Suchergebnisse

Suvremeno novinarstvo mijenja se velikom brzinom i istodobno se suočava s krizom koja se odražava u sve većem nepovjerenju u medije, ali i sve većim pritiscima tržišta. Pažnju publike mediji privlače neprestanim potenciranjem dramatičnosti i proizvođenjem sukoba. Vijest se više ne temelji na nečem što se stvarno dogodilo i što je relevantno, nego na nečemu što je umjetno proizvedeno. U ovom se radu prati geneza jednoga tonskog isječka (engl. sound bite), dijela izjave hrvatskog premijera Zorana Milanovića, koji je dospio u udarne vijesti televizijskih informativnih emisija, rasplamsao rasprave i postao glavna tema novinarskih izvještaja. Na primjeru jednog fragmenta, isječka izjave političara, opisuje se kako se, kada se izostavi kontekst, stvara nova medijska priča. Sljedećih nekoliko dana političari, stručnjaci, branitelji, ali i obični građani bili su akteri te priče, a da se ni jednom nije spomenulo u kojem je kontekstu izgovorena ta izjava. Demokratska debata je izostala. Rad se usredotočuje na raspravu o fragmentaciji vijesti i njihovoj izolaciji od konteksta. Na navedenom primjeru pokazuje se kako su informativne vrijednosti (ono što vijest jest) zamagljene, pa stoga vijesti prestaju biti izvor informacija i poticaj za raspravu o bitnim nacionalnim pitanjima. ; Media environment is rapidly changing and facing a widespread crisis in journalism. It is followed by the decline of audience trust and increasing market pressures. The main goal is to win the audience's attention, very often by creating drama and producing 'conflict'. The news is not based on something that really happened and that is relevant, but it is more often manufactured or artificially produced. In this case study we explore the curious life cycle of a sound bite from a passing remark by the then Croatian Prime Minister Zoran Milanović's to the headlines, discussions and extensive reports which developed over the course of several days. This example shows how news could be manufactured and content blurred when it is built around a fragment without providing the context, in this case a political quote. For several days, politicians, experts, war veterans, but also ordinary citizens were involved in the manufactured news story without making a reference to the context. Consequently, the democratic debate was avoided. Drawing on a discussion of news fragmentation as isolation from context, we show that in this case, news values (what news is) are increasingly blurred, preventing the news from becoming the source of information and discussion of the country's key issues.

Cilj rada jest dati kronološki pregled razvoja studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od njegova osnutka 1970. godine do današnjih dana. U radu su identificirana četiri ključna razdoblja: 1) razdoblje jednogodišnjeg i dvogodišnjeg studija novinarstva; 2) razdoblje četverogodišnjeg studija novinarstva; 3) razdoblje nakon uvođenja prakse na studiju novinarstva, i 4) razdoblje nakon uvođenja Bolonjske reforme. Rad se temelji na zapisima, objavljenim tekstovima i tran skriptima razgovora s profesorima politologije i novinarstva koji su, na različite načine, sudjelovali u razvijanju studija koji na Fakultetu političkih znanosti postoji više od 50 godina. Glavni dio rada razmatra činjenice koje su bile relevantne za razvoj studija, među ostalim na osnovi iskaza glavnih protagonista, profesora, suradnika i predstavnika uprava. Uz to se donosi prikaz i vrednovanje izvedbenih programa i planova rada od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do 2022. godine. Ovaj rad utvrđuje da su jedine konstante u razvoju studija novinarstva stalno preispitivanje koncepcije, reforme i unapređenje studija na osnovi implementacije praktičnih vještina.