s. Rebeka Jadranka Anić: Više od zadanoga. Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stoljeću
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Volume 11, Issue 2
ISSN: 1845-6014
4 results
Sort by:
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Volume 11, Issue 2
ISSN: 1845-6014
U ovom članku, na temelju primarnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka, analiziramo mnogostruke mehanizme koji proizvode nejednakosti u suvremenom hrvatskom društvu i višedimenzionalnu klasnu strukturu koja iz njih proizlazi. Naš je pristup potaknut koncepcijom Pierrea Bourdieua, koju smo znatno revidirali i prilagodili proučavanju postsocijalističkih društava u jugoistočnoj Europi. U tekstu prikazujemo četiri analitička koraka koja su nas vodila do koncepcije sveukupne društvene nejednakosti kao nejednakosti u društvenim moćima. Ti koraci uključuju: (1) konstrukciju društvenog prostora u Hrvatskoj, (2) identifikaciju ključnih generatora društvenih nejednakosti (eksploatacijskih tržišnih mehanizama i mehanizama društvenog zatvaranja), (3) analizu životnih stilova i povlačenja simboličkih granica te (4) analizu diferencijalnog povezivanja i uspostavljanja društvenih granica. Rezultati pokazuju da se, uzimajući u obzir sveukupnu društvenu nejednakost, u suvremenom hrvatskom društvu mogu uočiti četiri klase i sedam klasnih frakcija: (1) Klasa bogata kapitalima, s dvije frakcije – ekonomskom i političkom; (2) Klasa srednje razine kapitala, s kulturnom i socijalnom frakcijom; (3) Međuklasa, koja dijeli neke objektivne karakteristike s Klasom srednje razine kapitala, a druge s Klasom siromašnom kapitalima, ali ima distinktivni stil života i obrasce diferencijalnog povezivanja te (4) Klasa siromašna kapitalima, u kojoj je moguće razlučiti tri frakcije: agrarnu, rurbanu i manualno-uslužnu. U završnim razmatranjima donosimo sintetski prikaz klasne strukture suvremenog hrvatskog društva, raspravljamo o novom pojmu egzistencijalne klase (konceptualiziranom na temelju naših teorijskih i empirijskih analiza) te objašnjavamo najvažnije značajke vlastitog postbourdieuovskog pristupa. ; In this article, based on primary quantitative and qualitative data, we analyze the multiple mechanisms generating inequalities in contemporary Croatian society and the multidimensional class structure resulting from them. Our approach has ...
BASE
In: Cultural sociology
ISSN: 1749-9763
In this article, we propose a unified research framework for studying the impact of social and digital inequalities on four types of cultural practices: offline art-related practices, offline everyday cultural practices, online art-related practices, and online everyday cultural practices. In contrast to the research traditions that study them separately, we argue that the subject of further research should be the interplay between cultural practices in offline and online domains and that the impact of social and digital inequalities on cultural participation should be studied jointly. Based on empirical evidence from a large-scale research project carried out in nine European countries, we demonstrate the benefits of sidestepping what we see as a strange disconnect between the research traditions studying cultural practices and inequalities in the offline and online spheres separately. The results of our research show that only the inclusion of online and everyday cultural practices in the analysis does justice to the complexity of contemporary cultural participation and its relation to what we refer to as socio-digital inequalities.