Suchergebnisse

Istraživanja načina prikaza probacije u medijima relativno su rijetka, posebno u zemljama u kojima probacija ne postoji od davnina. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati koje teme dominiraju u konstrukciji slike probacije u javnosti, tko su glavni promotori probacije te je li se s vremenom promijenila slika probacije u medijima. Analizirano je 390 članaka vezanih uz probaciju objavljenih u hrvatskim novinama i časopisima između 2009. i 2013. godine. Analiza je pokazala da su članci o probaciji najčešće kratki, da često probacija u njima nije glavna tema te da su teme vezane uz probaciju uglavnom površno prikazane. Pokazalo se da probacija u Hrvatskoj ima relativno slabu medijsku vidljivost, a zakoni, odredbe i očekivanja od probacije glavne su teme o kojima se pisalo. U početku su smanjenje prenapučenosti zatvora i smanjenje financijskih troškova bile najčešće spominjane prednosti probacije, ali s vremenom se pažnja nešto više usmjerila na povlastice povezane s resocijalizacijom i rehabilitacijom osuđenika. Ton novinskih članaka o probaciji uglavnom je bio pozitivan ili neutralan, a političari su najgorljivije podupirali njezino uvođenje. Interes medija za probaciju varirao je tijekom vremena. Probacija se sada, u odnosu na prijašnje godine, više kritizira, vjerojatno zbog mnogih zapreka s kojima se probacijski sustav susreo prije no što je oživio u praksi. ; Generally, research related to the media representation of probation is relatively rare, especially in jurisdictions without a long tradition of probation. The aims of this study were to investigate what themes emerged in constructing the public image of probation and who were probation's key promoters, and to analyse whether there was uniform presentation of probation in the media over time. The 390 newspaper articles related to probation that were published in national newspapers and magazines between 2009 and 2013 were analysed. The analysis showed that stories about probation were typically short, probation was typically not a main topic, and issues on probation were mainly superficially elaborated. Probation in Croatia has relatively low media visibility, but legislation, regulations, and expectations from probation emerged as main themes. Initially, reducing prison overcrowding and financial costs were the most frequently mentioned benefits of probation, but over time, attention shifted slightly towards focusing on the benefits of probationers' resocialisation and rehabilitation. The tone of the stories was generally positive or neutral, and politicians were the strongest advocates of the probation system. Media interest in probation fluctuated over the years, and probation has recently faced more criticism than before, most likely because of the many obstacles that it experienced in the course of becoming truly functional in practice.

Starting from a two-dimensional understanding of trust in institutions, we examine the predictability of trust in political institutions and trust in non-political national institutions in explain voting and protest forms of citizen participation in politics, as well as the possible mediating role of satisfaction with the functioning of the political system. The paper is based on the Croatian data of the fifth wave of the European Values Study (EVS, 2018). Individual associations between the two forms of trust and the two types of participation indicate that greater confidence in political institutions is associated with more frequent electoral participation and a lower propensity for protest participation. In contrast, trust in non-political institutions is only associated with less propensity for protest participation. At the same time, both forms of political trust are strongly interconnected and accompanied by greater satisfaction with the functioning of the political system, which is weakly positively associated with voting and negatively associated with a tendency to protest. The multivariate analysis confirmed only the independent positive contribution of trust in political institutions to voting. We discuss the results in the context of the high association between the two forms of political trust in Croatian context, and the findings to date regarding the determinants of voting and protest participation as two forms of citizen participation in politics. ; Polazeći od dvodimenzionanog razumijevanja povjerenja u institucije, u radu provjeravamo prediktivnost povjerenja u političke institucije i povjerenja u nepolitičke nacionalne institucije za objašnjenje glasanja te protestnih oblika sudjelovanja građana u politici, kao i moguću posredujuću ulogu zadovoljstva funkcioniranjem političkog sustava. Rad se temelji na hrvatskim podacima petog vala Europske studije vrednota - ESV (European Values Study - EVS, 2018). Pojedinačne povezanosti dvaju oblika povjerenja i dvaju tipova sudjelovanja ukazuju da je izraženije povjerenje u političke institucije povezano s češćom izbornom participacijom, a manjom sklonošću prosvjednog sudjelovanja, dok je povjerenje u nepolitičke institucije povezano samo s manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju. Ujedno, oba su oblika političkog povjerenja snažno međusobno povezana, te praćena većim zadovoljstvom funkcioniranjem političkog sustava, a koje je u slaboj pozitivnoj vezi s glasanjem, te u negativnoj sa sklonošću prosvjedima. Multivarijatnom analizom potvrđen je samo samostalan pozitivni doprinos povjerenja u političke institucije za pojašnjenje glasanja. Rezultate raspravljamo u kontekstu visoke povezanosti dvaju oblika političkog povjerenja u hrvatskim uvjetima, te dosadašnjih nalaza o odrednicama glasanja i protestnog sudjelovanja kao dvaju oblika sudjelovanja građana u politici.

Polazeći od dvodimenzionanog razumijevanja povjerenja u političke institucije, u radu provjeravamo prediktivnost povjerenja u vladu i predstavničke institucije i povjerenja u provedbene institucije za objašnjenje glasanja te prosvjednog sudjelovanja, kao i moguću posredujuću ulogu zadovoljstva funkcioniranjem političkog sustava. Rad se temelji na hrvatskim podatcima petog vala Europskog istraživanja vrednota – EIV (European Values Study – EVS, 2017). Pojedinačne povezanosti dvaju oblika povjerenja i dvaju tipova sudjelovanja pokazuju da je izraženije povjerenje u vladu i predstavničke institucije povezano s češćim glasanjem te manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju, dok je povjerenje u provedbene institucije povezano samo s manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju. Ujedno, oba su oblika političkog povjerenja snažno međusobno povezana te praćena većim zadovoljstvom funkcioniranjem političkog sustava, a koje je u slaboj pozitivnoj vezi s glasanjem te u negativnoj sa sklonošću prosvjedima. Multivarijatnom analizom potvrđen je samo samostalan pozitivni doprinos povjerenja u vladu i predstavničke institucije za pojašnjenje glasanja. Rezultate raspravljamo u kontekstu visoke povezanosti dvaju oblika političkog povjerenja u hrvatskim uvjetima te dosadašnjih nalaza o odrednicama glasanja i prosvjednog sudjelovanja kao dvaju oblika političkog sudjelovanja. ; Starting from a two-dimensional understanding of trust in political institutions, the paper examines trust in the government and representative institutions and trust in executive institutions as predictors of voting and protest participation, as well as the possible mediating role of satisfaction with the functioning of the political system. The paper is based on the Croatian data from the fifth wave of the European Values Study (EVS, 2017). Individual associations between the two forms of trust and the two types of participation indicate that greater trust in government and representative institutions is associated with more frequent voting and a lower propensity for protest participation. In contrast, trust in executive institutions is only associated with a lower propensity for protest participation. At the same time, both forms of political trust are strongly interconnected and accompanied with greater satisfaction with the functioning of the political system, which is weakly positively associated with voting and negatively associated with the propensity for protest participation. The multivariate analysis confirmed only the trust in government and representative institutions as a unique positive predictor of voting. The results are discussed in view of the high association between the two forms of political trust in the Croatian context, and the findings to date regarding the determinants of voting and protest participation as two forms of political participation.

Polazeći od dvodimenzionanog razumijevanja povjerenja u političke institucije, u radu provjeravamo prediktivnost povjerenja u vladu i predstavničke institucije i povjerenja u provedbene institucije za objašnjenje glasanja te prosvjednog sudjelovanja, kao i moguću posredujuću ulogu zadovoljstva funkcioniranjem političkog sustava. Rad se temelji na hrvatskim podatcima petog vala Europskog istraživanja vrednota – EIV (European Values Study – EVS, 2017). Pojedinačne povezanosti dvaju oblika povjerenja i dvaju tipova sudjelovanja pokazuju da je izraženije povjerenje u vladu i predstavničke institucije povezano s češćim glasanjem te manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju, dok je povjerenje u provedbene institucije povezano samo s manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju. Ujedno, oba su oblika političkog povjerenja snažno međusobno povezana te praćena većim zadovoljstvom funkcioniranjem političkog sustava, a koje je u slaboj pozitivnoj vezi s glasanjem te u negativnoj sa sklonošću prosvjedima. Multivarijatnom analizom potvrđen je samo samostalan pozitivni doprinos povjerenja u vladu i predstavničke institucije za pojašnjenje glasanja. Rezultate raspravljamo u kontekstu visoke povezanosti dvaju oblika političkog povjerenja u hrvatskim uvjetima te dosadašnjih nalaza o odrednicama glasanja i prosvjednog sudjelovanja kao dvaju oblika političkog sudjelovanja.

Tijekom izvršavanja uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom probacijski službenici imaju dvostruku profesionalnu ulogu s jedinstvenom svrhom odvraćanja osuđenika od daljnjeg kriminalnog ponašanja i smanjivanja vjerojatnosti recidivizma. S jedne strane njihov zadatak je nadzirati slobodu osuđenika (počinitelja kaznenih djela) i njihovo pridržavanje obveza, dok s druge strane trebaju uspostaviti kvalitetan profesionalni odnos i psihosocijalnim postupcima pomoći im u resocijalizaciji i reintegraciji unutar društvene zajednice. Ciljevi istraživanja bili su zahvaćanjem perspektive osuđenika i probacijskih službenika istražiti motivaciju osuđenika za izvršavanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom kao jedne od probacijskih sankcija u Hrvatskoj, prije svega u kontekstu motivacije za promjenom ponašanja i pridržavanja uvjeta ove probacijske sankcije te steći uvid u eventualne promjene u motivaciji tijekom izvršavanja sankcije. Provedene su fokusne grupe s prigodnim uzorcima osuđenika (N=12) i probacijskih službenika (N=8). Rezultati su pokazali osuđenikovu tendenciju prema redovitom izvršavanju formalnih obveza uz postojanje pretežno ekstrinzične motivacije za promjenom te izostanak uviđanja svrhe sankcije, pogotovo na početku njezina izvršavanja. Tijekom izvršavanja sankcije dolazi do promjena u intenzitetu te djelomično i vrsti motivacije prije svega zbog uvida u dobrobit i korisnost sankcije čemu pridonosi kvaliteta odnosa s probacijskim službenikom i neki značajni životni događaji. Metode kojima službenici potiču osuđenike na izvršavanje sankcije i odvraćanje od budućih kaznenih djela usmjerene su usvajanju vještina rješavanja problema, osnaživanju socijalnog kapitala i osobne odgovornosti za odluke i vlastito ponašanje.