Suchergebnisse

Artikulacija ženskih interesa u Bosni i Hercegovini započela je
osnivanjem ženskih društava u vrijeme austrougarske uprave i
nastavljena je u okviru prve Jugoslavije. Ključan aspekt feminizma u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji očituje se u
feminističkome marksizmu i teorijskome radu, ponajviše Blaženke Despot i Žarane Papić. One su dale velik prinos feminističkoj
naraciji u okviru socijalističkoga samoupravljanja. Pod utjecajem
aktualnih feminističkih gibanja i u BiH u to doba prepoznaje se
aktivnije djelovanja žena. Unatoč krutim patrijarhalnim normama i društvu koje se teško nosilo s nazočnošću žena u javnome prostoru pojavljuju se žene na pozicijama ravnateljica škola i urednica novinâ. Tako su žene u BiH formalnopravnu izjednačenost
uspjele ostvariti u okviru socijalističke Jugoslavije.
Pedesetak godina poslije u samostalnoj i neovisnoj BiH usvojeno je više zakona i institucionalnih mehanizama kojima se nije
postigla očekivana ravnopravnost žena u praksi. Naime raskorak
između primjene i učinka pozitivnih zakonskih propisa upućuje
na ključan utjecaj patrijarhalnoga naslijeđa koje uvjetuje subordinaciju žena. Time se potvrđuje činjenica da je društveno-politički
položaj žene neodvojiv od privatne sfere. Mjesto i uloga žene u
BiH velikim su dijelom određeni religijskim ili etičkim običajima
i normama. Takve se norme teško mijenjanju i otežavaju ženama
da utječu na promjene kojima bi ostvarile stvarnu ravnopravnost.
Nakon više od desetljeća postojanja novoga ženskog pokreta (iako
neki smatraju da u BiH ne postoji ženski pokret) i unatoč njegovoj slabosti i podijeljenosti primjetni su ipak i određeni pozitivni
pomaci.
Ključne riječi: feminizam; patrijarhat; socijalizam; retradicionalizacija; žene; Bosna i Hercegovina