Suchergebnisse

U drugoj polovici devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća
Osijek je bio drugi grad u Hrvatskoj po demografskim pokazateljima i gospodarskim potencijalima. U navedenome razdoblju
otvoreno je nekoliko vrlo respektabilnih, među najvećim gospodarskim subjektima na hrvatskome nacionalnom prostoru pivovara i tvornica žigica, tvornica kože, plinara, tvornica namještaja,
tvornica lana, tvornica šećera, tvornica čokolade, tvornica sapuna, tvornica keksa i dr. gospodarskih subjekata. Autorica u radu
na temelju arhivskoga gradiva i relevantne literature prikazuje
industrijalizaciju grada Osijeka tijekom prvih dviju faza industrijskoga razvoja, i to obrtno-manufakturnu od 1853. do 1870. i
željezničku fazu od 1870. do 1918. godine, pri čemu je istaknula
značenje grada na Dravi kao ekonomskoga središta Slavonije i
cijele istočne Hrvatske.
Ključne riječi: grad Osijek; tranzicija; industrija; industrijski
razvoj.

In the beginning of the Homeland War, the fiercest battles took place in Osijek area. There was an intense war dynamics of Croatian armed forces against part of the rebel Serbs and the Yugoslav People's Army, resulting in the highest number of the military and civilian casualties. Due to the location of Osijek in Eastern Croatia, where Serbia borders the Republic of Croatia directly, the rebel Serbs and the Yugoslav People's Army had an unlimited logistic support. Furthermore, the national structure of the population in Eastern Croatia, where there were Serb enclaves (Tenja, Bobota, Vera, Pačetin, Trpinja, Bijelo Brdo and other villages), facilitated Greater Sebia aggression and hindered the defensive activities of the Croatian authorities. The city of Osijek was a headquarters city having contributed to the defense of Eastern Croatia. The city economy was functioning continously during the Homeland War, strongly supporting its defense, despite the numerouus war damages and demographic losses. ; Početkom Domovinskog rata na području Osijeka vodile su se najžešće borbe. Postojala je intenzivna ratna dinamika hrvatskih oružanih snaga protiv dijela pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije, što je rezultiralo najvećim brojem vojnih i civilnih žrtava. Zbog položaja Osijeka u istočnoj Hrvatskoj, gdje Srbija izravno graniči s Republikom Hrvatskom, pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija imali su neograničenu logističku podršku. Nadalje, nacionalna struktura stanovništva u istočnoj Hrvatskoj, gdje su postojale srpske enklave (Tenja, Bobota, Vera, Pačetin, Trpinja, Bijelo Brdo i druga sela), olakšavala je velikosrpsku agresiju i ometala obrambene aktivnosti hrvatskih vlasti. Grad Osijek bio je stožerni grad koji je pridonio obrani istočne Hrvatske. Gradsko gospodarstvo kontinuirano je funkcioniralo tijekom Domovinskog rata, snažno podržavajući njegovu obranu, unatoč brojnim ratnim štetama i demografskim gubicima.