Suchergebnisse

Maurice Duverger popularizirati kao novi model političkog sustava. Različitost pojedinih definicija polupredsjedničke vlade i njihovi nedostatci naznačuju nepostojanje konsenzusa o temeljnim značajkama toga sustava što posljedično omogućuje da se politički sustavi promatraju ili kao parlamentarni ili kao polupredsjednički, ovisno o značajkama koje se koriste u pojedinim definicijama. Na temelju analize izvornih polupredsjedničkih modela (Weimarski ustav, Ustav francuske Pete Republike) u radu se nastoji ponuditi jednu sveobuhvatniju definiciju polupredsjedničke vlade kao sustava predsjedničke dominacije u političkom sustavu. U tom se smislu taj sustav definira kao sustav u kojem: 1. predsjednika države neposredno izabiru građani, odnosno posredno izborni kolegij u kojem ne prevladava predstavničko tijelo ili je ono isključeno iz njega; 2. njegov se mandat ne može okončati političkom odlukom predstavničkoga tijela; 3. je on stvarni šef izvršne vlasti, a obavlja je osobno i putem vlade koju predlaže parlamentu i 4. temelj njegova ključnoga položaja unutar izvršne vlasti određeni su ustavni prerogativi (raspuštanje parlamenta, imenovanje i razrješenje vlade) i/ili liderski položaj u stranci/stranačkoj koaliciji koja ima većinu zastupnika u parlamentu. ; The article elaborates the basic features of the system of semi-presidential government, which was popularized by Maurice Duverger as a "new model of the political system". The diversity of individual definitions of semi-presidential government and their shortcomings indicate a lack of consensus on the fundamental features of the system, which in turn allows individual political systems to be viewed as either parliamentary or semi-presidential, depending on the features used in individual definitions. Based on the analysis of the original semi-presidential models (Weimar Constitution, the Constitution of the French Fifth Republic), the paper seeks to elaborate a more comprehensive definition of semi-presidential government as a system of presidential domination in ...

U radu se razlažu temeljne značajke sustava polupredsjedničke vlade, kojeg će Maurice Duverger popularizirati kao 'novi model političkog sustava'. Različitost pojedinih definicija polupredsjedničke vlade i njihovi nedostaci naznačuju nepostojanje konsenzusa o temeljnim značajkama tog sustava, a to zapravo posljedično omogućuje da se pojedini politički sustavi promatraju ili kao parlamentarni ili kao polupredsjednički, ovisno o značajkama koje se koriste u pojedinim definicijama. Na temelju analize izvornih polupredsjedničkih modela (Weimarski ustav, Ustav francuske Pete Republike) u radu se nastoji elaborirati jednu sveobuhvatniju definiciju polupredsjedničke vlade kao sustava predsjedničke dominacije u političkom sustavu. U tom smislu taj sustav se definira kao sustav u kojem je 1. predsjednik države izabran neposredno od građana, odnosno posredno od izbornog kolegija u kojem ne dominira predstavničko tijelo ili je ono isključeno iz njega; 2. njegov mandat se ne može okončati političkom odlukom predstavničkog tijela; 3. on je stvarni šef izvršne vlasti, a obavlja je osobno i putem vlade koju predlaže parlamentu i 4. temelj njegova ključnog položaja unutar izvršne vlasti su određeni ustavni prerogativi (raspuštanje parlamenta, imenovanje i razrješenje vlade) i/ili liderski položaj u stranci/stranačkoj koaliciji koja ima većinu zastupnika u parlamentu. ; The article elaborates the basic features of the system of semi-presidential government, which was popularized by Maurice Duverger as a "new model of the political system". The diversity of individual definitions of semi-presidential government and their shortcomings indicate a lack of consensus on the fundamental features of the system, which in turn allows individual political systems to be viewed as either parliamentary or semi-presidential, depending on the features used in individual definitions. Based on the analysis of the original semi-presidential models (Weimar Constitution, the Constitution of the French Fifth Republic), the paper seeks to elaborate a ...

Regardless of the earlier assumptions about the obsolescence of the classic federal theory, the paper emphasizes the contemporary significance and relevance of federalism. Europe is the epicentre of modern federalization processes, not only when it comes to the European Union, but also a number of European countries such as Belgium, Spain and the United Kingdom. The paper points out the fundamental distinction between the classic and modern federalism, which has its origin in the fact that federal systems 'arise' differently as a result of opposite processes of federalization and that in this sense we can distinguish between classic "integrative" and modern "devolutive" federalism. The basic assumptions of the paper are that 1) these two federalism patterns originally differ in the character of the basic constitutive act of the federal union with regard to the subject of creating a federation, and 2) because contemporary federations are "federal states without a federal foundation" this difference is not noticeable today. On the contrary, it has largely disappeared, and in this way, the difference between classic and modern federalism is actually bridged.

Regardless of the earlier assumptions about the obsolescence of the classic federal theory, the paper emphasizes the contemporary significance and relevance of federalism. Europe is the epicentre of modern federalization processes, not only when it comes to the European Union, but also a number of European countries such as Belgium, Spain and the United Kingdom. The paper points out the fundamental distinction between the classic and modern federalism, which has its origin in the fact that federal systems 'arise' differently as a result of opposite processes of federalization and that in this sense we can distinguish between classic "integrative" and modern "devolutive" federalism. The basic assumptions of the paper are that 1) these two federalism patterns originally differ in the character of the basic constitutive act of the federal union with regard to the subject of creating a federation, and 2) because contemporary federations are "federal states without a federal foundation" this difference is not noticeable today. On the contrary, it has largely disappeared, and in this way, the difference between classic and modern federalism is actually bridged. ; Bez obzira na ranije postavke o zastarjelosti klasične federalne teorije u radu se naglašava suvremeni značaj i aktualnost federalizma. Upravo je Europa epicentar suvremenih procesa federalizacije, ne samo kada je riječ o Europskoj uniji, već i nizu europskih država poput Belgije, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine. U radu se ukazuje na temeljno razlikovanje klasičnog i suvremenog federalizma, koje ima ishodište upravo u činjenici da federalni sustavi različito "nastaju" kao rezultat suprotnih procesa federalizacije i da u tom smislu možemo razlikovati klasični "integrativni" i suvremeni "devolutivni" federalizam. Temeljne su postavke rada da 1) između ta dva obrasca federalizma izvorno postoji suštinska razlika u karakteru temeljnog konstitutivnog akta federalnog saveza s obzirom na subjekta stvaranja federacije, i 2) s obzirom na to da su suvremene federacije "savezne države bez federalnog temelja" ta razlika danas više nije zamjetna, već je ona, naprotiv, u velikoj mjeri nestala i na taj način zapravo se premošćuje razlika između klasičnog i suvremenog federalizma.

In this article the new Croatian model of 'local presidential' system is defined in its most important aspects concerning the electoral model, the position, the powers, the relationship with the local council, and the accountability of directly elected heads of municipalities, mayors and county governors. However, some aspects of the new system, e.g. the powers of the directly elected local executive, are still not defined, and some changes in the electoral system have already been adopted before its actual implementation. What could be preliminarily stated is that the Croatian model is a very specific model with certain features resembling other contemporary systems of 'local presidentialism' in Europe, but also with some peculiarities similar to the American model (particularly the model of electing mayor and deputy mayor on the same ticket), which point to the conclusion that the Croatian model is a new variant of the 'local presidential' system. Adapted from the source document.

Temeljna je tvrdnja rada da glavni uzroci neuspjeha europskog ustava proizlaze iz loše pripreme i provedbe jednog kompleksnog procesa ustavotvorstva za savez država kontinentalnih razmjera. Taj proces uključuje pitanja vremenskog aspekta ustavotvorstva, subjekta donošenja ustava, ustavnog teksta, strategije ustavne ratifi kacije te samih ustavotvoritelja. Krucijalni uzroci za neuspjeh europskog Ustava bit će izloženi u vidu određenih preliminarnih postavki. Pritom će one biti razmotrene u svjetlu određenih komparativnih iskustava ustavotvorstva u dva federalna sustava – američkom i švicarskom. Prvenstvene greške europskog ustavotvorstva ogledaju se u nedostajućem ustavnom trenutku, neodređenosti dokumenta glede njegova ustavnog ili ugovornog karaktera, u stvaranju ustavnog teksta potpuno neprimjerenog razumijevanju običnog građanina, u stvaranju ustava bez vizije i ambicije, u potpunoj odsutnosti bilo kakve strategije ustavne ratifi kacije, u inzistiranju na neposrednom sudjelovanju naroda u prihvaćanju ustava, koji je mišljen pravno i politički prvenstveno kao međunarodni ugovor te u loše vođenoj medijskoj prezentaciji i obrani ustava pred europskom javnošću. Najvažnije greške, koje su presudno utjecale na neuspjeh ustava, su ambivalentan pristup europskih ustavotvoritelja prema načinu ratifikacije ustava te njihovo neuvažavanje iskustva ustavotvorstva drugih federalnih saveza. ; The basic argument of the article is that the main causes of failure of the European Constitution stem from an inadequate preparation and implementation of a complex procedure of constitution-making for a federation of countries on a continental scale. This process includes the issues of temporal aspects of constitutionmaking, the subject of constitution-making, the text of the constitution, the strategy of constitutional ratifi cation and the constitution-makers themselves. The principal causes of failure of the European Constitution will be presented in the form of certain preliminary assumptions, which will then be examined in the ...