Rad je posvećen analizi suvremenih fenomena pod kojima podrazumijevamo mobilnu telefoniju, društvene mreže, brendiranje mladosti, ljepote, zdravlja i sreće kroz estetizaciju tijela te drugih (anti)vrijednosti globalizacijskog konteksta i njihovih utjecaja na mlade koji značajno redefiniraju savjetodavni rad u školama. Kroz tu prizmu, globalizacija je nametnula potrebu pripremanja savjetnika (pedagoga) za rad s vrlo različitom školskom populacijom te traženje najboljeg pristupa u kompleksnom spoju suodnosa suvremenih zbivanja, mladih, odgojno-obrazovnih institucija i dinamičnog okruženja. Promišljanja novih koncepata savjetodavnog rada zahtjeva holistički pristup, posebno stoga što su pedagozi (i školski savjetnici) jedinstveno pozicionirani s obzirom na to da imaju potpuniju sliku životnih okolnosti učenika te njihovih izazova i potreba. Ovakav pristup pedagozima, odnosno savjetodavnom radu kojeg nazivaju pedagogijom životnog puta, kristalizira stavove o promjeni obrazovnih politika i promjenama u obrazovanju pedagoga kako bi oni savjetodavnim radom mogli odgovoriti na izazove globalizacijskog konteksta. ; This paper is devoted to the analysis of the contemporary phenomena, by which we mean mobile phones, social networks, branding youth, beauty, health and happiness through body aestheticization and other (anti) values in the globalization context. It also aims to analyse the impact the aforementioned phenomena have on young people who are significantly redefining counselling in schools. Through this prism, the globalization imposed the need of preparing counselors (pedagogues) to work with a varying school population and searching for the most efficient approach in the complex combination of correlation between contemporary events, youth, educational institutions and dynamic environment. Considerations of new concepts of counselling require a holistic approach, especially because pedagogues (school counsellors) are uniquely positioned since they have a more complete picture of students' life circumstances as well as the challenges they face and the needs they may have. This approach to pedagogues and counselling, also called the pedagogy of life's journey, crystallizes attitudes regarding the changes in education policies and counselors' (pedagogues') education so that they may be able to meet the challenges of the globalization context.
U radu se razmatra suvremenost teorije obrazovanja Ivana Illicha. Polazeći od teze sapere audeIvan Illich kritički razmatra školski sustav otkrivajući inverzije u zadovoljavanju obrazovnihpotreba učenika. Za razliku od škola u kojima je nastava socijalno kontrolirano učenje i život,Ilich se zalaže za demonopolizaciju škola, odnosno druge obrazovne aktivnosti koje učenike nećeuokvirivati u razrede , programe , klupe i druge društveno prihvatljive okvire. Illich je pretečavirtualne nastave, interneta, wikipedije i mnogih drugih oblika suvremenog obrazovanja kojapostoje u prirodnoj i društvenoj čovjekovoj sredini. Mnogi sljedbenici ali i kritičari Ivana Illichaističu da su njegovi radovi intelektualni testament u kojem je ostavljena drugačija analitičkaperspektiva modernih institucija. Njegova borba za individuu i kreiranje drugačijih pristupaobrazovanju određena je epimetejskom pedagogijom jer je nastojao stvoriti uvjete koji ćepromovirati socijalnu pravdu i demokratsko društvo, kao i obrazovanje svima "po mjeri".
Među značajnim promenama u oblasti obrazovanja može se izdvojiti sve prisutnija zasnovanost obrazovanja na ishodima, kao i prihvatanje pristupa obrazovanju orijentisanog ka razvijanju kompetencija koji implicira da se u procesu obrazovanja stiču određena znanja, veštine i sposobnosti koje se prenose, koriste i dalje razvijaju u procesu rada. Polazeći od značaja koji kompetencije imaju za buduće profesionalno delovanje, u radu se iznose rezultati istraživanja koje je za cilj imalo ispitivanje stavova studenata pedagogije u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji o doprinosu studija razvijanju njihovih profesionalnih kompetencija. Istraživanjem je obuhvaćeno 159 studenata pedagogije, a dobijeni rezultati pokazuju da su studenti iz obe zemlje relativno zadovoljni stečenim kompetencijama koje se tiču poznavanja pedagoške terminologije, osposobljenosti za primenu komunikacijskih veština, osposobljenosti za promovisanje multikulturalnih, interkulturalnih i demokratskih vrednosti, poznavanja metodologije pedagoških istraživanja, kao i istorijskog i savremenog razvoja teorije vaspitanja i obrazovanja. Ispitanici smatraju da su tokom studija u najmanjoj meri stekli kompetencije potrebne za praktično delovanje. S obzirom na to da ovaj segment obrazovanja treba da predstavlja veoma važan element studijskog programa, dobijeni rezultati ukazuju na potrebu fleksibilnije i ka praksi otvorenije organizacije programa studija, što, između ostalog, znači da u perspektivi treba razmišljati o većoj zastupljenosti stručno-aplikativnih predmeta koji bi studente pripremali za budući praktičan rad. Sagledavajući ulogu studija u razvijanju profesionalnih kompetencija, treba imati na umu da su kompetencije razvojni koncept, odnosno da studenti tokom studija stiču osnove kompetencija i pripremaju se za dalji razvoj i nadograđivanje u određenom kontekstualnom okviru. ; Značitel'nye izmeneniâ v oblasti obrazovaniâ vklûčaût rastuŝee vospriâtie obrazovaniâ, osnovannogo na rezul'tatah, a takže kompetentnostno-orientirovannoe obrazovanie, kotoroe podrazumevaet, čto opredelennye znaniâ, navyki i umeniâ peredaûtsâ v processe obučeniâ, a ispol'zuûtsâ i razvivaûtsâ v processe raboty. Prinimaâ vo vnimanie važnost' kompetencij dlâ buduŝej professional'noj deâtel'nosti, v stat'e predstavleny rezul'taty issledovaniâ otnošeniâ studentov pedagogiki v Respublike Horvatii i Respublike Serbii k vkladu obučeniâ v razvitie ih professional'nyh kompetencij. V oprose prinâli učastie 159 studentov pedagogiki. Rezul'taty pokazyvaût, čto studenty iz obeih stran otnositel'no udovletvoreny priobretennymi kompetenciâmi v otnošenii znanij pedagogičeskoj terminologii, primeneniâ kommunikacionnyh umenij, sposobnostej dlâ promocii mul'tikul'turnyh, mežkul'turnyh i demokratičeskih cennostej, znaniâ metodologii pedagogičeskih issledovanij, a takže istoričeskogo i sovremennogo razvitiâ teorii vospitaniâ i obrazovaniâ. Anketirovannye studenty sčitaût, čto vo vremâ učeby v naimen'šej stepeni oni priobreli kompetencii, neobhodimye dlâ praktičeskih dejstvij. Učityvaâ, čto ètot segment obrazovaniâ dolžen byt' očen' važnym èlementom učebnoj programmy, polučennye rezul'taty ukazyvaût na neobhodimost' bolee gibkoj i bolee otkrytoj k praktike organizacii učebnoj programmy, a v buduŝem sleduet rassmotret' vozmožnost' bolee širokogo izučeniâ professional'no-prikladnyh predmetov, kotorye podgotovât studentov k buduŝej praktičeskoj rabote. Ishodâ iz roli obučeniâ v razvitii professional'nyh kompetencij, sleduet imet' v vidu, čto kompetencii âvlâûtsâ koncepciej razvitiâ, ukazyvaûŝej na to, čto studenty priobretaût osnovy kompetencij vo vremâ obučeniâ i gotovâtsâ k dal'nejšemu razvitiû i povyšeniû kvalifikacii v konkretnoj kontekstual'noj srede. ; One of the significant changes in the field of education is the fact that education is increasingly based on outcomes, as well as the adoption of an approach to education oriented towards the development of competences, which implies that in the education process certain knowledge, skills and abilities are acquired, which are then transferred, used and further developed through professional practice. In view of the importance that competences have for future professional practice, the paper presents the results of a study examining the attitudes of pedagogy students in Croatia and Serbia about the contribution of their studies to the development of their professional competences. The sample of the study consisted of 159 pedagogy students, and the findings suggest that students in both countries are relatively satisfied with the competences they have acquired in terms of mastering pedagogical terminology, developing the ability to apply communication skills and the ability to promote multicultural, intercultural and democratic values, acquiring knowledge of the methodology of pedagogical research, and knowledge of the historical and contemporary development of education theory. Students report that over the course of their studies the competences they have acquired the least are those relating to practical work. Since this segment of education ought to be a very important element of the study program, the obtained results suggest the need for a more flexible organization of the program which would be more open to practice, meaning, among other things, that in future an increase in the number of applied courses aimed at preparing students for their future professional practice should be considered. When contemplating the role of studies in the development of professional competences, we should bear in mind that competences are a developmental concept, suggesting that students over the course of their studies acquire the foundations of competences and are prepared for their further development and expansion within a certain contextual framework.
Škole se širom sveta nalaze pred novim zahtevima, a jedan od njih, posebno izražen u neoliberalnoj eri i kulturi revizije, jeste standardizacija uspeha učenika preuzeta iz sveta ekonomije. Mišljenja o standardizaciji uspeha učenika ili škola su podeljena. Sistematski smo analizirali relevantnu literaturu kako bismo istražili različita viđenja standarda. Standardi se smatraju dobrim pokazateljima koji omogućavaju poređnje među državama i pružaju smernice za inovacije i/ili reforme, pošto su obrazovni sistemi tradicionalno zasnovani na implicitnim standardima. Postavljanje eksplicitnih standarda olakšava posao nastavnicima i učenicima jer znaju šta se od njih očekuje. Osnovu ovakvog pristupa čini verovanje političara da mogu jasno prepoznati šta bi studenti trebalo da znaju i za šta bi trebalo da budu osposobljeni. Protivnici ovakvom mišljenju smatraju da je postavljanje eksplicitnih standarda inherentno štetno jer može umanjiti kvalitet onoga što se meri. Standardi se ne odnose na potpunu valorizaciju studenata, niti na kompetencije važne za uključivanje u svet rada. Uspeh učenika ima višestruke ciljeve koji se ne odražavaju u standardizovanim testovima, a moguće je i preusmeravanje resursa s jedne grupe učenika na druge, što često nije opravdano ili transparentno. Standardizacija uspeha učenika stvorena je analogijom sa privredom po kojoj studenti postaju ,,proizvodi", a njihovo ponašanje se definiše kao ,,izlazne veštine", ,,kompetencije" i ,,ishodi". Postavljanje standarda počiva na implicitnoj pretpostavci da je obrazovni proces kulturološki neutralan i da ne uzima u obzir etničku pripadnost i društvenu klasu, ali pokušava da homogenizuje učenike stavljajući ih u kvantifikovane kategorije. Sam koncept standarda je nejasan. Stoga, standardizacija baca senku na romantičnu predstavu o poslovnom sektoru kao primeru dobre prakse i iziskuje redefinisanje cilja i svrhe obrazovanja. ; There are new demands for schools around the world, and one of them, particularly expressed in the neoliberal era and audit culture, is standardization of student achievements that has been transferred from the world of economics. The opinions about standardization of student or academic achievements are not united. We used systematic analysis of relevant literature to explore different perspectives on standards. Standards are considered to be a good indicator that allows cross-national comparisons and provides guidance for innovation and/or reform, since education systems are traditionally based on implicit standards. Setting explicit standards makes work easier for teachers and students because they know what is expected from them. The basic foundation of this approach is the politicians' conviction that they can clearly identify what students need to know and what they need to be capable of. The opponents believe that setting explicit standards is inherently damaging because it can reduce the quality of what is measured. Standards do not allow for full valorisation of students or competences that are important for inclusion in the world of work. Student achievement has multiple goals that are not reflected in standardized tests, and it is also possible to redirect resources from one group of students to others, which is often not justified or transparent. Standardization of student achievement was created by analogy to industry, whereby students become "products", and their behaviour is defined as "exit skills", "competences" and "outcomes". Setting standards rests on the implicit assumption that educational process is culturally neutral and does not take into account ethnicity and social class, but tries to homogenize students by placing them in quantified categories. The mere construct standard, is not clear. For this reason, standardization casts a shadow on romantic presentation of the business sector as the example of good practice, and requires redefining the goal and purpose of education. ; Zbornik rezimea / 24. Međunarodna naučna konferencija "Pedagoška istraživanja i školska praksa ; Book of abstracts / 24th International Scientific Conference "Educational Research and School Practice"
In this paper, the authors address the youth as a research phenomenon and present the current position of young people in the Croatian society. The authors exhibit interesting results of a recent study of youth in Croatia and present the results of their research conducted among Croatian students aiming to explore the attitudes of young people and to discover how young people in Croatia develop resilience in times of crisis. They continue with remarks on citizenship education in Croatia and provide an overview of the Curriculum of civic education. Authors discuss whether we are dealing with education for democratic citizenship or rather, with the consequences of the non-existence of education for democratic citizenship in times of crisis in Croatia.Autorice u ovom radu obrađuju mlade kao istraživački fenomen i predstavljaju trenutni položaj mladih ljudi u hrvatskom društvu. Autorice donose interesantne rezultate recentnog istraživanja o mladima u Hrvatskoj te prezentiraju rezultate vlastitog kvalitativnog istraživanja provedenog među hrvatskim studentima s ciljem da ispitaju stavove mladih ljudi o krizi i otkriju kako mladi ljudi u Hrvatskoj razvijaju otpornost u vremenu krize. Nastavljaju s opažanjima o građanskom odgoju u Hrvatskoj i pružaju pregled Kurikuluma građanskog odgoja. Autorice otvaraju pitanje da li se govori o građanskom odgoju ili radije o posljedicama ne postojanja građanskog odgoja u vremenu krize u Hrvatskoj.In dieser Arbeit diskutieren die Autorinnen Jugend als Forschungsphänomen und präsentieren die aktuelle Position der jungen Menschen in der kroatischen Gesellschaft. Die Autorinnen bringen interessante Ergebnisse einer aktuellen Studie der Jugend in Kroatien und präsentieren die Ergebnisse ihrer eigenen qualitativen Studie, welche sie unter kroatischen Studenten durchgeführt haben, mit dem Ziel, die Einstellungen der Jugendlichen zu untersuchen und zu entdecken, wie junge Menschen in Kroatien die Belastbarkeit in Krisenzeiten entwickeln. Sie setzen mit Bemerkungen über Lernen für Demokratie ...