Suchergebnisse

After the first phase of privatization - transformation of ownership - the ownership structure in catering and tourism has been established with the dominant share of the State funds (The CPF and The PF) and of small shareholders. The present ownership structure cannot survive as incompatible to market economy. The lack of the development strategy and privatization strategy are unfavourable for the optimalisation of the ownership structure. However, it is possible to consider some process changes in respect to the subjects of privatization. The CFP will gradually disappear and the number and share amount of small shareholders will decrease considerably. New forms of private capital will appear - holding companies, family and individual capitals of different size and organization. From the aspect of needed strategy, it is necessary to accept the dynamics, aims of privatization and the increase of foreign capital. Catering and tourism need to be adapted for further privatization (recovery and reconstruction). In respect to the optimal ownership structure and possible strategic interests (investment possibilities, Diaspora, small shareholders) market rules and the main role of the State in further process of privatization must be considered. ; Za hrvatsko gospodarstvo i društvo djelatnost ugostiteljstva i turizma ima značenje koji glede privatizacije poprima strategijsku važnost. Prvu fazu privatizacije - pretvorbu vlasništva - karakterizira veliki broj, velika vrijednost i velika disperzija vrijednosti poduzeća, lociranost poduzeća i političko-ratni utjecaj te izostanak priljeva kapitala. U formalnoj vlasničkoj strukturi pretežiti portfelj pripada malim dioničarima te Hrvatskom fondu za privatizaciju i Mirovinskom fondu, a značajan je i udio banaka, državnih poduzeća i osiguravateljskih društava. U stvarnoj vlasničkoj strukturi, međutim, HPP i MF kao institucionalni oblici države dominiraju s udjelom i do 90%. Za daljnje vlasničko strukturiranje ugostiteljstva i turizma nepovoljno je to to nema strategije razvoja. Neki su ciljevi prepoznatljivi kao što su razvoj tržišnog gospodarstva, ubrzanje gospodarskog rasta, udvostručenje brutto društvenog proizvoda do 2000. godine. Strategije, međutim, kao holističkog, i sinergičkog sustava stanja, mjera, ciljeva i metoda još nema. Postojeća vlasnička struktura ne može se održati. Ona je primjerena tržišnim gospodarstvima i izravna smetnja uspostavljanju logičkog kruga tržišnog gospodarstva i tržišne institucionalizacije: privatno vlasništvo - kapital - poduzetništvo. Stoga je različita perspektiva subjekata postojeće vlasnčeke strukture. Mali dioničari, kao specifična kategorija malih vlasnika, ali ne investitora, očekivano će tendirati ozbiljnom ukupnom smanjenju udjela u ugostiteljstvu i turizmu. Banke i državna poduzeća ponajprije moraju i sami promijeniti vlasničku strukturu. Sadašnje nastojanje da se ulozi zbog likvidnosti prodaju očekivano će se transformirati u politiku interesnog pribavljanja portfelja. Mirovinski fond će zbog elemenata svoje funkcije dugoročno zadržati svoj udjel u ugostiteljstvu i turizmu. Naime, MF tendira da preraste u instituciju autonomnog financiranja na temelju vlasništva vrijednosnih papira. Zato će MF zadržati portfelj u turizmu kao perspektivno profitabilnoj grani (nadprosječno). Hrvatski fond za privatizaciju prodat će u narednom razdoblju pretežiti dio svog portfelja. To je i njegov osnovni zadatak u okviru moguće strategije razvoja i privatizacije. Iz strategijskih razloga HFP može i zadržati svoj portfelj, dijelom ili u cjelini, u poduzećima posebitog značenja. U procesu privatizacije afirmirati će se i novi subjekti vlasništva u ugostiteljstvu i turizmu: privatne grupe poduzeća u jedinstvenoj organizaciji holding tipa, institucionalni investitori (potencijalno), obiteljski kapital i pojedinačni kapitali različite veličine i organizacije. Od posebnog značenja su potencijalni subjekti vlasništva iz inozemstva. Njihovo značenje proizlazi iz činjenice da domaće akumulacije nema i jer subjekti iz inozemstva podrazumijevaju i hrvatsku dijasporu. Glede moguće strategije razvoja gospodarstva i djelatnosti ugostiteljstva i turizma nužno je prezentirati proces kao optimalizaciju vlasničke strukture. Taj proces mora uzeti u obzir relevantne ciljeve privatizacije (tržišno gospodarstvo - tržišno društvo), primjerenu dinamiku, ravnopravnost kapitala, značenje priljeva inozemnog kapitala (posebito od dijaspore) te ulogu države kao presudnog činitelja strategije.

Izravno inozemno ulaganje i inozemno deinvestiranje dvije su strane iste medalje, jedna detaljno izučena i istražena, druga iznenađujuće zanemarena. Danas na globalnom tržištu postoji snažna borba svake pojedine zemlje u privlačenju što većeg dijela kolača inozemnog kapitala unutar svojih granica. Jedna od mjera kojom se pokušava privući inozemni ulagač upravo su porezni poticaji. No uspješnost te mjere je upitna jer vrlo često po njezinu isteku i inozemni ulagač napušta zemlju. Iz navedenog problema istraživanja proizlazi i glavni cilj ovog rada: ukazati na problematiku vezanu uz porezne poticaje kao jedan od načina privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, pružiti detaljan uvid u dosadašnje razumijevanja pojma deinvestiranja te analizirati povezanost poreznih poticaja i deinvestiranja na primjeru Republike Hrvatske. Provedena analiza ukazala je na činjenicu kako na primjeru Republike Hrvatske postoji jasna povezanost između ročnosti poreznih poticaja i deinvestiranja. Prosječna starost inozemnih poduzeća u Republici Hrvatskoj iznosi 9,2 godine što odgovara desetogodišnjem razdoblju trajanja porezne potpore. ; Foreign direct investment and foreign divestment are two sides of the same coin, one studied and researched in detail, the other surprisingly neglected. Today, in the global market, there is a strong struggle of each individual country to attract as much of the cake of foreign capital within its borders. One of the measures that is trying to attract a foreign investor is tax incentives. However, the success of this measure is questionable because very often after its expiration, a foreign investor leaves the country. The main goal of this paper is to point out the issue of tax incentives as one of the ways to attract foreign direct investment, provide a detailed insight into the current understanding of the concept of divestment and analyse the relationship between tax incentives and divestment on the example of the Republic of Croatia. The conducted analysis pointed to the fact that on the example of the ...

The powerful attraction of foreign direct investment (FDI) is particularly important for further development of tourism. The strategically focused attraction of FDI in tourism has a much higher significance because of the multiple effects in relation to other segments of the economy. In this context, it is necessary to highlight the investment engagement and the presence of globally branded luxury hotels. The purpose of the study is to assess the macroeconomic environment, the effects of greenfield FDI in tourism and, consequently, the presence of global hotel brands using the comparative analysis of the selected countries as the methodological basis of this study. The research results indicate that a favorable macroeconomic environment plays an important role in attracting foreign capital. Countries that have a more favorable macroeconomic environment attract more greenfield FDI, and provide a greater presence of global hotel brands, and thus greater competitiveness. Also, the political stability, the encouraging macroeconomic business conditions, the elimination of administrative and legislative barriers, the elimination of the country's image as a corrupt destination and tourism staff education at all levels are particularly important for FDI in tourism.

The powerful attraction of foreign direct investment (FDI) is particularly important for further development of tourism. The strategically focused attraction of FDI in tourism has a much higher significance because of the multiple effects in relation to other segments of the economy. In this context, it is necessary to highlight the investment engagement and the presence of globally branded luxury hotels. The purpose of the study is to assess the macroeconomic environment, the effects of greenfield FDI in tourism and, consequently, the presence of global hotel brands using the comparative analysis of the selected countries as the methodological basis of this study. The research results indicate that a favorable macroeconomic environment plays an important role in attracting foreign capital. Countries that have a more favorable macroeconomic environment attract more greenfield FDI, and provide a greater presence of global hotel brands, and thus greater competitiveness. Also, the political stability, the encouraging macroeconomic business conditions, the elimination of administrative and legislative barriers, the elimination of the country's image as a corrupt destination and tourism staff education at all levels are particularly important for FDI in tourism.