Suchergebnisse

Temelj socijalne države čini sustav socijalne zaštite i sigurnosti. U operativno-metodološkom kontekstu radi se o troškovima socijalne sigurnosti. Jedna od najvećih stavki odnosi se na mirovine, kao (naj)veće komponente ukupnih izdataka za socijalne prestacije u svim zemljama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Namjera rada nije ulaziti u analizu postojećeg mirovinskog sustava, namjera je konstatirati da pritisak davanja za mirovine uvjetovan pogoršanjem odnosa broja zaposlenih i broja umirovljenika nije zaobišao ni Republiku Hrvatsku, što je rezultiralo novim izazovima i pitanjima koje treba riješiti. Jedno od pitanja koje je predmet rada jest može li potrošački stečaj kao mjera sa socijalnim obilježjem kompenzirati negativne posljedice većeg broja umirovljenika i manjih mirovina u slučaju da se kod starijih osoba javi potreba za njegovim pokretanjem. ; System of social protection and security represent basis of social (welfare) state. In the operational- methodological context, it is about social security costs. One of the largest items refers to pensions, as the (largest) component of total expenditures for social benefits in all countries of the European Union, including the Republic of Croatia. The intention of this paper is not to enter into the analysis of the existing pension system, but to state that the pressure of pension payments due to the deteriorating ratio of employees and retirees has not bypassed the Republic of Croatia, which has resulted in new challenges and issues to be addressed. One of the questions, that is the main subject of the paper, is whether consumer bankruptcy as a measure with a social feature can compensate for the negative consequences of a larger number of pensioners and lower pensions in the situation that the elderly need to initiate it.

Montenegro and other Western Balkan countries are characterized by historical mortgages, political instability, commenced but uncompleted structural reforms and unfavourable economic situation, which all contributed to their lagging behind other EU member states. In addition to this, these countries have been faced with a low level of investment in research and development, unfavourable educational structure, low level of innovation and a lack of awareness about the importance of research and development in modern economies. The economic and political situation led to their determination to become a full EU member, which requires the fulfilment of specified criteria, implementation of structural reforms and "catching up" with other EU member states. Investment into research and development are found to be the key factor for fulfilling their objective – EU membership.

Bosna i Hercegovina i ostale zemlje Zapadnog Balkana kao najvažniji dugoročni strateški cilj postavile su ostvarivanje punopravnog članstva u EU. U ožujku 2024. godine Bosna i Hercegovina je dobila odobrenje Europske komisije za otvaranje pristupnih koraka, što zasigurno predstavlja veliki korak, ali istodobno i značajan izazov u procesu prilagodbe europskom gospodarskom i socijalnom sustavu. Pritom, veliki napori bit će usmjereni na prilagodbu suvremenoj europskoj razvojnoj paradigmi temeljenoj na ulaganjima u istraživanje i razvoj, obrazovanju te ostvarenju održivog razvoja. Cilj provedenog istraživanja jest pregled teorijskih aspekata ulaganja u istraživanje i razvoj kao čimbenika gospodarskog rasta te analizagospodarskog stanja te stanje ulaganja u istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini. Svrha je, pregledom teorijskih postavki te analizom ulaganja u istraživanje i razvoj, identificirati znanstveno utemeljene mjere i instrumente nužne za implementaciju društva znanja u Bosni i Hercegovini te za definiranje i implementaciju strukturnih promjena. Rezultati istraživanja ukazuju na značajna zaostajanja gospodarstva Bosne i Hercegovine za razvojnim razinama EU, kao i na nepovoljno stanje ulaganja u istraživanje i razvoj i ostalih suvremenih izvora gospodarskog rasta. Daljnji napredak gospodarstva Bosne i Hercegovine te ostvarenje punopravnog članstva u EU uvelike će ovisiti o implementaciji dostupnih financijskih instrumenata te stvaranju uvjeta za provedbu strukturnih promjena, temeljenih na zahtjevima održivog razvoja te zelene i digitalne transformacije.

Kao ključnu novinu prvog modernog hrvatskog Stečajnog zakona iz 1996. možemo istaknuti pouzdanost kriterija na temelju kojih se odlučuje o pokretanju stečajnog postupka. On se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika kada se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga (insolventnost i insuficientnost). U četvrtoj noveli ovog Zakona iz 2006., proširen je krug ovlaštenih osoba za pokretanje stečajnog postupka. St. 1. čl. 39. sada glasi: "Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako zakonom nije drugačije određeno". U isto vrijeme, na ljeto 2006., Hrvatski je sabor donio Zakon o sportu kojim se, između ostalog, regulira da je tijelo državne uprave nadležno za sport na prijedlog Povjerenstva za profesionalne športske klubove ovlašteno ex offo pokrenuti stečajni postupak ukoliko športski klub-udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u športsko dioničko društvo ili ako preoblikovanje nije uspjelo. Cilj je rada sagledati odredbu čl. 41. Zakona o sportu o obvezi preoblikovanja sportskog kluba – udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo u odnosu na pravno načelo razmjernosti koje nalaže da prava mogu biti ograničena samo u mjeri koja je potrebna za dostizanje cilja koji se želi postići tim ograničenjem. ; One of the key features of the first modern Croatian Bankruptcy Act of 1996 is the reliability of the criteria based on which the initiation of bankruptcy proceedings is decided. Bankruptcy proceedings are initiated by the proposal of the creditor or the debtor when the existence of any of the legally prescribed bankruptcy reasons (insolvency and insufficiency) is determined. In the fourth amendment to this Act in 2006, the circle of authorized persons for initiating bankruptcy proceedings was expanded. In Article 39(1) shall read: "Bankruptcy proceedings are initiated by a proposal of the creditor or the debtor, unless otherwise specified by law." At the same time, in summer 2006, the Croatian Parliament passed the Sports Act, which among other ...

European monetary integration is a long-term process which ended with the establishment of the European Economic and Monetary union in 2002. Entering in the last stage of integration and adopting the euro is significant step for the economies of member states. To participate in the EMU, member states need to fulfil certain criteria, known as the convergence criteria or Maastricht criteria, which essentially comprise the fulfilment of the price stability, financial stability and stability of exchange rates and interest rates. Considering nominal criteria, member states must accomplish real convergence which means they need to reduce development lagging after other EU members. This paper examines effects of euro adoption on entire European Union including Republic of Croatia. The effects of adopting the euro on Croatian economy are explored from microeconomic and macroeconomic aspect. Regarding the variety of positive, but also negative effects on Croatian economy which are analysed in this paper, it can be concluded that adopting the euro has a positive effect on Croatian economy, assuming the convergence criteria achievement and initiation of the structural reforms that will reduce development disparities between Croatian economy and economies of the rest EU member states.

Transition represents a comprehensive process of structural changes and transition "from socialism to capitalism", i.e., the return to the market economy and the civil democracy. The transition process includes changes in all segments of society, especially in the reform of the political system. As a worldwide process it has begun in the '90s of the last century and it is still present in Bosnia and Herzegovina. The transition processes include a wide range of social and political changes, which are particularly obvious in the case of Bosnia and Herzegovina. In fact, not caring for the transition, for the need to change legislative framework in the first place, as well as existing institutions, various political options limitand restrain changes in social awareness. That all lead to the strengthening of the influence of particular interest groups, which ultimately prevent the completion of structural reforms, which have economic consequences for the whole country. In this context, the repressive state institutions without a clear vision and goal and without respect for the law and its own acts, perform activities associated with the various political options, while they have no responsibility for damage caused by such acts, both, individually to persons and to the community in general.

The fundamental objective of the EU regional policy is to reduce differences in development between regions in Europe. EU is directing structural funds to the regions which need help, and in that way EU helps to raise the level of employment and living standards. Financing is based on 4 main principles of regional policy. For the candidate countries are intended the preaccession instrument IPA. Candidate countries have problems in using that intended resources due to inefficient public administration. New member countries allocate the majority of resources from the ESF (European Social Fund), ERDF(European Regional Development Fund) and the Cohesion Fund, with special emphasis on growth, employment and European territorial cooperation. These objectives also form the basis of the financial perspective 2014. - 2020. During that financial perspective the total amount for regional policy in EU budget will be near to 32%.

Znanstvena monografija počinje razmatranjem energetske obnove pročelja višestambenih zgrada gdje je naglasak stavljen na problematiku vlasničkopravnih odnosa u kontekstu upravljanja višestambenim zgradama. Naime, problem energetske obnove i potrebne suglasnosti stanara ostaje nerazjašnjen u postojećoj literaturi. Drugim riječima, postojeća literatura ne pruža odgovor, kao ni korisna objašnjenja ni primjerene pristupe u vezi s problemom energetske obnove i potrebne suglasnosti stanara. Stoga je svrha provedenog istraživanja predstaviti prvu sustavnu i znanstveno utemeljenu analizu predmetne problematike. Nadalje, fokus istraživanja u ovoj znanstvenoj monografiji stavljen je na male hidroelektrane i njihovo trenutno korištenje u proizvodnji električne energije u Republici Hrvatskoj. Pritom je naglasak stavljen na utvrđivanje iskoristivog potencijala veće primjene malih hidroelektrana s ciljem dodatne proizvodnje električne energije u Republici Hrvatskoj. U kontekstu financijskog razvoja odnosno utjecaja tehnologije na budućnost (međunarodnih) financija, istraživanje u sklopu ove znanstvene monografije usmjereno je na prezentiranje uloge i utjecaja tehnologije na sadašnji financijski sustav te na perspektivu u (bližoj) budućnosti. Nadalje, u znanstvenoj monografiji obrađuje se tematika načina i modela restrukturiranja cjelokupnog elektroprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH). Trenutno u BiH postoje tri odvojene elektroprivrede: Elektroprivreda BiH (EP BiH), Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna (EP HZHB) i Elektroprivreda Republike Srpske (EP RS). Sve tri elektroprivrede u svom sastavu imaju sektore proizvodnje, distribucije i opskrbe koje djeluju kao posebni sektori unutar matičnih poduzeća. Tehničko-tehnološka zastarjelost, neiskorištenost proizvodnih kapaciteta (kako postojećih, tako novih) te politička i ekonomska podijeljenost glavne su prepreke efikasnijem i bržem razvoju ovog sektora industrije BiH. Sa stajališta ekonomske teorije nadalje se u ovoj monografiji razmatra važnost energije kao ...