Suchergebnisse

Lesbian, gay, bisexual, transgender, intersex and queer (LGBTIQ) people can become parents using various methods, but actual possibilities differ between countries depending on the legislation and social norms. The main goal of this study was to explore parenting desire and family formation methods among LGBTIQ people in Croatia. Differences in parenting desire based on sociodemographic characteristics, the frequency and use of family formation methods, as well as the importance of different sources of support for parenthood were analysed. 486 childless LGBTIQ people (aged 18 to 54) and 24 LGBTIQ people who were parents (aged 24 to 54) participated in an online survey. Childless participants who did not want children were on average older in comparison to those who wanted to have children. There were no significant differences in desire for parenthood based on education, income and relationship status, as well as between cis-females and cis-males and lesbians and gays. Most of the participants who were already parents had a child in a previous heterosexual relationship, while most of those who tried to become parents used an assisted reproductive technology. Among all the participants, the most preferred family formation methods were adoption and foster care, and partners were considered as the most important source of support for parenthood. Childless participants who wanted to have children perceived significantly more support from family, friends, and a significant other in comparison to those who did not want children. These results provide novel insights into the decision-making processes LGBTIQ people go through before family formation and indicate associations between the life context (e.g. age, social support) and parenting desire. ; LGBTIQ osobe mogu postati roditeljima na različite načine, ali stvarne se mogućnosti razlikuju među zemljama, ovisno o zakonodavstvu i društvenim normama. Glavni cilj ovog istraživanja bio je istražiti želju za roditeljstvom i metode formiranja obitelji među LGBTIQ osobama u Hrvatskoj. Ispitane su razlike u roditeljskoj želji s obzirom na sociodemografske karakteristike sudionika/ca, učestalost korištenja i preferiranje načina na koje LGBTIQ osobe mogu postati roditeljima te važnost različitih izvora podrške za roditeljstvo. U internetskom anketnom istraživanju sudjelovalo je 486 LGBTIQ osoba bez djece (dobi od 18 do 54 godine) i 24 LGBTIQ osobe koje su roditelji (dobi od 24 do 54 godine). Rezultati su pokazali da su među sudionicima/cama koji nemaju djecu oni koji ne žele djecu u prosjeku stariji u odnosu na one koji žele imati djecu. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u želji za roditeljstvom s obzirom na obrazovanje, prihode i status veze, kao ni između cis-žena i cis-muškaraca te lezbijki i gej muškaraca. Većina sudionika/ica koji su već bili roditelji postali su roditeljima u prijašnjim heteroseksualnim vezama, dok je među onima koji su pokušavali postati roditeljima najčešće korištena metoda potpomognute oplodnje. Rezultati na cijelom uzorku pokazali su da su usvajanje i udomiteljstvo najpoželjnije metode formiranja obitelji te da su partneri najvažniji izvori podrške za roditeljstvo. Među sudionicima/ama bez djece, oni koji su željeli imati djecu, izvijestili su o značajno više percipirane podrške obitelji, prijatelja i značajne osobe u usporedbi s onima koji nisu željeli imati djecu. Ti rezultati daju nove uvide u procese donošenja odluka kroz koje prolaze LGBTIQ osobe prije nego što krenu u zasnivanje obitelji te odnose između životnog konteksta (npr. dob, društvena podrška) i želje za roditeljstvom.

Cilj projekta Razvoja kohortnog longitudinalnog istraživanja (ECDP), financiranog u okviru OBZOR2020 programa Europske Komisije je razviti konkretne modele nove europske istraživačke infrastrukture za koordinaciju budućeg velikog europskog kohortnog 25 godišnjeg longitudinalnog istraživanja o dobrobiti djece i mladih. ECDP projekt usmjeren je na uspostavljanje uspješne istraživačke infrastrukture i budućeg EuroCohort istraživanja kroz: (a) razvijanje podrške među ključnim donositeljima politika te nacionalnim agencijama zaduženima za financiranje istraživačkih infrastruktura i anketnih prikupljanja podataka; (b) razvijanje znanstveno izvrsnog nacrta budućeg longitudinalnog anketnog istraživanja ; te (c) uspostavljanje stabilnog operativnog okvira koji jamči logističku opstojnost budućeg EuroCohort istraživanja. Cilj jedne dionice projekta je oformiti savjetodavnu grupu djece (CYPAG) te kroz fokusne grupe utvrditi dječju perspektivu o dobrobiti, što im znači riječ "dobrobit", što pod tim pojmom podrazumijevaju, kao i njihovo razumijevanje etičkih pitanja u longitudinalnim istraživanjima dobrobiti djece. S dvadesetak djece, starosti od 10 do 15 godina, predstavnicima različitih posebno angažiranih skupina djece u različitim područjima od tehničkih, sportskih do prirodoslovnih i društvenih, odnosno djece uključene u nacionalne i lokalne relevantne organizacije, djece iz vijeća učenika, djece iz dječjeg gradskog vijeća, djece iz relevantnih nevladinih organizacija, te djece uključene u sportske organizacije, održane su tri fokusne grupe. Dio djece pripada skupinama kao što su: djeca iz manjinskih skupina, djeca rastavljenih roditelja, djeca iz jednoroditeljskih obitelji, djeca iz udomiteljskih obitelji, djeca s poteškoćama, djeca s kroničnim bolestima, te djeca koja žive u siromaštvu. Prikazani su rezultati kvalitativnog istraživanja o tome kako djeca doživljavaju različite aspekte dobrobiti i što smatraju najvažnijim čimbenicima koji utječu na njihovu dobrobit, kako bi se prema njihovom mišljenju trebala izvoditi longitudinalna istraživanja dobrobiti djece te kako uključiti djecu u longitudinalna istraživanja dobrobiti, koja ih etička pitanja u provođenju longitudinalnih istraživanja s djecom najviše brinu i kako bi ih oni riješili. Dobiveni rezultati pokazuju da djeca i mladi svojim razumijevanjem dobrobiti te načinom naglašavanja važnosti vođenja računa o privatnosti i pravima djece i mladih kao sudionika znanstvenih istraživanja mogu značajno doprinijeti kvaliteti istraživanja dobrobiti, stoga ih je iznimno važno i korisno uključiti aktivno u planiranje i provođenje longitudinalnog istraživanja dobrobiti djece i mladih. ; The European Cohort Development Project (ECDP) is financed from the European Union's Horizon 2020 programme to create specific models for a European Research Infrastructure that will provide, over the next 25 years, comparative longitudinal survey data on child and young adult well-being. The infrastructure developed by ECDP will subsequently coordinate the first Europe wide cohort survey, named EuroCohort. This will be achieved through the following three objectives: (a) building support from key political policymakers with a brief which covers child well-being as well as national funding agencies tasked with infrastructural spending on science and survey data collection; (b) developing a scientifically excellent research design; (c) establishing a robust operation al framework that will ensure the logistic integrity of EuroCohort. The aim of one section of the project is to set up a Children and Young People's Advisory Groups (CYPAG) and to identify, through focus groups, a children's perspective on well-being, examine the meaning of the word 'well-being', as well as gather information of their understanding of ethical issues in longitudinal research on child well-being. Three focus group were conducted with about 20 children, in the age between 10 and 15, representatives from various fields of specially engaged groups of children, including technical, sports, science and social field, children involved in national and local relevant organizations, children from student councils, children from children's city council, children from relevant nongovernmental organizations and also children involved in sports organizations. Some of the children belong to groups such as minorities, children of divorced parents, children from single-parent families, children from foster families, children with disabilities, children with chronic illnesses, and children living in poverty. The results of a qualitative study are presented on how children experience different aspects of well-being, what they consider to be the most important factors affecting their well-being, how in their opinion longitudinal studies of child well-being should be conducted, how to include children in longitudinal studies of well-being, what ethical issues are they most concerned with within longitudinal research with children and how they can be addressed. The results show that children and young people, through their understanding of well-being and by emphasizing the importance of taking into account the privacy and rights of children and young people as participants in scientific research, can significantly contribute to the quality of well-being research, so it is extremely important and useful to involve them actively in planning and conducting a longitudinal study of the well-being of children and young people.