Suchergebnisse

U jeku globalne
zdravstvene krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nužno je pronaći
strateška rješenja za poduzeća. Jedno od takvih operacionalnih izazova je
svakako digitalizacija poslovanja. Uspjehe provođenja i upravljanja digitalno
transformacijom ovisi o menadžmentu i odlučnosti provedbe iste. Kada je riječ o
državni poduzećima, svjesni smo situacije u Republici Hrvatskoj gdje sve više
državnih poduzeća u svom djelokrugu posla podliježe novim trendovima. Rijetki
su oni koji time čine i iskorak van standardnog core poslovanja i time
svojem poduzeću daju dodatnu konkurentsku prednost, a jedno od tih poduzeća je
svakako Hrvatska pošta d.d. Sa stanovišta korporacijskog rasta, osobito je
važna ona praksa koja je usko povezana sa investiranjem u inovacije, tako da
procedure, postupci i pravila kojih se menedžment drži pri praktičnom
odlučivanju o investiranju u inovacije postaju značajni izvori temeljem kojih
se može proširiti znanje o korporacijskom rastu. Istraživanje ovih specifičnosti,
kompletirat će sliku o faktorima, uvjetima i okolnostima koje djeluju u
realizaciji korporacijskog rasta hrvatskog državnog poduzeća.

Republika Hrvatska godinama se suočava s izazovom održivosti vlastitog zdravstvenog sustava zbog neučinkovitosti ustanova javne zdravstvene zaštite. Prevladava mišljenje kako uzrok tome leži u samoj strukturi zdravstvenog sustava, koji pruža zdravstvenu zaštitu svim građanima. Ovaj rad nastoji istražiti mogu li javne zdravstvene ustanove biti učinkovitije unatoč samoj strukturi sustava. Osnovna pretpostavka rada je da su javne zdravstvene ustanove neučinkovite zbog utjecaja agencijske teorije. Da bismo ispitali tu pretpostavku, potrebno je usporediti javne i privatne zdravstvene ustanove. Cilj ovog rada je utvrditi postoji li veći utjecaj agencijske teorije u ustanovama javnog zdravstva u odnosu na različiti utjecaj privatnog i javnog vlasništva na metode upravljanja. Metodologija istraživanja odnosi se na financijsku analizu odabranih privatnih i javnih zdravstvenih ustanova. Ispitivanje stručne osposobljenosti ravnatelja u ustanovama pokazalo je da nema velikih razlika u udjelu stručnjaka iz područja ekonomije u privatnim i javnim institucijama. Analiza učinkovitosti temeljena na specifičnim ustanovama pokazala je da su javne zdravstvene ustanove neučinkovitije od privatnih s obzirom na upravljanje troškovima. Na temelju toga zaključak je da je utjecaj agencijske teorije dominantniji u javnim zdravstvenim ustanovama.

Odabrana tema jednako je aktualna koliko i značajna, jer se odnosi na sektor koji je nositelj velikog broja zaposlenih koji spadaju u kategoriju deficitarnih zanimanja. Istraživanje se temelji ne samo na povijesnoj i komparativnoj metodi, nego i na teorijskim metodama kao što su metoda analize i sinteze te induktivna i deduktivna metoda. Temeljni cilj koji se želi postići izradom rada je nastojati objasniti i povezati, kroz upravljački aspekt, na koji način je poslovima osiguranja izvoza Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) doprinijela oporavku hrvatske brodogradnje. Analizom položaja upravljačke ekonomike brodogradnje u sklopu nacionalne ekonomije, otkrivaju se modeli kojima država utječe na oporavak brodogradnje: financijska potpora, restrukturiranje, privatizacija i osiguranje izvoza. Osiguranje izvoza ima velik utjecaj na oporavak domaće brodogradnje uzme li se u obzir prisutnost visokog stupnja rizika u izvozu. Temeljni cilj osiguranja izvoza je povećanje konkurentnosti hrvatskih brodogradilišta u inozemstvu.

Snažne promjene u svijetu rada, pritisak ka većoj fleksibilnosti i deregulaciji tržišta rada, sužavaju bazu i obuhvat doprinosa za mirovinsko osiguranje. Duža razdoblja nezaposlenosti i potrage za poslom već su danas gotovo uobičajeni za većinu mladih, a nove tehnologije smanjuju potrebu za ljudskim radom te je posve zamisliva realnost u kojoj gospodarski rast neće ujedno značiti i rast zapošljavanja. U takvim uvjetima, potreba za društvenom solidarnošću i odgovornošću države trebala bi biti veća. Društveno odgovorno poslovanje, posebno područje prava zaposlenika, ovdje se ukazuje kao smjernica za daljnji rast i razvoj poduzeća pri tom vodeći računa o socijalnim, ekološkim i drugim komponentama. Ne smije se zaboraviti niti da je u tom procesu potrebno zadovoljiti ne samo zaposlenike, nego i vlasnike dioničkih društava koji će zasigurno odobravati rast i vrijednost dionica potaknut primjenom fenomena društveno odgovornog poslovanja. U radu se nastoji ukazati na mogućnosti uvažavanja društveno odgovornog poslovanja unutar kriterija odlučivanja prilikom ulaganja obaveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj pošto upravo ona postaju u ovim tržišnim prilikama u mnogim situacijama većinski vlasnici velikih dioničkih društava i time se stvara mogućnost za njihovim presudnim utjecajem kao velikim tržišnim akterima u donošenju odluka u procesu upravljanja vezano za društveno odgovorno poslovanje. Također su u radu prikazani neki primjeri iz prakse mirovinskih fondova iz razvijenih zemalja, te njihovo uključivanje društveno odgovornog poslovanja u glavne tokove funkcioniranja dioničkih društava. ; Fierce changes in the labor department, the pressure to achieve higher flexibility and deregulation of the labor market narrow the base and coverage for retirement insurance. Longer periods of unemployment and work pursuit are already almost a rule, rather than exception, and as new technologies lower the need for real workers, it is easy to imagine the reality where economic growth will not necessarily be positively correlated with the growth on the labor market. In those conditions, the need for social solidarity and government social responsibility should be higher. Corporate social responsibility, especially the area of employee rights, serves as guidance for further growth and development of the company, at the same time taking into account the social, ecological and other components. While completing the process, one must not forget fulfilling the needs of not only the employees, but also the needs of the shareholders that will surely endorse the growth of the company, as well as the correlated increase in the value of the share that is directly stimulated by the phenomenon of corporate social responsibility. This paper elaborates on the possibility of including corporate social responsibility in the decision-making criteria when mandatory pension funds consider investing in Croatia. Within current market opportunities, those pension funds are becoming majority owners of large joint-stock companies, which creates the possibility of their crucial influence as big market protagonists in decision-making related with corporate social responsibility. This paper gives some examples from practices of pension funds in developed countries, as well as ways of including corporate social responsibility in the main flows of how joint-stock companies are run.

Odabrana tema jednako je aktualna koliko i značajna, jer se odnosi na sektor koji je nositelj velikog broja zaposlenih koji spadaju u kategoriju deficitarnih zanimanja. Istraživanje se temelji ne samo na povijesnoj i komparativnoj metodi, nego i na teorijskim metodama kao što su metoda analize i sinteze te induktivna i deduktivna metoda. Temeljni cilj koji se želi postići izradom rada je nastojati objasniti i povezati, kroz upravljački aspekt, na koji način je poslovima osiguranja izvoza Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) doprinijela oporavku hrvatske brodogradnje. Analizom položaja upravljačke ekonomike brodogradnje u sklopu nacionalne ekonomije, otkrivaju se modeli kojima država utječe na oporavak brodogradnje: financijska potpora, restrukturiranje, privatizacija i osiguranje izvoza. Osiguranje izvoza ima velik utjecaj na oporavak domaće brodogradnje uzme li se u obzir prisutnost visokog stupnja rizika u izvozu. Temeljni cilj osiguranja izvoza je povećanje konkurentnosti hrvatskih brodogradilišta u inozemstvu. ; The topic of the paper is of a high importance and interest for Croatia since it covers the sector which provides many jobs in professions with a shortage of workers. Besides historical and comparative methods, theoretical methods such as analysis, synthesis, induction and deduction were also used in this research. The main objective was to describe and explain the way the Export Credit Insurance division of Croatian Bank for Reconstruction and Development (HBOR) has contributed to the Croatian shipbuilding industry's recovery through managerial aspect. Analysis of the shipbuilding managerial economics in the scope of national economy reveals different models of government influence on recovery of the industry: financial support, restructuring, privatization, and export credit insurance. Considering a high degree of risk present in export, export credit insurance has a major impact on the domestic shipbuilding recovery. The main goal of export credit insurance is to increase the competitiveness of Croatian shipyards abroad.