Suchergebnisse

Područje srednje Europe kroz svoje burne povijesne mijene, pomicanja državnih granica, ratove, podjele i povezivanja, u književnosti najsnažnije bilježi, naravno, dva svjetska rata. Uzajamna recepcija savezničkih i protivničkih književnosti mijenjala se prema političkim stranama, savezima i suprotstavljenim blokovima da bi ponovno naizgled bila ujednačena unutar Europske unije. Međutim, Hrvatska je jedina srednjoeuropska zemlja koja je i u bližoj povijesti doživjela velik i težak rat ponovno zabilježen i u književnosti, ali i u horizontu očekivanja i književnoj recepciji srednjoeuropske književne publike zatečene pojavom rata u neposrednom susjedstvu. Ovaj rad pokazuje promjenu književne recepcije istražene analizom sadržaja internetskih stranica pojedinih srednjoeuropskih zemalja, a dobivene rezultate stavlja u kontekst povijesnoga nasljeđa i nacionalnih interaktivnosti. ; The area of Central Europe through its turbulent historical changes, shifting of national borders, wars, divisions and connections, marks the strongest record in literature of the two world wars, of course. Mutual reception of allied and opposing literatures was changing according to political parties, alliances and opposing blocks in order to again be apparently uniformed within the European Union. However, Croatia is the only Central European country which has experienced a big and difficult war in its recent history which was re-recorded in literature as well, but also in the horizon of expectations and literary reception of the Central European literary audience which was caught unprepared by the occurence of war in the immediate neighbourhood. This paper shows the change of literary reception researched through the analysis of the website contents of certain Central European countries, while the given results are put in the context of the historical heritage and national interactivity.

Mediji su 2020. godinu počeli različitim nagađanjima o proročanstvima o virusu COVID-19, najavljenima kroz film i roman pa čak i Bibliju. Nisu se libili poistovjetiti posljedice kuge s onima od virusa COVID-19 čime su potaknuli različite rasističke i ksenofobne ispade u komentarima čitatelja. U ovom radu je kroz aspekt intertekstualnosti i intermedijalnosti opisana situacija u svjetskom medijskom prostoru tijekom pandemije COVID-19. Intenzivno korištenje intertekstualnosti i intermedijalnosti uzrokovano je zadovoljavanjem potreba publike da kroz povezivanje poznatih i novih sadržaja smanji strah od nepoznatoga i familijarizira se s novim pojmovima i novim situacijama. Prevelika količina nepoznanica koja je postojala osobito početkom pandemije morala se nadomjestiti ranijim iskustvima kako bi publika lakše usvojila željene obrasce ponašanja. Nakon što su obrasci ponašanja usvojeni, počinju se koristiti i u komercijalne svrhe.