Suchergebnisse

The purpose of this paper is to determine the extent to which the graduates of the National School of Administration (Ecole National d'Administration – ENA) determine the making of public policy in France. The paper wants to test four hypotheses. The first one states that there is as a positive association between the hierarchy of position occupied by the civil servant and public policy determination. The second states that the policy influence grows with the length of the duration of the detached service the civil servant performs, while the third one assumes the influence on policy making by the civil servant grows after his return to the career post. The fourth hypothesis suggests that there exists a positive relation between the participation of civil servants in professional and political associations and the extent of their public policy input. The paper also tries toasses the efficacy of the external controls (Senate, National Assembly, etc.) and internal controls (Prime Minister's Office, Council of State, etc.) of the bureaucracy in order to determine whether the civil service might dominate the area of policy determination in addition to its implementation. In addition, the paper seeks to establish an empirical profile of the grands corps. ; U radu se analizira mjera u kojoj diplomanti Državne škole za javnu upravu (Ecole National d'Administration, ENA), koji su odgovorni za primjenu javnih politika u Francuskoj, utječu i na njihovo oblikovanje. Provjeravaju se četiri hipoteze. Prema prvoj, postoji pozitivna korelacija između mjesta u hijerarhiji koje zauzima neki državni službenik i oblikovanja javnih politika. Druga tvrdi da utjecaj na oblikovanje politika raste usporedno s duljinom trajanja dužnosničkih (političkih) funkcija koje neki francuski viši državni službenici povremeno obavljaju, dok treća pretpostavlja da utjecaj na javne politike raste kad se državni službenik vrati na svoje karijerno radno mjesto. Prema četvrtoj hipotezi, postoji pozitivan odnos između članstva državnih službenika u profesionalnim i političkim udrugama i razmjera njihovog utjecaja na javne politike. Uz provjeru hipoteza, u radu se nastoji procijeniti učinkovitost vanjskog nadzora (Senat, Nacionalna skupština, i dr.) te unutarnjeg nadzora (Ured predsjednika Vlade, Državni savjet, i dr.) nad upravom kako bi se odredilo dominira li državna uprava područjem oblikovanja javnih politika, uz svoje redovite dužnosti njihove primjene. Nadalje, u radu se želi ustanoviti empirijski profil grand corpsa. Zaključno, studija je pokazala da viši državni službenici, bili oni članovi grand corpsa ili ne, ne vladaju Francuskom. Nadalje, jedan od glavnih zaključaka jest da sama ENA ima malo, ili uopće nema, izravnog utjecaja na oblikovanje javnih politika. Oni njezini diplomanti koji postanu članovi grands corpsa imaju značajan utjecaj na oblikovanje politika, no to se događa za vrijeme njihovih privremenih angažmana na političkim položajima koje obavljaju u skladu sa zadacima i odgovornostima koje takvi položaji nose.