumenti, gledatelji postaju aktivni sudionici kao građani – izvor informacija (Perišin, 2004), što uvelike utječe na interakciju među građanima i razvoj kritičnoga mišljenja. Napredak tehnologije i razvoj društvenih mreža, također, omogućavaju lakše umrežavanje te poticanje razvoja određenih građanskih inicijativa. Time se ujedno otvaraju nove mogućnosti jačanja potencijala organizacija civilnoga društva za mobilizaciju građana za sudjelovanje u društveno korisnim programima i projektima, kao i općenito prostor podrške razvoju civilnoga društva. Svrha je ovoga rada istražiti kako upotreba internetskih medija odnosno društvenih mreža utječe i potiče razvoj građanskoga aktivizma i civilnog društva. ; The evolution of digital technology has opened the door to new means of creating and passing information in various forms with the help of new media. Civil society often takes over public services that the state does not or cannot provide, and serves as a sort of corrective for state institutions, especially if the institutions are weak or ineffective. Such social changes are a great challenge to citizens and civil society. Due to their potential for interactive communication, online media, and particularly social networks influence the development of political activism. The transition from conventional media (newspaper, television) to unconventional (internet, social networks) enables the decentralisation of communication, hinders restrictions and control as well as makes the exchange of opinion and information widely accessible. Through social networks, citizens are allowed to participate in public discourse, present their opinions and thoughts, and discuss political and social matters. Once seen as pure passive consumers, the viewers now become active participants as citizens – the source of information (Perišin, 2010), which has a great impact on the interaction between citizens as well as the development of critical thought. The very advancement of technology and the evolution of social networks enable easier networking and encourage certain civic initiatives. This in result opens up new possibilities for the strengthening of the civic initiative's potential for citizen mobilisation towards participating in socially beneficial programs and projects as well as opening up new space for the support of civil society. The purpose of this paper is to investigate how the use of Internet media, i.e. social networks, affect and stimulate the development of civic activism and civil society.

Ravnopravnost spolova središnja je tema u čitavome svijetu, pa tako i EU-u, gdje predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti koju se nastoji integrirati u sve politike Europske unije, ali i programe financiranja EU-a. Analizirajući istraživanja o ravnopravnosti spolova na institucijama visokoga obrazovanja statistike idu u prilog činjenici da te institucije reproduciraju društvene vrijednosti koje dovode do spolne, rodne pristranosti, odnosno diskriminacije. Statistike pokazuju da postoji vidna razlika u tipičnim karijernim profilima za žene i muškarce, odnosno u odabiru znanstvenih područja. Razvidna je horizontalna segregacija, koja nimalo ne zaostaje za onom drugom, vertikalnom segregacijom koja upućuje na to da je top menadžment, ali i uspješniji karijerni put u visokoobrazovnim institucijama uglavnom rezerviran za muškarce. Ne zanemarujući činjenicu da je dostizanje ravnopravnosti spolova u visokome obrazovanju ipak dugoročni projekt koji bi trebao biti rezultat ne samo sveučilišnih politika, nego i institucionalnih vladinih mjera i politika, ovim se radom konstruktivno promišlja i aktualizira tema za buduća istraživanja, s provedenim istraživanjem na jedanaest ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru. ; Gender equality is a central theme throughout the world, including the EU, in which it represents one of the core values that should be integrated into all EU policies, as well as EU funding programs. Analysing research on gender equality in higher education institutions, statistics support the fact that these institutions reproduce social values that lead to gender, gender bias, or discrimination. Statistics show that there is a visible difference in typical career profiles for women and men, e.g. in the selection of scientific fields. Horizontal segregation is evident, not far behind the other, vertical segregation, which indicates that top management, but also a more successful career path in higher education institutions, is largely reserved for men. In spite of the fact that the achievement of gender equality in higher education is nevertheless a long-term project that should be the result not only of university policies but also of institutional government measures and policies, this paper constructively deliberates and updates the topic for future research, with research conducted on eleven organizational units of the University of Mostar.