Suchergebnisse

Inauguracijski govori važan su alat političke komunikacije jer se izlažu na početku mandata, za razliku od ostalih javnih obraćanja političara, te su smatrani programskima. Od odcjepljenja od Jugoslavije, Hrvatska i Slovenija prolazile su kroz različite puteve demokratske konsolidacije. Cilj ovog rada je usporediti teme koje su hrvatski i slovenski predsjednici isticali u svojim inauguracijskim govorima da bi se dobio uvid u događanja i teme koje su bile najrelevantnije za predsjednike u pojedinoj zemlji u određenom vremenu. Koristeći induktivni kvalitativni pristup, ovo istraživanje pokazalo je da se su se predsjednici obiju zemalja referirali na teme: ekonomije, unutarnje politike, demokracije, odnosa s regijom, nacionalne povijesti, nacionalnih elementa, međunarodne politike, Europske unije i NATO-a. Nadalje, kvalitativna metoda analize sadržaja pokazala je da su se predsjednici obiju zemalja referirali na svaku temu s drukčijim fokusom i namjerom zbog različitih društveno-političkih situacija u kojem su se zemlje nalazile. ; Inaugural addresses are important tools in political communication because, unlike other presidential addresses, inaugural addresses are given at the beginning of the term and are considered programmatic. Since their secession from Yugoslavia, Croatia and Slovenia have followed different paths of democratic consolidation. The purpose of this paper is to compare the topics emphasized in recent Croatian and Slovenian presidential inaugural addresses to gain a better perspective of the events and topics considered most relevant by the main political leaders in these countries. Using an inductive qualitative approach, this paper determined that presidents of both countries referred mostly to the economy, domestic policy, democracy, regional relations, national history, national elements, international relations, the European Union and NATO. Furthermore, the qualitative content analysis showed that, due to the countries' different socio-political situations, the presidents referred to each topic differently, with different foci and notions.

Kad pogledamo medijske navike korisnika, posebno mladih (Reuters Institute Digital News Report, 2020), onda možemo vidjeti sve veći utjecaj društvenih medija u njihovu informiranju i komunikaciji. Značaj društvenih medija još je dodatno ojačan s početkom globalne pandemije bolesti COVID-19. U tom kontekstu društvena mreža Instagram proteklih godina postaje sve popularnija platforma na globalnoj razini, a posebno kod mlađe populacije. No, i dalje ostaje neiskorišten alat u približavanju politika, političkih aktera i važnih društvenih tema mlađoj populaciji. Cilj je ovog rada ispitati kako su ključni politički akteri u Hrvatskoj komunicirali putem Instagrama za vrijeme pandemije COVID-19 te utvrditi jesu li koristili ovu društvenu mrežu kako bi se približili publici na toj platformi, odnosno mladima. S druge strane, ovaj rad će ispitati kako komunikaciju političara na društvenoj mreži Instagram percipiraju i ocjenjuju mladi praktičari odnosa s javnošću i jesu li njihove poruke prilagođene mlađoj populaciji. Svrha će rada biti na temelju dvostruke analize donijeti zaključke i dati preporuke za unapređenje komunikacije političara na društvenoj mreži Instagram. Koristeći metodu analize sadržaja analiziran je sadržaj na Instagram profilima dvojice ministara i članova kriznog stožera za pandemiju COVID-19 te hrvatskog premijera i predsjednika. Analizom je utvrđeno na koji način političari komuniciraju, je li sadržaj prilagođen mladima i potiču li angažman u svojim objavama. Metodom strukturiranog intervjua s odabranim praktičarima odnosa s javnošću komunikacija je ocjenjivana trodimenzionalno: u sadržaju, javnom nastupu i karizmi političara na Instagramu. Na temelju dobivenih rezultata u zaključku rada sažete su preporuke za daljnju praksu u komunikaciji političara na društvenoj mreži Instagram. ; Looking at the users' media habits, especially in young users (Reuters Institute Digital News Report, 2020), we can see the growing social media influence on their information and communication. The importance of social media in information and communication is even higher since the beginning of the global COVID-19 pandemic. In that context, the social network called Instagram is becoming increasingly popular globally, particularly with younger generations. Still, it remains an unused tool in bringing policies, political actors, and important social topics closer to the younger population. The goal of this paper is to investigate how did Croatian politicians communicated via Instagram during the COVID-19 pandemic and to establish if they used this social network to get closer to the audience on that platform, that is, to young people. On the other hand, we will examine how the young public relations practitioners perceive and evaluate the Crisis and political headquarters' and communication on Instagram. Furthermore, they will review if politicians have adapted their messages to the younger population. The scope of this paper is to draw conclusions based on double analysis and give recommendations for communication improvement of politicians on Instagram. We have analysed the content on the Instagram profile of the two ministers and members of Croatian COVID-19 crisis headquarters and Croatian president and prime-minister using the content analysis method. We have established how the politicians communicate, whether the content was adapted to the young population and if their posts were engaging. Alongside the selected public relations practitioners, we have conducted structured interviews to assess the communication, using the three-dimensional assessment method: content, public performance, and charisma of the members of the politicians on Instagram. In conclusion, we have summarized the recommendations for further communication of politicians on Instagram.